Sudbina javnog radiotelevizijskog servisa mogla bi imati posljedice i po svakodnevni život građana, od informisanja do kulturnih i obrazovnih sadržaja koje prati veliki broj domaćinstava. Otvara se i pitanje šta slijedi ukoliko finansijski problemi prerastu u institucionalni zastoj i ko zapravo odlučuje o opstanku javnog emitera.
O ovoj temi govorio je ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, koji je uputio poziv visokom predstavniku Christianu Schmidtu da reaguje zbog situacije u kojoj se nalazi BHRT.
Zašto je pitanje pokrenuto
Finansiranje javnog radiotelevizijskog sistema u Bosni i Hercegovini godinama je opterećeno sporovima oko naplate i raspodjele RTV takse. Ovaj prihod predstavlja osnovni izvor sredstava za funkcionisanje BHRT-a, ali sistem naplate ne provodi direktno sama državna televizija, nego se sredstva prikupljaju i raspoređuju kroz složen model koji uključuje i entitetske servise.
Zbog takvog modela često dolazi do nesuglasica oko raspodjele prihoda. Dugovanja koja su se akumulirala tokom više godina postala su ključni razlog zbog kojeg se pitanje finansijske stabilnosti BHRT-a ponovo našlo u fokusu javnosti i institucija.
U javnom prostoru već duže traje rasprava o tome da li je postojeći zakon o javnom RTV sistemu održiv i može li osigurati ravnomjerno finansiranje svih emitera. Upravo u tom kontekstu Helez je iznio stav da bi moglo doći do ozbiljnih posljedica ukoliko se problem ne riješi.
Nakon što je obrazložio razloge obraćanja, ministar je pojasnio svoju inicijativu i očekivanja od međunarodne institucije.
– Žalosna je činjenica da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, zbog ustavnog uređenja, koje u gotovo svakom segmentu političkog sistema omogućava blokade onima koji aktivno rade na razgradnji države, nije u mogućnosti osigurati potrebna sredstva i spriječiti kolaps javnog servisa. Prema važećim zakonskim rješenjima, BHRT nema kontrolu nad naplatom i raspodjelom RTV takse, koja predstavlja njegov osnovni, zakonom predviđeni izvor prihoda. Upravo u toj sistemskoj slabosti nalazi se prostor koji koriste oni koji svjesno i kontinuirano rade na podrivanju institucija Bosne i Hercegovine, kako bi ugrozili i njen javni servis. Iz tog razloga pozivam visokog predstavnika da, u skladu sa svojim ovlaštenjima, donese odluku kojom bi se iz budžeta Bosne i Hercegovine izdvojila sredstva za hitno izmirenje dijela obaveza BHRT-a, bilo iz viška prihoda Regulatorna agencija za komunikacije, bilo direktno iz budžetskih rezervi države – rekao je Helez.
Kako funkcioniše RTV taksa
RTV taksa je zakonski definisana obaveza građana koja se prikuplja uz račune za električnu energiju, a njen cilj je finansiranje javnog emitera. Sistem predviđa da se prikupljeni novac raspodijeli između državnog i entitetskih servisa, ali BHRT nema direktnu kontrolu nad naplatom niti nad načinom raspodjele sredstava.
Upravo zbog toga, kada dođe do zastoja u transferima, državni servis ostaje bez osnovnih prihoda. Posljedica su dugovi prema zaposlenima, dobavljačima i međunarodnim partnerima, ali i otežana produkcija programa.
Ministar je u nastavku govorio i o dugovanjima koja, prema njegovim riječima, predstavljaju ključni problem.
– Sredstva namijenjena državnom javnom servisu godinama su zadržavana i preusmjeravana, dok je BHRT sistematski dovođen na rub opstanka. Žalosno je da upravo RTRS, koji je godinama uskraćivao sredstva državnom javnom servisu, istovremeno djeluje kao medijski instrument politike u jednom entitetu, politike koja negira genocid, relativizira presuđene činjenice međunarodnih sudova, veliča osuđene ratne zločince i kontinuirano atakuje na ustavni poredak Bosne i Hercegovine – rekao je Helez.
Uloga visokog predstavnika
U Bosni i Hercegovini visoki predstavnik ima posebna ovlaštenja koja uključuju mogućnost nametanja odluka kada domaće institucije ne mogu postići saglasnost. Ta ovlaštenja ranije su korištena u različitim situacijama, od izmjena zakona do rješavanja institucionalnih blokada.
Zbog toga je ministar odbrane upravo ovu instituciju naveo kao potencijalni mehanizam za prevazilaženje finansijske krize BHRT-a. Rasprava se tako proširila i na pitanje granica međunarodne intervencije u domaćem političkom i pravnom sistemu.
Helez je potom govorio i o simboličkom značaju javnog servisa.
– To je institucija koja mora nastaviti postojati. To je glas države i javni prostor u kojem se čuje svaki građanin ove zemlje. Javni radiotelevizijski servis nije prekidao svoj rad ni u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu. U najtežim trenucima naše historije, kada su granate padale na gradove, a institucije bile na udaru, BHRT je ostao uz građane, informišući, svjedočeći i čuvajući istinu – rekao je Helez.
Šira društvena pitanja
Pitanje finansiranja javnog servisa nije samo politička tema, već i pitanje medijskog sistema. Javne televizije imaju obavezu proizvodnje obrazovnog, kulturnog i informativnog programa koji nije uvijek komercijalno isplativ, ali se smatra javnim interesom.
U slučaju prekida rada ili smanjenja kapaciteta BHRT-a, otvorila bi se dilema ko bi preuzeo proizvodnju sadržaja poput obrazovnih emisija, prijenosa državnih događaja i kulturnih projekata. Zato dio stručne javnosti smatra da se mora pronaći model stabilnog finansiranja koji neće zavisiti od političkih sporova.
Na kraju obraćanja ministar je zaključio da rješenje vidi u institucionalnoj odluci kojom bi se spriječio finansijski kolaps.
– Ovo nije pitanje dnevne politike. Ovo je pitanje opstanka državne institucije. Ovo je pitanje odgovornosti prema građanima Bosne i Hercegovine. Vrijeme je da visoki predstavnik djeluje – da donese odluku kojom će osigurati hitnu finansijsku stabilizaciju BHRT-a ili da ukloni blokade koje godinama paralizuju funkcionisanje države – zaključio je Helez.