Nova politička bura podigla se nakon poruka hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana i žestokih odgovora koji su mu stigli iz Bosne i Hercegovine. U raspravu se uključila i eurozastupnica Željana Zovko, koja tvrdi da je nad Hrvatima u BiH činjeno nasilje te najavljuje da će pitanje njihovog političkog položaja stići i do Sjedinjenih Američkih Država.
U središtu novog političkog sukoba nalazi se pitanje ravnopravnosti Hrvata, načina izbora političkih predstavnika i budućeg uređenja Bosne i Hercegovine. Grlić Radman ukazivao je na, prema njegovom stavu, političku neravnopravnost Hrvata, nakon čega su uslijedile optužbe da se zvanični Zagreb miješa u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.
Spor oko uređenja
Jedno od ključnih pitanja ponovo je postao građanski koncept države. Zagovornici tog modela smatraju da pojedinac i njegova prava trebaju biti u centru političkog sistema, dok predstavnici hrvatskih stranaka upozoravaju da bi takvo uređenje u postojećim okolnostima moglo omogućiti brojnijem narodu da politički preglasa malobrojnije.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić svoj stav obrazložio je pozivanjem na modele koji postoje u demokratskim državama zapadne Evrope.
– Po meni je najjednostavnije izaći i primjeniti modele koji su već testirani i postoje u demokratskim državama, pogotovo u zemljama zapadne Europe. To je model građanskog, gdje umjesto kolektiviteta u centru ustavnog uređenja i društvenog života u jednoj zemlji vi uvodite pojedinca kao centar tog ustavnog sistema, centar društva – kazao je član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Komšićeva izjava potom je upoređena s riječima nekadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, koji je svojevremeno također govorio o građaninu i pojedincu kao centru političkog sistema.
– Mi insistiramo da se u centar političkog sistema stavi čovek i građanin, a ne pripadnik pojedine republike niti pripadnik pojedine nacionalnosti. Slobode prava čovjeka i građanina koji može učestvovati u političkom životu ravnopravno bez obzira na razlike u pogledu nacionalnosti, vere, profesije ili bilo kakve druge – riječi su Miloševića.
Poređenje tih izjava dodatno je zaoštrilo raspravu jer između političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini postoje potpuno različita tumačenja građanskog uređenja. Dok jedni u njemu vide put prema ravnopravnosti svakog pojedinca, drugi smatraju da bi ono u bosanskohercegovačkim okolnostima moglo ugroziti kolektivna prava konstitutivnih naroda.
Konaković šalje poruku
Na poruke Gordana Grlića Radmana reagovao je i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković. On je odbacio mogućnost stvaranja novih izbornih jedinica, istovremeno insistirajući na ravnopravnosti Bošnjaka, Ostalih i pripadnika svih konstitutivnih naroda.
– Nema novih izbornih jedinica u Bosni i Hercegovini, u našoj zemlji je vrijeme za ravnopravnost Bošnjaka s drugim narodima i za implementaciju presuda međunarodnih sudova. Vrijeme je za ravnopravnost Ostalih s pripadnicima konstitutivnih naroda te za poštovanje Ustava BiH koji nalaže zastupljenost u skladu sa posljednjim popisom stanovništva. Dobra volja ljudi koji vole Bosnu i Hercegovinu nije slabost, pogrešno ste to procijenili – kazao je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
Njegova poruka pokazala je da dio političkih predstavnika iz Sarajeva neće prihvatiti rješenja koja bi mogla voditi formiranju novih izbornih jedinica zasnovanih na etničkom principu. Sličnu poruku poslao je i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović.
– Apsolutno je neprihvatljivo nepozvano i neovlašteno miješanje pojedinih čelnika susjedne Republike Hrvatske u unutrašnja pitanja nezavisne i suverene države Bosne i Hercegovine. Političke snage koje se bore za demokratsku i evropsku Bosnu i Hercegovinu nikada neće dozvoliti formiranje monoetničkih izbornih jedinica. Našoj državi treba transformacija postojećeg modela ka inkluzivnoj, funkcionalnoj i na građanskim principima utemeljenoj demokratiji – rekao je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
Bećirović je tako pitanje izmjena političkog sistema direktno povezao s budućnošću Bosne i Hercegovine kao građanske i evropske države. Njegov stav nalazi se na suprotnoj strani od zahtjeva hrvatskih političkih predstavnika koji insistiraju na zaštiti principa konstitutivnosti.
Rasprava o unitarizmu
U polemiku se uključio i kandidat za člana Predsjedništva BiH Slaven Kovačević. On je reagovao na tumačenja unitarnog uređenja i odbacio povezivanje takvog sistema s dominacijom jednog naroda.
– To što Grlić Radman ne zna šta je unitarno uređenje, kao jedan od tri oblika osnovnog državnog uređenja, pored federalnog i konfederalnog, šta stvarno znači i čemu služi unitarno uređenje, njegov je problem. Unitarno uređenje nema etnički predznak niti se može povezivati sa bilo kojom političkom strankom. Trebao bi Grlić Radman znati da od 193 države, članice Ujedinjenih nacija, samo njih 20-tak imaju federalno uređenje, dok su sve ostale, njih 90% unitarno uređene države… – dodao je kandidat za člana Predsjedništva BiH Slaven Kovačević.
Na drugoj strani političkog sukoba tvrdi se da problem nije samo formalni naziv budućeg uređenja države, nego mogućnost da jedan konstitutivni narod zbog svoje brojnosti dobije odlučujući politički utjecaj nad drugim.
Upravo na tome predstavnici hrvatske politike zasnivaju argument da Hrvati moraju imati mogućnost izbora svojih političkih predstavnika bez presudnog utjecaja birača iz drugih naroda.
Oštre tvrdnje Kolobare
Politički analitičar Robert Kolobara smatra da politike usmjerene prema građanskom modelu zapravo vode rušenju konstitutivnosti i principa uspostavljenih Dejtonskim mirovnim sporazumom.
– Njihove politike imaju za cilj rušiti Daytonski sporazum, rušiti konstitutivnost, to je borba protiv suživota i pariteta. Nije građanska država nama ‘terra incognita’, nije to nama nepoznat teritorij, mi znamo što ona donosi. Ona donosi potčinjavanje, brojčanu majorizaciju i zulum. Upravo ono što smo imali u prošlom sustavu pod Slobodanom Miloševićem. To je propalo i ovaj pokušaj će propasti, samo je pitanje koliko ćemo mi sve skupa to platiti – naveo je politički analitičar Robert Kolobara, blizak Čovićevom HDZ-u.
Njegova tvrdnja predstavlja potpuno suprotan pogled u odnosu na političare koji građanski koncept predstavljaju kao način približavanja Bosne i Hercegovine savremenim evropskim demokratijama. Upravo taj sukob dvije vizije države već dugo predstavlja jednu od najvećih prepreka dogovoru o izmjenama izbornog zakonodavstva.
Zovko uzburkala javnost
Posebno snažne poruke uputila je eurozastupnica Željana Zovko. Ona smatra da se prema Hrvatskoj primjenjuju različiti kriteriji zavisno od toga da li Zagreb pomaže Bosni i Hercegovini ili postavlja pitanje položaja hrvatskog naroda.
Prema njenom stavu, Hrvatska je prihvatljiv partner kada treba pomoći evropskom putu Bosne i Hercegovine, dobijanju kandidatskog statusa ili u situacijama kada zemlji treba druga vrsta podrške. Međutim, tvrdi da se reakcije mijenjaju čim hrvatski zvaničnici počnu govoriti o političkom položaju Hrvata.
Zovko je otišla i korak dalje, koristeći izraz “nasilje” kada je govorila o odnosu prema Hrvatima i Dejtonskom mirovnom sporazumu.
– Dobrodošao je kad treba otvarati vrata za pregovore u Europsku uniju, dobrodošao je kad se treba dobiti kandidatura, dobrodošao je kad se treba pomoći u slučaju vremenskih nepogoda, dobrodošao je u svim situacijama osim u trenutku kada vi vršite nasilje nad malobrojnijim narodom u Bosni i Hercegovini i kad vršite ustvari nasilje na samim Daytonskim sporazumom. Samo to nasilje što je činjeno nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini je dovelo ovo pitanje u sve svjetske centre i dovest će ga do njihovog konačnog rješenja, ne samo u europskim glavnim gradovima, nego i u SAD-u. To pitanje stoji za rješavanje i bit će riješeno bez obzira na sve reakcije koje vidimo – kazala je Željana Zovko.
Njena najava da će pitanje političkog položaja Hrvata biti razmatrano i u Sjedinjenim Američkim Državama dodatno je podigla temperaturu u već zaoštrenoj raspravi. Time je jasno poručila da hrvatska strana ovo pitanje ne namjerava ograničiti samo na unutrašnje političke pregovore u Bosni i Hercegovini.
Sukob dvije vizije
Cijela polemika ponovo je pokazala koliko su udaljeni stavovi političkih predstavnika kada je riječ o budućem uređenju Bosne i Hercegovine. Jedni insistiraju na jačanju građanskog principa i pravima pojedinca, dok drugi upozoravaju da se bez snažne zaštite konstitutivnih naroda otvara mogućnost političkog preglasavanja.
Istovremeno, pitanje odnosa Hrvatske prema Bosni i Hercegovini ostaje predmet potpuno različitih tumačenja. Dok hrvatski zvaničnici naglašavaju svoju ulogu u zaštiti prava Hrvata i podršci evropskom putu BiH, dio političara iz Sarajeva upozorava da prijateljski odnosi ne daju Zagrebu pravo da određuje unutrašnja politička rješenja u suverenoj državi.
Poruka Željane Zovko da će pitanje Hrvata biti riješeno bez obzira na reakcije pokazuje da bi se politička bitka mogla dodatno internacionalizirati. Umjesto približavanja stavova, posljednja razmjena poruka pokazala je da se dvije potpuno različite vizije Bosne i Hercegovine i dalje nalaze na suprotnim stranama političke scene.