Izjave ministra odbrane Bosne i Hercegovine Zukana Heleza ponovo su uzdrmale političku scenu i već u startu izazvale najavu oštrih reakcija iz Republike Srpske. Povod su njegovi stavovi o obilježavanju 9. januara, takozvanog Dana Republike Srpske, za koji Helez tvrdi da odavno više nema karakter obične komemoracije, već da je prerastao u otvoreni politički čin sa jasnim porukama osporavanja državnog poretka.
Sporni datum
Prema Helezovim riječima, kontinuirano obilježavanje 9. januara predstavlja svjesno i namjerno ignorisanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je ovaj datum ranije proglasio neustavnim. On smatra da se time ne šalje samo politička poruka, već i direktno potkopava ustavni sistem države, stvarajući osjećaj da se odluke najviših pravosudnih institucija mogu nekažnjeno zanemarivati.
U takvom ambijentu, upozorava Helez, produbljuju se već postojeće političke i društvene podjele, dok se povjerenje građana u pravni poredak dodatno urušava. On ističe da pitanje 9. januara nije samo simboličko, već duboko političko i pravno pitanje koje se tiče same funkcionalnosti države.
Radikalni prijedlog
Upravo iz tih razloga, ministar odbrane smatra da je došlo vrijeme za ozbiljnije razgovore o budućnosti ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine. Njegov prijedlog, koji je odmah izazvao burne reakcije, ide mnogo dalje od same rasprave o jednom datumu.
– Iz svih ovih razloga smatram da je došlo vrijeme da se započne ozbiljna, argumentovana naučna, stručna, politička i društvena rasprava o ukidanju entiteta u BiH – rekao je Zukan Helez.
Ova izjava već se tumači kao direktni izazov postojećem dejtonskom uređenju, ali i kao pokušaj da se u javni prostor vrati tema o kojoj se dugo govori samo u zatvorenim političkim krugovima. Helez naglašava da takva rasprava ne bi smjela biti vođena emocijama, već činjenicama, pravnim argumentima i interesima države.
Odgovornost institucija
Poseban dio Helezovih poruka odnosi se na ulogu pravosudnih institucija, prije svega Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Prema njegovom mišljenju, dugogodišnje nepostupanje u slučajevima nepoštivanja odluka Ustavnog suda stvorilo je opasnu atmosferu nekažnjivosti.
– Nepostupanje stvara opasnu praksu nekažnjivosti – rekao je Helez.
On upozorava da selektivna primjena zakona ili potpuni izostanak reakcije institucija šalje poruku da postoje oni koji su iznad Ustava, što dugoročno može imati nesagledive posljedice po stabilnost države.
Teško naslijeđe
Ministar odbrane se osvrnuo i na historijski kontekst nastanka Republike Srpske, navodeći da je, prema presudama međunarodnih sudova i utvrđenim činjenicama, njen nastanak povezan sa genocidom i teškim ra*nim zločinima. Iz tog razloga, naglašava, 9. januar za veliki broj građana Bosne i Hercegovine ne može biti dan slavlja.
Za mnoge porodice širom zemlje, taj datum, kako kaže, simbolizira bol, ra*ne traume i sjećanja na stradanja civila, a njegovo slavljenje doživljava se kao dodatna uvreda žrtvama i njihovim porodicama. Upravo zbog toga, Helez smatra da insistiranje na obilježavanju tog dana produbljuje rane koje nikada nisu u potpunosti zacijelile.
Dublje podjele
Prema njegovim riječima, uporno obilježavanje 9. januara ne samo da produbljuje političke sukobe, već i dodatno udaljava narode u Bosni i Hercegovini, onemogućavajući stvarni dijalog i pomirenje. Umjesto da se gradi povjerenje, ovakvi potezi, smatra on, vraćaju društvo unazad i drže ga zarobljenim u prošlim konfliktima.
Helez zaključuje da se pitanje odgovornosti institucija više ne može odgađati i da je krajnje vrijeme da se jasno pokaže da Ustav i odluke sudova važe jednako za sve. U suprotnom, upozorava, država rizikuje da se suoči s još dubljom pravnom i političkom krizom, čije posljedice neće biti moguće lako sanirati.