Šta će se dogoditi ako Hrvatska nastavi s planovima za odlaganje radioaktivnog otpada u neposrednoj blizini granice s Bosnom i Hercegovinom, a institucije BiH ne poduzmu korake koje dio političara već dugo zahtijeva? Jelena Trivić ponovo je otvorila ovo pitanje i direktno prozvala Željku Cvijanović, tvrdeći da se radi o potencijalnoj prijetnji za stanovništvo uz rijeku Unu koja mora biti iznad predizbornih i stranačkih interesa.
Direktan poziv Cvijanović
Trivić je ponovila zahtjev da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine pokrene inicijativu koja bi dovela do pravnog spora protiv Hrvatske zbog planiranog odlaganja radioaktivnog otpada.
Posebno je prozvala Željku Cvijanović, od koje očekuje da kao članica Predsjedništva BiH pokrene ovo pitanje unutar institucije nadležne za vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine.
Trivić tvrdi da je isti zahtjev iznosila više puta i da njena posljednja poruka nije rezultat predizborne kampanje.
– Nebrojeno puta sam apelovala na Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i srpskog člana Predsjedništva da pokrenu inicijativu da Bosna i Hercegovina tuži Hrvatsku zbog ovog pitanja odlaganja radioaktivnog otpada. Jedini način za zaustavljanje namjera Hrvatske je upravo tužba Bosne i Hercegovine protiv Hrvatske – izjavila je Trivićeva.
Prema njenom stavu, diplomatske poruke i politički razgovori više nisu dovoljni. Trivić smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala koristiti pravne mehanizme koji joj stoje na raspolaganju kako bi pokušala zaustaviti hrvatske planove.
Problem uz granicu
Pitanje odlaganja radioaktivnog otpada godinama izaziva zabrinutost u Bosni i Hercegovini, posebno među stanovništvom sjeverozapadnog dijela zemlje.
U centru spora nalazi se lokacija Trgovska gora u Hrvatskoj, u neposrednoj blizini granice s BiH i područja uz rijeku Unu.
Protivljenje planovima Hrvatske već duže vrijeme dolazi iz Republike Srpske, Federacije BiH, lokalnih zajednica u slivu Une, kao i s različitih nivoa vlasti Bosne i Hercegovine.
Strahovi stanovništva i protivnika projekta prvenstveno se odnose na moguće dugoročne posljedice po životnu sredinu, vodu, zemljište i zdravlje stanovništva ukoliko bi na toj lokaciji bio uspostavljen objekat za skladištenje radioaktivnog otpada.
Trivić upravo zbog mogućih posljedica smatra da ovo pitanje ne smije biti predmet političkog nadmudrivanja.
Proziva Predsjedništvo
Prema njenim riječima, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine do sada nije napravilo ono što je ona tražila.
Trivić odgovornost povezuje s činjenicom da je Predsjedništvo BiH nadležno za vanjsku politiku i međudržavne odnose. Smatra da bi upravo preko te institucije trebalo pokrenuti odlučniju pravnu akciju prema Hrvatskoj.
Njena kritika posebno je usmjerena prema Cvijanović, od koje kao političke predstavnice iz Republike Srpske očekuje da pitanje Trgovske gore postavi kao jedan od prioriteta.
Trivić tvrdi da je vremena sve manje i upozorava da bi nastavak čekanja mogao dodatno otežati mogućnost Bosne i Hercegovine da zaštiti vlastite interese.
Pitanje iznad kampanje
Trivić posebno odbacuje mogućnost da se njeno insistiranje na ovoj temi posmatra samo kao dio političke kampanje.
Naglašava da je o problemu govorila i ranije te da će nastaviti bez obzira na izborni period.
Prema njenom stavu, pitanje potencijalnog odlaganja radioaktivnog otpada neposredno uz granicu ne može se svesti na sukob vlasti i opozicije.
Ono direktno pogađa stanovništvo područja koje bi se moglo naći pod utjecajem eventualnog odlagališta, zbog čega Trivić traži da političke razlike budu stavljene u drugi plan.
Posebno govori o stanovnicima Novog Grada i drugim građanima koji žive u slivu rijeke Une s bosanskohercegovačke strane granice.
250.000 ljudi
U najoštrijem dijelu obraćanja Trivić navodi da se radi o približno 250.000 ljudi koji žive na području sliva Une i koji bi, prema njenim tvrdnjama, mogli biti pogođeni posljedicama realizacije hrvatskih planova.
Zbog toga od Cvijanović traži da javno odgovori zbog čega nije pokrenuta inicijativa za sudski postupak.
– Ovo je pitanje života ljudi na ovom prostoru i to je jedini razlog zašto ovo pitanje mora biti iznad svih ostalih pitanja! Zato ponovo apelujem na Željku Cvijanović da pokrene sudski spor protiv Hrvatske, dok još nije prekasno. Ukoliko se opet ogluši na to, pitam je i tražim da mi odgovori javno da li je dužna nešto svojim hrvatskim partnerima pa na nemilost ostavlja Novljane i još 250.000 ljudi koji žive u slivu rijeke Une sa naše strane – poručila je Trivićeva.
Posljednji dio njene poruke predstavlja direktnu političku optužbu na račun Cvijanović. Trivić dovodi u pitanje razloge njenog dosadašnjeg postupanja i traži javno objašnjenje.
Politička odgovornost
Ipak, tvrdnju da Cvijanović zbog odnosa sa hrvatskim političkim partnerima ne poduzima određene poteze treba posmatrati kao političko pitanje koje postavlja Trivić, a ne kao utvrđenu činjenicu.
Za takvu tvrdnju u dostavljenim informacijama nisu ponuđeni dokazi.
Suština Trivićkinog zahtjeva ostaje pitanje da li bi Predsjedništvo BiH trebalo pokrenuti inicijativu za međunarodni pravni spor protiv Hrvatske i koji bi pravni mehanizam u konkretnom slučaju bio najefikasniji.
Pokretanje međunarodnog spora nije jednostavan proces. Potrebno je utvrditi nadležnost odgovarajućeg međunarodnog tijela, pravni osnov zahtjeva i proceduralne uslove koji moraju biti ispunjeni.
Zbog toga sama odluka da se “tuži Hrvatska” ne bi automatski značila i zaustavljanje projekta. Ipak, Trivić smatra da Bosna i Hercegovina mora pokušati iskoristiti raspoložive pravne mogućnosti.
Dugogodišnji spor
Problem Trgovske gore nije nov i zbog toga posebno izaziva nezadovoljstvo stanovništva uz granicu.
Bosanskohercegovačka strana godinama izražava protivljenje mogućnosti da se radioaktivni otpad skladišti na lokaciji u neposrednoj blizini granice.
Jedan od ključnih argumenata protivnika projekta jeste blizina rijeke Une i naseljenih područja u Bosni i Hercegovini.
Upravo zbog prekograničnog karaktera potencijalnih posljedica pitanje nije ograničeno samo na unutrašnju politiku Hrvatske. Bosna i Hercegovina ima direktan interes da prati sve postupke i procjene utjecaja na životnu sredinu te koristi diplomatske i pravne instrumente koji joj pripadaju.
Trivić sada traži da se sa dosadašnjeg protivljenja pređe na konkretniji pravni potez.
Vrijeme za odgovor
Najnovijim obraćanjem Jelena Trivić stavila je Željku Cvijanović direktno pred pitanje koje će teško nestati iz političke debate.
Ako smatra da sudski spor nije odgovarajući ili moguć način djelovanja, Trivić očekuje da Cvijanović objasni šta je alternativa i šta je konkretno učinjeno kako bi se zaštitili građani s bosanskohercegovačke strane granice.
Ukoliko, s druge strane, postoji pravna mogućnost za pokretanje postupka, Trivić traži da se ona iskoristi prije nego što projekat u Hrvatskoj dođe u fazu u kojoj bi njegovo zaustavljanje bilo još teže.
U centru cijelog spora zato nisu samo politički odnosi Jelene Trivić i Željke Cvijanović.
Mnogo važnije pitanje jeste šta Bosna i Hercegovina može konkretno učiniti kako bi zaštitila interese stanovništva u slivu Une.
Trivić je svoj odgovor ponudila, traži pravni spor protiv Hrvatske i insistira da Predsjedništvo BiH preuzme inicijativu. Sada od Željke Cvijanović očekuje odgovor zbog čega takav korak do sada nije napravljen i šta namjerava poduzeti dok, kako upozorava, još nije prekasno.