Odluka Bosne i Hercegovine da podrži međunarodnu rezoluciju kojom se osuđuju napadi Irana na zemlje Perzijskog zaljeva izazvala je snažne političke reakcije. Posebnu pažnju izazvala je činjenica da je odluku o kosponzorstvu u ime države donio ambasador BiH pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija, dok Predsjedništvo Bosne i Hercegovine o tom pitanju nije formalno odlučivalo.
Rezolucija je usvojena u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija uz veliku podršku međunarodne zajednice. Bosna i Hercegovina našla se među 135 država koje su podržale dokument kao kosponzori, čime je dala političku podršku osudi napada na zemlje Vijeća za saradnju arapskih država Zaljeva i Jordan.
Glasanje u Vijeću sigurnosti
Prilikom glasanja u Vijeću sigurnosti rezoluciju je podržalo 13 članica ovog tijela. Rusija i Kina bile su suzdržane, dok nijedna država nije uložila veto.
Rezoluciju su predložili Jordan i države članice Vijeća za saradnju arapskih država Zaljeva, Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Ove države zatražile su od Vijeća sigurnosti da reaguje na napade za koje tvrde da predstavljaju ozbiljno kršenje međunarodnog prava i sigurnosti u regionu.
Odluka ambasadora
Bosna i Hercegovina je među zemljama koje su odlučile podržati rezoluciju kao kosponzori. Odluku o tome donio je ambasador BiH pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija.
Posebnu pažnju izazvala je činjenica da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije ranije donijelo formalnu odluku o ovom pitanju, iako je sjednica na kojoj se trebalo razgovarati o toj temi bila planirana.
Zbog toga su se u političkim krugovima otvorila pitanja o proceduri donošenja ovakvih odluka i o nadležnostima diplomatskih predstavnika države u međunarodnim institucijama.
Optužbe iz rezolucije
U dopisu koji su zaljevske države i Jordan uputili članicama Ujedinjenih nacija navodi se da su napadi koje pripisuju Iranu ozbiljno ugrozili sigurnost njihovih država.
– Ovi neopravdani i neprovocirani napadi predstavljaju flagrantno kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta ciljanih država te jasno kršenje temeljnih pravila i principa međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija – stoji u dopisu.
U dokumentu se također navodi da su napadi uključivali projektile i bespilotne letjelice koje su, prema tvrdnjama predlagača rezolucije, pogađale civilne ciljeve i infrastrukturu.
Civilne žrtve
Zaljevske zemlje u svom obraćanju međunarodnoj zajednici tvrde da su napadi imali ozbiljne posljedice po civilno stanovništvo.
– Ovi kontinuirani neselektivni napadi u gusto naseljenim područjima rezultirali su smrtnim ishodima i povredama – navodi se u dopisu.
Zbog toga su Bahrein i druge države predlagači zatražili usvajanje rezolucije kojom bi se osudili napadi i zatražio njihov trenutni prekid.
U tekstu rezolucije također se naglašava važnost poštovanja suvereniteta država i principa međunarodnog prava.
Uloga Ministarstva
Prema informacijama iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, ambasador Zlatko Lagumdžija nije samostalno odlučio o kosponzorstvu rezolucije.
Iz Ministarstva je potvrđeno da je Lagumdžija dobio instrukciju da u ime Bosne i Hercegovine podrži dokument kojim se osuđuju napadi na zemlje Zaljeva.
Na čelu Ministarstva vanjskih poslova nalazi se Elmedin Konaković, a iz tog resora navode da je takva odluka donesena u okviru diplomatske komunikacije s međunarodnim partnerima.
Političke reakcije
Ovakav razvoj događaja otvorio je raspravu o načinu donošenja vanjskopolitičkih odluka u Bosni i Hercegovini.
Ustavni okvir države predviđa da Predsjedništvo BiH vodi vanjsku politiku, zbog čega se često postavlja pitanje da li diplomatski predstavnici mogu donositi ovakve odluke bez formalnog stava ove institucije.
Zbog toga analitičari očekuju da bi ova odluka mogla postati tema političkih rasprava u narednom periodu.
Širi kontekst
Rezolucija o kojoj je riječ dolazi u trenutku povećanih napetosti na Bliskom istoku i pokušaja međunarodne zajednice da reaguje na eskalaciju sukoba.
Podrška velikog broja država dokumentu pokazuje da dio međunarodne zajednice smatra da je potrebno reagovati na događaje u regionu.
Istovremeno, činjenica da su Rusija i Kina bile suzdržane ukazuje na složenost globalnih političkih odnosa i različite stavove velikih sila o ovom pitanju.