Finansijska stabilnost javnog servisa ne utiče samo na televizijski program, već i na informisanje građana, rad institucija i funkcionisanje komunikacionog sistema države. Zato se otvorilo pitanje kakve bi posljedice moglo imati ako se dugotrajna blokada računa pretvori u potpuni prekid rada.
Upravo na tu mogućnost upozorio je delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Zlatko Miletić, govoreći o sve težoj situaciji u kojoj se nalazi BHRT.
Problem koji traje godinama
Kriza javnog radiotelevizijskog servisa nije nastala nedavno. Zakon o javnom RTV sistemu donesen je još 2005. godine, nakon što ga je prethodno nametnuo Ured visokog predstavnika, a potom usvojila Parlamentarna skupština BiH. Tim zakonom predviđeno je uspostavljanje jedinstvenog sistema naplate RTV takse i osnivanje Korporacije javnih emitera koja bi nadzirala raspodjelu prihoda.
Međutim, ta korporacija nikada nije formirana. Zbog toga BHRT nema kontrolu nad naplatom vlastitog osnovnog izvora finansiranja, iako bi upravo RTV taksa trebala osigurati stabilan rad javnog servisa.
Prema dostupnim podacima, dugovanja prema BHRT-u po osnovu raspodjele RTV takse godinama se gomilaju, a iznos koji se spominje približava se 104 miliona konvertibilnih maraka. Bez političkog dogovora o raspodjeli sredstava, problem je postao strukturalan, a ne samo finansijski.
Uloga institucija
Vijeće ministara BiH može odobriti određenu finansijsku pomoć, ali za takvu odluku potrebna je saglasnost ministara. Upravo tu dolazi do zastoja, jer bez glasova ministara iz SNSD-a takva odluka ne može biti donesena.
Zbog toga je šest delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH uputilo dopis visokom predstavniku Christianu Schmidtu tražeći njegovu reakciju. Visoki predstavnik ima ovlaštenja da interveniše u situacijama kada institucije ne mogu postići dogovor, ali do sada konkretna odluka nije donesena.
Govoreći o mogućim posljedicama, Miletić je upozorio na šire efekte eventualnog gašenja javnog servisa.
– Ako stane BHRT, mislim da ljudi ovdje nisu svjesni da će stati mnogo toga s obzirom na moć i snagu repetitora u BiH, da ne pominjem druge, od sigurnosnih do drugih agencija – rekao je Miletić.
Reakcije delegata
Pored njega, reagovao je i delegat u Domu naroda Šefik Džaferović, koji je problem povezao sa obavezama iz Dejtonskog mirovnog sporazuma.
– Ovo je očigledno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma kada je u pitanju BHRT i pozivam visokog predstavnika da uradi svoj dio posla – rekao je Džaferović.
Šta znači blokada računa
Blokada računa javnog servisa znači da BHRT otežano isplaćuje plate zaposlenima, servisira dugove i održava tehničku infrastrukturu. Posebno važna je mreža repetitora koja omogućava prijem signala na velikom dijelu teritorije države, uključujući i područja gdje komercijalni mediji nemaju interes za emitovanje.
Zbog toga BHRT ima i sigurnosnu funkciju, jer putem sistema javnog informisanja učestvuje u obavještavanju stanovništva u kriznim situacijama. Upravo ta dimenzija često se navodi kao razlog zašto javni servis postoji u većini evropskih država.
Stav međunarodne zajednice
Za probleme BHRT-a upoznata je i međunarodna zajednica. Ipak, do sada nije donesena odluka kojom bi se finansijski stabilizovao rad ove institucije, iako su sindikati i uprava više puta slali zahtjeve za intervenciju.
Visoki predstavnik Christian Schmidt ranije je govorio o odgovornosti nadležnih institucija.
– Odgovornost leži na onima čiji je to posao da riješe ovo pitanje. U potpunosti razumijem stanje u kojem se uposlenici BHRT-a nalaze, ali moramo imati javni RTV servis i javne emitere – rekao je Schmidt.
Širi značaj javnog servisa
Javni radiotelevizijski servis ima obavezu proizvoditi informativni, obrazovni i kulturni program koji nije nužno komercijalno isplativ, ali se smatra javnim interesom. Zbog toga mnoge evropske države posebnim zakonima štite finansiranje javnih emitera.
U Bosni i Hercegovini taj model nikada nije u potpunosti zaživio, pa finansijska stabilnost BHRT-a zavisi od političkih dogovora. Upravo zbog toga situacija oko javnog servisa postaje i institucionalno pitanje, a ne samo medijsko.
Hoće li biti pronađeno rješenje ili će blokada potrajati, ostaje otvoreno pitanje, ali upozorenja iz institucija ukazuju da bi posljedice mogle osjetiti i građani, a ne samo zaposleni u ovoj medijskoj kući.