Odlazak Christiana Schmidta sa pozicije visokog predstavnika otvorio je novu fazu političkih rasprava u Bosni i Hercegovini, ali i brojna pitanja o tome šta se zapravo događalo iza zatvorenih diplomatskih vrata uoči njegove ostavke. Posebnu pažnju izazvale su tvrdnje ambasadora BiH pri Ujedinjenim nacijama Zlatka Lagumdžije, koji je otkrio detalje intenzivnih razgovora vođenih među međunarodnim akterima i domaćim zvaničnicima.
Tema Schmidtovog odlaska dominirala je i tokom emisije Plenum Federalne televizije, gdje su gosti bili Zlatko Lagumdžija i direktor Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari Emir Suljagić. Njihove poruke izazvale su snažne reakcije jer su otvoreno govorili o političkim pritiscima, ulozi velikih sila i budućnosti Bosne i Hercegovine nakon promjena u OHR-u.
Diplomatski kontakti
Lagumdžija je poručio da je bio direktno uključen u komunikaciju koja se vodila posljednjih mjeseci, naglašavajući da su se pregovori posebno intenzivirali u danima pred Schmidtovu ostavku.
– Znao sam cijeli proces i bio sam upoznat s događajima posljednjih mjeseci. U zadnjih desetak dana sve se dodatno intenziviralo kroz komunikaciju sa članicama Vijeća sigurnosti, ambasadorima i ljudima koji su aktivno uključeni u cijeli proces. Imao sam više sastanaka i sa Schmidtom, ali i sa domaćim zvaničnicima i međunarodnim partnerima – rekao je Lagumdžija.
Njegove riječi pokazale su da se odlazak visokog predstavnika nije dogodio iznenada, nego da je iza svega postojao duži diplomatski proces u kojem su učestvovali brojni međunarodni faktori.
Dilema o odlasku
Govoreći o razgovorima koji su vođeni, Lagumdžija je otkrio da među međunarodnim partnerima nije postojao jedinstven stav o tome kada bi Schmidt trebalo da napusti funkciju.
– Dilema je bila da li da Schmidt ode odmah i omogući novi početak novom visokom predstavniku ili da se čeka kraj izbora. Oni koji su bili za brži odlazak smatrali su da je važno osnažiti uslove za privatizaciju mira i zaustaviti projekte koje je Dodik, uz podršku iz Moskve, pokušavao provoditi. Istovremeno, odlazak Schmidta uz pozitivnu ocjenu njegovog rada otvara prostor da nova osoba nastavi posao bez tereta stalnih političkih napada i da ne bude tema Dodika i drugih – naveo je Lagumdžija.
Ove izjave dodatno su podgrijale političke rasprave o tome kakvu će ulogu novi visoki predstavnik imati u Bosni i Hercegovini i da li će međunarodna zajednica zadržati isti pristup prema domaćim političkim krizama.
Poruka Vijeća sigurnosti
Lagumdžija smatra da je posebno značajno to što je tokom sjednice Vijeća sigurnosti potvrđena podrška OHR-u i svim odlukama koje je Christian Schmidt donio tokom mandata.
– Vrlo jasno je poručeno da institucija visokog predstavnika nije problem. Problem su politike koje ruše Bosnu i Hercegovinu i promovišu secesiju. Potvrđeno je da OHR ostaje, da će biti izabran novi visoki predstavnik i da sve Schmidtove odluke ostaju na snazi – istakao je.
Njegove poruke dolaze u trenutku kada dio političkih aktera u Bosni i Hercegovini već duže vrijeme osporava legitimitet visokog predstavnika i njegovih odluka.
Kritike domaće scene
Poseban dio Lagumdžijinog obraćanja odnosio se na reakcije pojedinih političkih struktura u Bosni i Hercegovini nakon Schmidtove ostavke.
– Mene je zapanjilo što su se iz takozvanog probosanskog političkog establišmenta sada pojavili ljudi koji dramatizuju Schmidtov odlazak, a upravo su oni posljednjih godina o njemu govorili najgore stvari. To su isti ljudi koji su ga napadali, govorili da ne valja, a sada odjednom pričaju: ‘Jao, ode čovjek, šta ćemo sad’. Pa šta ćemo sad? OHR ostaje, sve njegove odluke ostaju, dolazi novi visoki predstavnik. Meni je to pokazalo da dio političke scene očigledno ne zna biti državotvoran kada nije na vlasti, nego samo kada se bori za vlast – rekao je Lagumdžija.
Njegove izjave izazvale su burne reakcije na političkoj sceni, posebno među strankama koje su ranije kritikovale rad Christiana Schmidta.
Američka poruka
Lagumdžija je tokom emisije govorio i o ulozi Sjedinjenih Američkih Država u političkim procesima vezanim za Bosnu i Hercegovinu.
– Amerikanci su vrlo jasno podsjetili da je na sceni bila secesija, da je taj projekat zaustavljen, da su institucije Bosne i Hercegovine pokazale snagu, da je Dodik osuđen i povučen sa određenih pozicija. Sve to ostaje i nakon Schmidtovog odlaska – kazao je.
Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica i dalje smatra da je očuvanje stabilnosti Bosne i Hercegovine jedan od ključnih prioriteta.
Državna imovina
Tokom razgovora dotaknuto je i pitanje državne imovine, koje je posljednjih godina jedno od najspornijih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini.
– Državna imovina mora biti ono što joj i ime kaže, državna imovina. O tome će se nastaviti raspravljati i institucije Bosne i Hercegovine će morati uraditi sve da ta imovina bude u funkciji razvoja države – rekao je Lagumdžija.
Govorio je i o projektu južne interkonekcije, koji je ocijenio kao primjer da se političke blokade ipak mogu prevazići.
– Južna interkonekcija pokazala je da, kad ima volje, ima i načina. Svi oni koji su pokušavali od gasa praviti bošnjački, srpski ili hrvatski projekat na kraju su poraženi činjenicom da su Amerikanci došli sa ozbiljnom investicijom koja podrazumijeva razvoj, a ne nove podjele – zaključio je Lagumdžija.
Poruke Suljagića
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari Emir Suljagić poručio je da u javnosti ne postoji razlog za strah zbog međunarodnih političkih procesa i promjena u OHR-u.
– Bosna i Hercegovina je postojala prije Daytona, prije Ureda visokog predstavnika, prije Christiana Schmidta i postojat će poslije njega. Ova zemlja je tu i ne ide nigdje – rekao je Suljagić.
Dodao je da Bosna i Hercegovina više nije tema međunarodnih pregovora nego država koja kroz svoje institucije učestvuje u međunarodnim procesima.
– Ne osjećam da smo bili na stolu kao tema, nego za stolom kao država – rekao je Suljagić.
Govoreći o političkim projektima u regionu, bio je veoma direktan.
– Ako danas postoji panika, onda je ona prisutna u srpskom i hrvatskom nacionalističkom projektu u Bosni i Hercegovini – rekao je.
Suljagić smatra da Bosna i Hercegovina ima dovoljno institucionalne i političke snage da odgovori na sve izazove koji se nalaze pred državom.
– Dok god postoje ljudi koji nasrću na ovu državu, postojat će i ljudi čiji je posao da je brane – rekao je Suljagić.
Na kraju je poručio da vjeruje u evropsku i građansku budućnost Bosne i Hercegovine.
– Vjerujem u samostalnu, suverenu, evropsku, građansku i multikulturnu Bosnu i Hercegovinu – rekao je Suljagić.
Pogledajte PRILOG!