Izjave diplomata u vrijeme međunarodnih sukoba često imaju mnogo šire političke implikacije od samih riječi koje izgovore. Kada se takve izjave odnose i na države regiona, otvara se pitanje da li je riječ o sigurnosnom upozorenju ili o političkoj poruci koja ima širi geopolitički kontekst.
Upravo takvu raspravu izazvao je istup izraelskog ambasadora u Hrvatskoj Garyja Korena, koji je u javnom obraćanju iznio niz tvrdnji o djelovanju iranskog režima u Evropi, ali i spomenuo Bosnu i Hercegovinu. Njegove izjave izazvale su reakcije i među analitičarima u regionu, uključujući i vojnog analitičara Hamzu Višću.
Upozorenje o iranskoj diplomatskoj mreži
Izraelski ambasador Gary Koren pozvao je Hrvatsku da razmotri prekid diplomatskih odnosa s Iranom, te da provede sigurnosnu provjeru osoblja iranske ambasade u Zagrebu. Prema njegovim riječima, među diplomatskim osobljem mogli bi se nalaziti pripadnici iranske Revolucionarne garde.
Govoreći o sigurnosnim procjenama, Koren je naveo da iranski režim ima razvijenu mrežu za prikupljanje obavještajnih podataka u različitim državama.
– Iranski režim ima kapacitete za takvo djelovanje, a ovdje u Zagrebu znamo “da ima i mnogo njegovih pobornika sa druge strane granice, u Bosni i Hercegovini – rekao je Koren.
U istom kontekstu pozvao je Hrvatsku da razmotri i radikalniji diplomatski potez.
– Ne samo da povučete veleposlanika, nego i zatvorite svoje veleposlanstvo i objavite da očekujete zatvaranje iranskog veleposlanstva – rekao je Koren.
Ova izjava izazvala je pažnju jer uključuje i sigurnosne procjene koje se odnose na širi region, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Geopolitički kontekst sukoba
Koren je u intervjuu govorio i o vojnoj operaciji koju Izrael provodi zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama protiv Irana, ocijenivši da je riječ o operaciji bez presedana.
– Zajednička operacija Izraela i SAD-a je bez presedana – rekao je Koren.
Prema njegovim riječima, cilj tih operacija je uništavanje infrastrukture koja je povezana s iranskim raketnim programom i nuklearnim ambicijama.
Ambasador je naveo da su prioritetne mete iranski lansirni sistemi, proizvodne linije raketa i objekti povezani sa nuklearnim programom.
Istakao je i da Izrael Iran vidi kao neposrednu prijetnju vlastitoj sigurnosti.
– Za nas je to pitanje opstanka – naglasio je Koren.
Dodao je da sukob između dvije države traje decenijama.
– Sukob Izraela i Irana nije započeo u subotu, pa ni prošle godine, nego nakon Islamske revolucije 1979. kad je ajatolah Homeini označio Izrael kao metu “koju treba uništiti” – rekao je Koren.
Sigurnosna procjena izraelske strane
U intervjuu je ambasador govorio i o obavještajnim procjenama koje se odnose na iranski nuklearni program i vojnu infrastrukturu.
Prema njegovim riječima, iranske zalihe obogaćenog uranija predstavljaju ozbiljan sigurnosni problem.
Koren je podsjetio i na procjene prema kojima Iran posjeduje stotine kilograma uranija obogaćenog na visokom nivou, što bi potencijalno moglo biti dodatno obogaćeno do nivoa potrebnog za razvoj nuklearnog oružja.
Dodao je da su Izrael i Sjedinjene Američke Države u prethodnom periodu pokušavali diplomatskim putem riješiti spor, ali da su nakon toga odlučili za vojni odgovor.
– Zajedno smo prikupljali obavještajne podatke, zajedno odlučili dati priliku diplomaciji, a onda i zajedno zaključili “da nema drugog izbora osim napada” – rekao je Koren.
Reakcija vojnog analitičara
Istup izraelskog ambasadora komentarisao je i vojni analitičar Hamza Višća, koji smatra da takve izjave treba posmatrati u širem kontekstu rata između Izraela i Irana.
– Istup ambasadora Izraela predstavlja potvrdu da Izrael ima jasan cilj u ratu protiv Irana – smijeniti trenutnu vlast u Teheranu, uz destrukciju infrastrukture, ekonomije, društvenih odnosa, pa i diplomatske mreže, i uspostaviti marionetsku vladu – rekao je Višća.
On smatra da je jedan od ciljeva izraelske strategije i međunarodna izolacija Irana.
– Pošto su izgledi za vladu po želji Tel Aviva i Washingtona na dugu štapu, onda bi Iran voljeli vidjeti bar diplomatski izoliran, ekonomski uništen i ratom i sankcijama, kao Sjevernu Koreju – rekao je Višća.
Analitičar je dodao da se takve diplomatske izjave mogu posmatrati i kao dio šire strategije političkog i diplomatskog pritiska.
– Dio ukupnog kinetičkog i hibridnog sukobljavanja Izraela, s kim stigne, su i ovakva plasiranja “savjeta” ambasadora, što je očito miješanje u unutrašnje stvari zemlje domaćina, u ovom slučaju Hrvatske – rekao je Višća.
On smatra da bi prihvatanje takvih preporuka imalo šire političke posljedice.
– Poslušati ovaj savjet, koji vjerujem plasiraju i ambasadori Tel Aviva u drugim zemljama, znači amnestirati ih za ratne zločine, kršenje međunarodnih odnosa i humanitarnog prava u ilegalnom napadu na Iran – rekao je Višća.
Na kraju se osvrnuo i na širi kontekst bliskoistočnog sukoba.
– Interesantno je da ni taj ambasador ni novinar(i) se već duži period ne osvrću na totalnu okupaciju Zapadne obale, blokadu kretanja Palestinaca i njihovo protjerivanje iz domova, mimo reflektora svjetske javnosti – rekao je Višća.
Širi regionalni odjek
Izjave izraelskog ambasadora u Hrvatskoj pokazale su koliko se globalni sukobi brzo reflektuju i na političku scenu u regionu jugoistočne Evrope. Kada diplomatski predstavnici govore o sigurnosnim prijetnjama i političkim savezništvima, njihove poruke često imaju odjek i u državama koje nisu direktno uključene u sukob.
U takvim okolnostima analitičari upozoravaju da je važno razlikovati sigurnosne procjene od političkih interpretacija, jer se međunarodni sukobi često reflektuju i kroz diplomatske poruke koje imaju širi geopolitički značaj.