Nova politička polemika između vlasti Republike Srpske i državnih institucija izbila je nakon nastupa ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića na međunarodnom forumu GLOBSEC u Pragu. Njegove izjave o ulozi Evropske unije i izboru novog visokog predstavnika izazvale su burnu reakciju članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović.
Cvijanović je poručila da Konaković svojim nastupima “nastavlja da diskvalifikuje samo sebe”, tvrdeći da njegove izjave ne predstavljaju stavove Republike Srpske, a samim tim ni zajednički stav Bosne i Hercegovine.
Spor zbog OHR-a
Tokom obraćanja na GLOBSEC forumu u Pragu, Elmedin Konaković govorio je o ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini i budućnosti OHR-a.
Tom prilikom je rekao da bi evropske zemlje, odnosno Evropska unija, trebale imati ključnu ulogu u izboru novog visokog predstavnika u okviru Vijeća za implementaciju mira, umjesto da, kako je naveo, “slijepo prate politiku Sjedinjenih Američkih Država”.
Takva izjava izazvala je momentalnu reakciju iz Republike Srpske.
Željka Cvijanović ocijenila je da Konakovićev nastup predstavlja diplomatski problem i dodatno komplikuje ionako osjetljive odnose unutar Bosne i Hercegovine.
– Njegove izjave ne odražavaju stavove Rs, samim tim ni stavove BiH, koja smatra da je vrijeme ubijanja demokratije od strane takozvanih visokih predstavnika prošlo – istakla je Cvijanović.
Kritike međunarodnog nadzora
Cvijanović je u svojoj reakciji ponovo kritikovala ulogu OHR-a i međunarodnog nadzora nad Bosnom i Hercegovinom.
Prema njenim riječima, model u kojem visoki predstavnici koriste Bonske ovlasti i direktno intervenišu u politički sistem BiH predstavlja prepreku demokratiji i stabilizaciji odnosa unutar zemlje.
Vlasti Republike Srpske već godinama insistiraju na tome da je vrijeme za zatvaranje OHR-a i povlačenje međunarodne administracije iz Bosne i Hercegovine.
Posebno osporavaju legitimitet Christiana Schmidta, tvrdeći da njegovo imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Sa druge strane, političke stranke iz Sarajeva uglavnom smatraju da OHR i dalje ima važnu ulogu u očuvanju stabilnosti i zaštiti Dejtonskog sporazuma.
Različite vizije BiH
Nova razmjena poruka između Cvijanović i Konakovića ponovo je pokazala koliko su različiti politički pogledi na budućnost Bosne i Hercegovine.
Dok vlasti Republike Srpske insistiraju na većem stepenu samostalnosti domaćih institucija i smanjenju međunarodnog uticaja, dio političkih stranaka iz Federacije BiH smatra da međunarodna zajednica i dalje mora imati aktivnu ulogu zbog čestih političkih blokada i institucionalnih kriza.
Cvijanović tvrdi da je upravo pristup koji zagovara američka administracija jedini realan put za izlazak iz političke krize.
– Uz rješavanje nedemokratske zaostavštine djelovanja OHR-a, to je jedini način da BiH izađe iz permanentne krize – objavila je Cvijanović na društvenoj mreži X.
Političke tenzije
Pitanje budućnosti OHR-a posljednjih mjeseci ponovo se nalazi u centru političkih rasprava u Bosni i Hercegovini.
Posebno nakon sve češćih spekulacija o mogućem odlasku Christiana Schmidta i izboru novog visokog predstavnika.
U tom kontekstu sve više dolaze do izražaja razlike između političkih lidera iz Sarajeva i Banje Luke kada je riječ o ulozi međunarodne zajednice.
Jedni smatraju da bi slabljenje OHR-a otvorilo prostor za dodatnu destabilizaciju zemlje, dok drugi tvrde da upravo međunarodni nadzor održava Bosnu i Hercegovinu u stalnoj političkoj krizi.
Zbog toga su i izjave sa međunarodnih skupova poput GLOBSEC foruma postale dio mnogo šire političke borbe oko budućeg uređenja Bosne i Hercegovine.
Diplomatske poruke
Analitičari smatraju da ovakve javne polemike dodatno pokazuju koliko je Bosna i Hercegovina podijeljena kada su u pitanju ključna politička pitanja.
Posebno se to odnosi na odnos prema međunarodnoj zajednici, evropskim integracijama i ulozi visokog predstavnika.
Upravo zbog toga svaka izjava domaćih političara na međunarodnim forumima izaziva snažne reakcije i unutar BiH i među međunarodnim partnerima.
Pitanje izbora novog visokog predstavnika i eventualnih promjena u ulozi OHR-a vjerovatno će i u narednom periodu ostati jedna od centralnih tema političkih sukoba u Bosni i Hercegovini.
Jer iza rasprave o jednom međunarodnom zvaničniku krije se mnogo dublji sukob oko toga kakvu Bosnu i Hercegovinu žele domaći politički lideri i koliku ulogu međunarodna zajednica treba imati u njenoj budućnosti.