Lider HDZ-a BiH Dragan Čović govorio je o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, odnosima unutar vlasti, evropskom putu zemlje, Izbornom zakonu i budućim političkim planovima. Njegove poruke bile su direktne, a fokusirane su na stabilnost, očuvanje političkih dogovora i realnost odnosa snaga na državnom nivou. Čović je otvoreno poručio da bez SNSD-a nije bilo moguće formirati vlast, te da HDZ, bez obzira na kritike, nastavlja djelovati u okviru postojećih okolnosti.
U uvodu je istakao ulogu HDZ-a BiH kao stožerne stranke hrvatskog naroda, naglašavajući potrebu očuvanja identiteta, vrijednosti i političke vjerodostojnosti, ali i odgovornosti prema svim građanima Bosne i Hercegovine.
– Zadatak svih nas za stožernu stranku hrvatskog naroda je da očuvamo vrijednosti, da smo vjerodostojni i da vežemo uz sebe kompetentne ljude te da razgovaramo sa svojim narodom i svim građanima BiH – rekao je Čović.
Stabilnost kao prioritet
Govoreći o proteklom mandatu, Čović je naveo da je HDZ imao jasne ciljeve još od 2022. godine, te da je osnovni fokus bio očuvanje stabilnosti u izuzetno složenim političkim uslovima.
– 2022. godine smo htjeli sve što zacrtamo da provodimo. Cilj nam je da se očuva stabilnost u BiH – rekao je.
Dodao je da je bilo mnogo izazova, ali da su, prema njegovim riječima, upravo predstavnici HDZ-a predvodili procese vezane za evropski put BiH.
– Bilo je puno izazova. Pokušali smo da napravimo iskorak ka EU. Došli smo do toga da su ostala dva zakona, a mi smo predvodili sve te procese – poručio je.
Socijalne teme i ekonomski aspekt
Čović se osvrnuo i na ekonomske i socijalne teme, ističući da vlast nije zanemarila pitanja radnih mjesta, minimalnih plata i položaja penzionera.
– Otvaranje radnih mjesta, povećanje minimalnih plaća, penzioneri, sve je to dokaz da brinemo do čovjeku – rekao je Čović.
U tom kontekstu naglasio je da je očuvanje političkih sporazuma bilo ključno kako bi se izbjegli dodatni potresi i institucionalni haos.
– Zamislite da smo mi odustali od sporazuma. Očuvali smo stabilnost u nemogućim uslovima, prijetio nam je državni udar, prijetilo je stotine procesa – izjavio je.
Odnos sa SNSD-om i Trojkom
Jedan od najosjetljivijih dijelova razgovora odnosio se na saradnju sa SNSD-om. Čović je bez zadrške rekao da vlast bez te stranke nije mogla biti formirana.
– Vlast bez SNSD-a se nije mogla napraviti. SNSD je došao s četiri predstavnika u Domu naroda, sada ih imaju tri. Znate kakav je sistem odlučivanja. Nikog ne zanima evropski put osim predstavnika HDZ-a – rekao je Čović.
Istakao je da HDZ nema problem sa promjenom partnera, ali samo ukoliko se promijene odnosi snaga.
– Kada neko drugi dobije bolji rezultat iz RS s kojim ćemo graditi vlast, naravno da će biti novi partneri – rekao je.
Osvrnuo se i na kritike o saradnji sa SNSD-om.
– Predstavnici SNSD-a i drugih stranaka ne pokazuju nikakav interes za Evropsku uniju, ali bez SNSD-a ne možemo funkcionirati. Zato i sjedimo s njima, nije to licemjerno – poručio je.
Izborni zakon i međunacionalni odnosi
Čović je ponovo naglasio važnost Izbornog zakona i konstitutivnosti naroda, odbacujući optužbe o navodnoj srpsko-hrvatskoj koaliciji protiv Bošnjaka.
– Izborna kampanja je počela prošle godine. Teorije o srpsko-hrvatskoj koaliciji protiv Bošnjaka nemaju veze sa stvarnošću – rekao je.
Dodao je da smatra da bi se brojni problemi između hrvatskog i bošnjačkog naroda riješili kada bi se riješilo pitanje izbora članova Predsjedništva BiH.
– Logika Dejtona je bila da hrvatskog predstavnika biraju Hrvati – rekao je.
Energetski projekti i budući izbori
Govoreći o Federaciji BiH, posebno je istakao značaj Južne plinske interkonekcije.
– Južna plinska interkonekcija je strateški interes Bosne i Hercegovine i hrvatskog naroda u BiH – rekao je Čović.
Na kraju se osvrnuo i na izbore, naglašavajući da HDZ ostaje dominantna politička snaga među Hrvatima.
– HDZ je stožerna stranka Hrvata u svakom izbornom ciklusu – poručio je.
Otkrio je i da neće biti kandidat za Predsjedništvo BiH, te da se može očekivati mlađi kandidat, uz jasnu poruku da HDZ neće ulaziti u partnerstva sa strankama koje nemaju kapacitet odlučivanja u Domu naroda.