Obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici održano je i van granica Bosne i Hercegovine, uz poruke o važnosti očuvanja istine i kulture sjećanja. Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić prisustvovao je programu u španskom gradu Alicanteu, gdje je istakao da sjećanje na žrtve ostaje trajna obaveza svih generacija.
Trajno upozorenje Evropi i svijetu: Željko Komšić – Srebrenica ostaje otvorena rana BiH
Srebrenica ostaje otvorena rana BiH: Željko Komšić – Trajno upozorenje Evropi i svijetu
Obraćanje u Španiji
Program obilježavanja organiziran je povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici, u saradnji Ambasade Bosne i Hercegovine u Kraljevini Španiji, institucije Casa Mediterráneo i Muzeja savremene umjetnosti Alicante (MACA).
U okviru događaja predstavljena je umjetnička fotografija „Majka Srebrenice“, koja je postala dio stalne muzejske postavke, dok je prisutnima prikazan i film „Quo Vadis, Aida?“, ostvarenje koje kroz lične sudbine prikazuje tragediju Srebrenice.
Govoreći okupljenima, Komšić je naglasio da je obilježavanje ovog datuma prije svega izraz poštovanja prema žrtvama i njihovim porodicama, ali i podsjetnik na odgovornost da se istina o genocidu sačuva od zaborava.
– Okupili smo se kako bismo odali počast žrtvama genocida u Srebrenici i zato što imamo odgovornost da njihova imena, njihove sudbine i istina o onome što se dogodilo nikada ne budu zaboravljeni – rekao je Komšić.
Sjećanje na žrtve
Podsjetio je da su u julu 1995. godine hiljade muškaraca i dječaka ubijene samo zbog svog identiteta, naglašavajući da protok vremena nije umanjio težinu počinjenog zločina niti bol porodica koje i dalje tragaju za svojim najmilijima.
Istakao je da je obaveza svih društava da njeguju kulturu sjećanja i da se prema činjenicama odnose s poštovanjem, kako bi buduće generacije razumjele razmjere tragedije koja je zadesila Bosnu i Hercegovinu.
– Srebrenica ostaje otvorena rana Bosne i Hercegovine i trajno upozorenje Evropi i svijetu – poručio je član Predsjedništva BiH.
Lično iskustvo rata
Komšić je tokom obraćanja govorio i o vlastitom ratnom iskustvu, istakavši da za njega Srebrenica nije samo historijska činjenica ili politička tema, već duboko lično pitanje koje nosi posebnu težinu.
Prisjetio se ratnih godina, navodeći da je pripadnik generacije koja je preživjela rat i svjedočila njegovim najtežim posljedicama.
– Pripadam generaciji koja je doživjela rat i imala sreću da ga preživi. Sjećam se zvukova granata, mirisa baruta, mirisa spaljenih kuća i mirisa krvi – rekao je.
Naglasio je da su tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu desetine hiljada ljudi izgubile živote, da su brojni gradovi razoreni, porodice razdvojene, a veliki broj građana prisiljen da napusti svoje domove.
Kulminacija tragedije
Govoreći o Srebrenici, Komšić je rekao da ona predstavlja vrhunac tragedije koja je pogodila Bosnu i Hercegovinu tokom rata.
Podsjetio je da je riječ o mjestu koje je trebalo biti zaštićena zona pod okriljem Ujedinjenih nacija, gdje su ljudi vjerovali da će pronaći sigurnost.
– Mjesto koje je trebalo biti sigurno. Mjesto koje je bilo pod zaštitom Ujedinjenih nacija. Mjesto gdje su ljudi vjerovali da će biti spašeni. Umjesto toga, Srebrenica je postala simbol jednog od najmračnijih trenutaka moderne evropske historije – kazao je Komšić.
Uloga Majki Srebrenice
Poseban dio obraćanja posvetio je Majkama Srebrenice, ističući da njihova borba za istinu i pravdu predstavlja primjer istrajnosti koji je prepoznat i izvan Bosne i Hercegovine.
Naglasio je da su uprkos ogromnoj boli nastavile tragati za istinom o sudbini svojih najmilijih i zahtijevati pravdu za počinjene zločine.
– Nakon svega što su preživjele, tražile su istinu. Tražile su pravdu. Tražile su samo da njihova djeca ne budu zaboravljena. Samo to i ništa više – rekao je.
Snaga filma
Govoreći o filmu „Quo Vadis, Aida?“, Komšić je ocijenio da njegova vrijednost nije samo u prikazivanju historijskih događaja, već u tome što tragediju prikazuje kroz sudbine običnih ljudi.
Prema njegovim riječima, upravo takav pristup omogućava da se razumije ljudska dimenzija zločina i posljedice koje su ostale iza njega.
– Podsjeća nas da iza svake žrtve stoji ime, porodica, život i budućnost koja je nasilno prekinuta – poručio je.
Zahvalnost Španiji
Komšić je zahvalio Kraljevini Španiji i njenim građanima na podršci Rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o Međunarodnom danu promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici počinjen 1995. godine.
Ocijenio je da takva podrška ima posebno značenje za preživjele i porodice žrtava, jer pokazuje da kultura sjećanja nadilazi granice jedne države.
– Ona pokazuje da sjećanje nije pitanje samo jedne države ili jednog naroda, već zajednička civilizacijska obaveza svih nas – istakao je.
Istovremeno je zahvalio Španiji na kontinuiranoj podršci koju, kako je naveo, više od tri decenije pruža Bosni i Hercegovini kroz jačanje mira, demokratskih institucija te evropskog i evroatlantskog puta zemlje.
Poruka za budućnost
Na kraju obraćanja Komšić je pozvao na očuvanje kulture sjećanja, uz poruku da je potrebno odlučno se suprotstaviti negiranju zločina, mržnji i ravnodušnosti.
Naglasio je da je to obaveza prema žrtvama, njihovim porodicama, ali i budućim generacijama koje moraju poznavati istinu o onome što se dogodilo.
– Neka nas istina vodi, a sjećanje obavezuje da se borimo protiv mržnje, negiranja i ravnodušnosti gdje god se oni pojave. To dugujemo žrtvama, preživjelima i generacijama koje dolaze – poručio je Komšić.