Home Svaštara Cela HRVATSKA bruji o ovim podacima: SRBI UOPŠTE NISU SLOVENI? Ova dva...

Cela HRVATSKA bruji o ovim podacima: SRBI UOPŠTE NISU SLOVENI? Ova dva naroda su nam BRAĆA, a evo odakle potičemo!

3186
0

Da bi se odredila i haplogrupa i haplotip potrebno je ispitati DNK iz ljudske ćelije.

Objavljivanjem knjige “Genetika stare i nove Evrope – poreklo naroda jugoistočne Evrope”, u kojoj je izneo tvrdnje da su genetičke analize pokazale da su Srbima najsrodniji Hrvati i i Rumuni, srpski publicista Jovan D. Marjanović u Hrvatskoj je podigao veliki interes.

Naime, kao glavni argument za svoju tvrdnju Marjanović navodi zastupljenost haploskupova i rezultate savremenih analiza gena.

Te analize pokazuju da oko 70 posto Srba potiče od autohtonih antičkih naroda koji su u kamenom dobu živeli na Balkanu, a preostalih 30 posto uglavnom je slovenskog porekla. Genetičke analize potvrđuju i da sva tri naroda vuku poreklo od Dačana, koji su na Balkanskom poluostrvu živeli još u antičko doba.

Osim u genetici vezu naših naroda publicista vidi i u jeziku, koji je po njemu u osnovi dačanski, odnosno dačansko-ilirski, a nadogradnja potiče od slovenskih naroda.

Kako bi detaljnije razjasnili tvrdnje koje iznosi u knjizi, novinari hrvatskog “Jutarnjeg lista” razgovarali su smo sa gospodinom Marjanovićem.

Pre svega, na čemu temeljite tvrdnje da su Hrvati, Srbi i Rumuni najsrodniji?

Na osnovu nalaza genetskih istraživanja tj. frekvencija Y hromozomskih haplogrupa. Sva ova tri naroda imaju visok procenat I2a1 haplogrupe, zatim slavenske R1a, afričke E1b, zatim slede R1b, J2, G2a i tako dalje. Ja sam tražio minimalne brojeve (procente) svake haplogrupe za te narode i sabrao ih. Tako sam i došao do tog zaključka.

Do 2016. godine, kada sam privodio kraju svoja istraživanja za ovu knjigu, bilo je najviše podataka za Hrvate, pa sam za njih računao aritmetičke sredine za pojedine haplogrupe iz više naučnih radova. Tek kasnije je počelo masovnije testiranje i u Republici Srbiji. Kako testiranja budu napredovala moguće je da bude i nekih korekcija po pitanju srodnosti, mada ne očekujem veća iznenađenja.

Genetičari koriste haplogrupu za određivanje porekla naroda, a haplotip za praćenje porekla porodice i za forenzičke potrebe u kriminalistici.

Da bi se odredila i haplogrupa i haplotip potrebno je ispitati DNK iz ljudske ćelije. Uzorak se obično uzima s unutrašnje strane obraza pomoću štapića s vatom.

Za određivanje haplotipova genetičari markiraju jednu poziciju na DNK i prate grupu od nekoliko susednih prečki. Ako je došlo do ponavljanja te grupe prečki više puta, kaže se da postoji ponavljajući niz. Različiti ljudi obično imaju različit broj ponavljanja te grupe. Srodnici često imaju isti broj ponavljanja na izabranom mestu, odnosno markeru, pa je potrebno testirati bar 13 markera. Tada će bar jedan od markera biti različit i kod rođene braće tako da je taj skup brojeva jedinstven za neku osobu. Taj skup brojeva se naziva haplotip te osobe.

*Foto: Wikipedia

Zato je teritorija današnje Srbije, Crne Gore, severne Albanije i zapadne Bugarske dobio naziv dijeceza Dacija 337. godine. Verujem da su romanizovani Dačani naselili gradove na albanskom primorju i da zato danas Rumuni i Albanci imaju 80 latinskih reči koje postoje samo u njihovom jeziku. Neromanizovani Dačani i preživeli Iliri su postali Srbi, Bugari ili Hrvati, zavisno gde je koji novodoseljeni narod osnovao svoju državu.

Na Balkan se obično referira kao na bure baruta. Jesmo li oduvek bili tako neprijateljski nastrojeni ili je na Balkanu postojalo i razdoblje bez ratova?

Zlatno doba bez ratova je bilo samo u kamenom dobu, sve do početka bronzanog doba. Prvi rat je bio 3500. godine pre nove ere kada je propala kultura Vinče koja nije imala oružje.

Međutim, postojali su kraći periodi kada nije bilo ratova. To su doba prosperiteta određenih metalnih kultura. Kada se završio Trojanski rat (1184. p.n.e.) krenula je najezda “naroda s mora”. Danas se zna da je najezdu uzrokovala suša u istočnom Mediteranu koja je trajala 150 godina. Tada je u Grčkoj nastupilo mračno doba jer se ne zna što se događalo.

Verujem da je isto mračno doba došlo i na severni Balkan koji je bio napušten, jer arheolozi nisu našli nikakve ostatke materijalne kulture sve do 800 – 700. godine p.n.e.

Interesantno je da se Grčka u to vreme počela oporavljati jer tada nastaju Olimpijske igre. Grčka je imala Egipat i Mesopotamiju za uzor pa je tamo nastala antička kultura, dok su kulture Balkana stagnirale. Kelti su 391. godine p.n.e krenuli preko Alpa u pohod, a jedna njihova grana je stigla u Panoniju. Ruski autohtonisti smatraju da su oni potisnuli Slovene, koji su tada živeli u Panoniji, na severoistok. Ratovi s Keltima su trajali sve dok Rimljani nisu pokorili Balkan. Tada opet nastupa period mira sve dok nisu krenuli varvari.

U knjizi “Genetika Stare i Nove Evrope” ne bavite se samo Balkanom, već su se u njoj našle i teme iz mitologije, a govorite i o Adamu i Evi. Jesu li genetski Adam i genetska Eva živeli zajedno?

Ne, genetičari smatraju da je genetski Adam živeo pre 60.000 godina, a genetska Eva pre 120.000 godina. Treba primetiti da genetski Adam nije bio jedini muškarac u to doba. On je imao roditelje, braću i rodbinu. Stvar je u tome da su njegovi potomci preživeli i prevladali. Razlog može biti rađanje mnogo muških potomaka u toj porodici ili otpornost prema određenim bolestima. Slična stvar je i s genetskom Evom.

Odakle kokain i nikotin u egipatskim mumijama?

O toj misteriji se malo zna. Prema istraživanju Gavina Menziesa, penzionisanog kapetana britanske vojne podmornice, kokain i nikotin su doneli Minojci s Krete koji su stigli u Ameriku davno pre italijanskog istraživača Kolumba u potrazi za čistim bakrom bez otrovnih primesa. Oni su takođe doneli kukuruz, ananas i suncokret jer se sve ove kulture nalaze na skulpturama u indijskom Kešava hramu u državi Karnataka u južnoj Indiji. Taj hram je podignut 224 godine pre Kolumbovog otkrića Amerike 1492. godine.

U Vašoj studiji zaključili ste da na ovim prostorima nije bilo velikih seoba. Ko je onda zaista došao, a ko su bili starosedeoci?

Ovo moram precizirati. Ja smatram da velikih seoba južnih Slovena početkom sedmog veka nije bilo, jer je njih došlo maksimalno 25 posto. Slična situacija je i s dolaskom Mađara i Bugara. Ni oni nemaju više od 25 posto turskih gena u svojim državama. Rasprostranjenost manjinskih haplogrupa je slična u svim balkanskim državama. Zbog svega rečenog genetičari su zaključili da postoji velika genetska sličnost naroda jugoistočne Evrope. Zbog te genetske sličnosti ja sam zaključio da velikih seoba početkom srednjeg veka nije bilo. Seoba je bilo, ali u valovima i u ranijem periodu.

Sama činjenica da u Srbiji postoje tri velike haplogrupe: I2, E1b i R1a govori da Srbi nisu čista nacija već mešavina tri različita plemena i mnoštva manjih pridošlica. Mi smo i ranije znali da su Grci i Englezi mešavina više naroda, ali to nismo znali za Hrvate, Srbe, Nemce, Albance i druge narode.

Ono što ja pokušavam je da povratim našu antičku istoriju jer tvrdim da nosioci dinarskog markera I2 haplogrupe nisu došli sa Južnim Slovenima početkom sedmog veka, već ranije kao Dačani. Pošto i Herodot i arheolozi dokazuju da su Dačani i Tračani bili jedan narod do 1000. godine pre nove ere i pošto svi antički istoričari tvrde da su Geti, Mezi i Tribali u stvari dačka plemena koja su živela s obe strane Dunava, nemoguće je da Tračani nisu imali I2 haplogrupu kako, na primer, tvrde neki istraživači koji se bave etnogenetskim istraživanjima porekla naroda. Slično tvrdim i za Ilire, mada treba praviti razliku između naših Ilira i “pravih Ilira” iz antičke kraljevine Ilirije. Arheolozi su dokazali da je ilirski prostor bio heterogen.

*Foto: Wikipedia

U knjizi navodite interesantan podatak da su Mađari, zapravo, većinski Sloveni?

Mađari imaju duplo više slovenskih R1a gena nego Srbi. Po nekim genetskim istraživanjima, R1a haplogrupa u Pešti dostiže 60%, koliko imaju Poljaci i neki delovi Rusije. Ako se doda i nešto dinarske I2 haplogrupe možemo zaključiti da je Pešta čist slovenski grad po pitanju genetike.

Koje su to greške koje ste primetili u dosadašnjim zaključcima drugih autora?

Odmah kažem da ja nisam zaključke donosio samo na osnovi radova genetičara. Naime, i oni lako prave greške ako ne poznaju istoriju, arheologiju i klimatologiju. Genetičari automatski pretpostavljaju da je neki narod nastao tamo gde su pronašli najraznovrsnije haplotipove jer veruju da narod koji se seli ima manje šanse da preživi.

Tu ima logike, ali nije uvek tačno. Neki se narod može kompletno preseliti ako je manji. Zatim, brdovita i močvarna mesta uglavnom služe kao izbegličko mesto u slučaju napada neprijatelja. Kada tu dođe više plemena istog naroda, onda se na toj teritoriji pojavi velika raznovrsnost haplotipova, pa genetičari pogrešno zaključe da je taj narod tu nastao. Za vreme kamenog doba i Vinčanske kulture nije bilo ratova pa niko nije imao potrebu da živi u brdima i močvarama.

Sve velike civilizacije su nastale u dolinama velikih reka. Ja ne verujem da je dinarski marker nastao na Dinari, jer je teren u Dalmaciji i Hercegovini pasivan, a tamo mogu živeti zmije i poneka koza. Pre će biti da je nastao u Podunavlju ili Zakarpatju.

Vidimo da je glavna stvar za praćenje kretanja naroda – drevna DNK koju prvo moraju pronaći arheolozi. Problem postoji jer je u celoj Evropi, najkasnije 1.200 godina p.n.e. počelo spaljivanje pokojnika. Tek s dolaskom hršćanstva, ponovo počinje sahranjivanje.