Otvoreno pismo koje je iz Mostara upućeno visokom predstavniku Christianu Schmidtu izazvalo je snažne reakcije u političkoj javnosti, posebno među strankama koje se bave pitanjem izbornog zakonodavstva i odnosa između konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini. Hrvatska stranka prava BiH u pismu upozorava na, kako navode, ozbiljnu političku opasnost koja bi mogla dodatno narušiti ionako krhke međunacionalne odnose u zemlji.
U središtu njihove reakcije nalazi se javni politički poziv koji se, prema njihovoj ocjeni, ne može posmatrati kao puka predizborna taktika, već kao svjestan pokušaj da se iskoriste manjkavosti postojećeg Izbornog zakona.
Upozorenje visokom predstavniku
U otvorenom pismu istaknuto je da se visoki predstavnik mora aktivnije uključiti u rješavanje problema koji, prema mišljenju ove stranke, godinama proizvodi duboku političku krizu i osjećaj trajne majorizacije hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
– Poštovani visoki predstavniče gospodine Schmidt, obraćamo Vam se ovim otvorenim pismom povodom izuzetno opasne i javno izrečene političke namjere koja prijeti dodatnim urušavanjem međunacionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini, ali i samih temelja Daytonskog mirovnog sporazuma – navode iz Predsjedništva Hrvatske stranke prava BiH.
Ovim uvodom, kako ističu, žele jasno staviti do znanja da se ne radi o dnevnoj politici, već o pitanju koje zadire u same temelje ustavnog poretka države.
Sporna politička poruka
Posebno su se osvrnuli na javni poziv Slavena Kovačevića upućen Semiru Efendiću, u kojem se sugerira povlačenje kandidature za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i pružanje podrške drugom kandidatu. HSP BiH smatra da takav poziv ima dalekosežne posljedice.
– Gospodin Slaven Kovačević javno i otvoreno pozvao je gospodina Semira Efendića da odustane od svoje kandidature za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i da njega podrži – navode iz Predsjedništva Hrvatske stranke prava BiH.
Prema njihovom tumačenju, ovakav čin predstavlja direktan poziv biračkom tijelu jednog naroda da utiče na izbor predstavnika drugog naroda, što vide kao suštinsko kršenje duha Daytonskog ustava.
Pozivanje na sudske presude
U pismu se podsjeća i na ranije odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje su, kako tvrde, vrlo jasno definisale pravo konstitutivnih naroda na legitimno političko predstavljanje. Ove presude se, prema njihovom stavu, godinama ignorišu, što je dovelo do gubitka povjerenja u izborni proces.
– Takva praksa već godinama proizvodi duboku političku krizu, osjećaj trajne majorizacije i opravdano nepovjerenje hrvatskog naroda prema institucijama države – navode iz Predsjedništva Hrvatske stranke prava BiH.
Upozoravaju da se nastavkom ovakvog političkog djelovanja dodatno produbljuju podjele između Hrvata i Bošnjaka, čime se Bosna i Hercegovina udaljava od bilo kakve stabilne i evropske perspektive.
Zahtjev za hitnu reakciju
Centralni dio otvorenog pisma odnosi se na zahtjev da visoki predstavnik iskoristi svoje ovlasti i nametne, kako kažu, pravedan i legitiman Izborni zakon koji bi spriječio daljnje zloupotrebe i političke manipulacije.
– Stoga Vas pozivamo i zahtijevamo, u skladu s Vašim ovlastima i odgovornošću čuvara Daytonskog mirovnog sporazuma, da hitno reagirate i nametnete pravedan i legitiman Izborni zakon – navode iz Predsjedništva Hrvatske stranke prava BiH.
Oni smatraju da svako novo odgađanje takve odluke predstavlja prešutno odobravanje postojeće prakse, koju vide kao sistemsko preglasavanje i marginalizaciju jednog konstitutivnog naroda.
Poruka međunarodnoj zajednici
U završnici pisma upućena je jasna poruka međunarodnoj zajednici, za koju HSP BiH tvrdi da mora odlučiti hoće li ostati aktivni garant Daytonskog mirovnog sporazuma ili će se svesti na pasivnog posmatrača procesa njegovog postepenog urušavanja.
– Međunarodna zajednica mora odlučiti želi li biti jamac Daytonskog mirovnog sporazuma ili nijemi promatrač njegovog sustavnog urušavanja – navode iz Predsjedništva Hrvatske stranke prava BiH.
Ovakav ton i sadržaj pisma jasno pokazuju da se pitanje izbornog zakonodavstva ponovo vraća u središte političkih sukoba u Bosni i Hercegovini. I dok jedni ovakve poruke vide kao legitimnu borbu za ravnopravnost, drugi ih doživljavaju kao dodatni pritisak koji može voditi novim blokadama i tenzijama. Jedno je sigurno, rasprava o Izbornom zakonu ostaje jedno od najosjetljivijih pitanja bh. politike, a rješenje se i dalje ne nazire, bar ne u skorije vrijeme.