Ustavni sud Bosne i Hercegovine uskoro bi mogao donijeti jednu od najvažnijih odluka u posljednjih nekoliko godina, a koja se odnosi na izmjene Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Odluka bi mogla imati ozbiljne političke i pravne posljedice jer se osporava krivična odgovornost za nepoštivanje odluka visokog predstavnika. U javnosti se već postavlja pitanje šta će se desiti ukoliko Sud proglasi sporne odredbe neustavnim.
Šta se zapravo osporava
Pred Ustavnim sudom BiH nalazi se ocjena ustavnosti člana 203a. Krivičnog zakona BiH, kao i posebne odredbe izmjena zakona kojima je predviđena kazna za neprovođenje odluka visokog predstavnika. Zahtjev su podnijela 32 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske.
U spornoj odredbi jasno je navedeno:
– Službeno lice u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili opštini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem organu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorno lice koje ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koje spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina – navodi se u zakonu.
Istom normom predviđene su i dodatne posljedice za osuđene osobe.
– U skladu sa članovima 113. i 114. ovog zakona, osuda za ova krivična djela ima za pravnu posljedicu osude prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, oduzimanje odlikovanja, te zabranu vršenja i sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava – navodi se u zakonskoj odredbi.
Zašto je odluka važna
Sporne izmjene stupile su na snagu 2. jula 2023. godine nakon što ih je proglasio visoki predstavnik, a objavljene su na službenoj stranici OHR-a i u Službenom glasniku BiH.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH već je zauzela stav da visoki predstavnik nema ustavnu nadležnost za donošenje zakona, ali konačnu riječ ima isključivo Ustavni sud BiH.
Moguće posljedice
Ukoliko Ustavni sud potvrdi ustavnost, pravni poredak ostaje nepromijenjen i odluke visokog predstavnika i dalje će imati krivičnopravnu zaštitu. Međutim, ako Sud ospori odredbe, posljedice bi mogle biti dalekosežne.
Prije svega otvorilo bi se pitanje svih postupaka i presuda koje su zasnovane na toj normi. Pravne posljedice bi se mogle odnositi i na već donesene presude, ali i na buduće postupke.
Politička dimenzija
Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnesen je upravo zbog dijela zakona koji se odnosi na nepoštivanje odluka visokog predstavnika. Ovaj član zakona u praksi ima snažan politički efekat jer se odnosi na funkcionere i javne službenike.
Odluka Ustavnog suda mogla bi odrediti granice ovlaštenja visokog predstavnika, ali i odnose između domaćih institucija i međunarodne zajednice u BiH. Upravo zbog toga mnogi pravnici smatraju da će presuda imati ustavnopravni značaj daleko veći od jednog konkretnog slučaja.
Šta slijedi nakon odluke
Ako Sud potvrdi zakon, političke tenzije vjerovatno će se nastaviti, ali pravni okvir ostaje stabilan. Ako ga ospori, otvorit će se pitanje pravne sigurnosti i nadležnosti institucija, ali i statusa brojnih odluka donesenih u proteklom periodu.
U oba scenarija jasno je da odluka neće biti samo pravna nego i politička prekretnica. Upravo zato se ova presuda već sada smatra jednom od ključnih za buduće odnose institucija, međunarodnih predstavnika i političkih aktera u Bosni i Hercegovini.