Gdje je završilo više od 60 miliona maraka iz budžeta Službe predsjednika Republike Srpske? Upravo to pitanje otvorilo se nakon revizorskog izvještaja koji je izazvao veliku pažnju javnosti.
Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske kontrolisala je finansijsku dokumentaciju Službe predsjednika Republike Srpske za prošlu godinu. U periodu koji je obuhvaćen izvještajem, najveći dio godine na funkciji predsjednika Republike Srpske bio je Milorad Dodik, a kasnije ga je kao vršilac dužnosti naslijedila Ana Trišić-Babić.
Pozitivna ocjena
U izvještaju koji potpisuje glavna revizorka Božana Trninić navodi se da je Služba predsjednika Republike Srpske za finansijsko poslovanje dobila pozitivno mišljenje.
Revizija, prema dostupnim podacima, nije utvrdila nepravilnosti u postupcima javnih nabavki ukupne vrijednosti od 2,7 miliona KM, iako je navedeno da su zaključena 23 direktna sporazuma.
Takav model nabavki često izaziva pažnju javnosti jer se smatra najmanje transparentnim oblikom trošenja javnog novca.
Ukupni rashodi
Prema revizorskom dokumentu, ukupni rashodi Službe predsjednika Republike Srpske iznosili su 83.709.101 KM.
Samo za lična primanja izdvojeno je 4.935.163 KM, dok su rashodi po osnovu korištenja roba i usluga iznosili 66.826.135 KM.
U te troškove spadaju zakup, energija, komunalne usluge, komunikacije, transport, režijski materijal, putovanja i druge stavke.
Putovanja i telefoni
Na putovanja i smještaj potrošeno je skoro pola miliona KM, dok je za korištenje mobilnih telefona izdvojeno 115.158 KM.
Ove stavke privukle su pažnju jer se radi o značajnim izdacima finansiranim iz javnih sredstava, posebno u vremenu kada građani često ukazuju na potrebu racionalnijeg trošenja budžetskog novca.
Spornih 60 miliona
Najveću pažnju izazvao je dio izvještaja koji se odnosi na takozvane neklasifikovane rashode.
– Ostali neklasifikovani rashodi iskazani su u iznosu od 61.925.703 КM, a odnose se na rashode za stručno usavršavanje zaposlenih (7.036 КM), rashode za bruto naknade za rad van radnog odnosa (1.005.211 КM), po osnovu reprezentacije (257.672 КM), za poreze, doprinose i neporeske naknade na teret poslodavca (18.048 КM) i ostale nepomenute rashode (60.637.736 КM). – navodi se u izvještaju.
Upravo stavka “ostali nepomenuti rashodi” u iznosu većem od 60 miliona KM otvorila je brojna pitanja jer u javno dostupnom dijelu izvještaja nije dodatno pojašnjeno na šta se ta sredstva konkretno odnose.
Bez detaljnog obrazloženja
Kako se navodi, “nepomenuti” rashodi od 60.637.736 KM čine više od 70 posto ukupnih rashoda institucije, što je izazvalo dodatne reakcije.
Analitičari često upozoravaju da kod ovakvih budžetskih izdataka javnost očekuje detaljna obrazloženja, naročito kada se radi o desetinama miliona maraka iz javnih fondova.
Bez jasnog pojašnjenja svake stavke, ostaje prostor za sumnje, političke polemike i zahtjeve za dodatnom transparentnošću.
Naknade saradnicima
Revizori su naveli i strukturu pojedinih naknada za angažovane osobe van redovnog radnog odnosa.
– Rashodi za bruto naknade za rad van radnog odnosa odnose se na senatorski dodatak članovima Senata Republike Srpske (31.880 КM), funkcionalni dodatak savjetnicima koji su angažovani bez zasnivanja radnog odnosa u Službi predsjednika (430.147 КM), rashode za bruto naknade po ugovoru o djelu (405.229 КM) i naknade angažovanim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za poslove obezbjeđenja predsjednika Republike (137.955 КM). – navedeno je u izvještaju.
Ove brojke pokazuju koliko je novca izdvojeno i za posebne angažmane, dodatke i poslove osiguranja predsjednika Republike.
Političke reakcije
Objava revizorskih podataka mogla bi izazvati nove reakcije opozicije i zahtjeve za dodatnim pojašnjenjima načina trošenja sredstava.
Posebno će pažnja biti usmjerena na više od 60 miliona KM koji su svrstani u kategoriju bez preciznog opisa, jer upravo takve stavke najčešće postaju predmet političkih rasprava.
Javnost očekuje odgovore
Iako je institucija dobila pozitivno mišljenje revizora, brojna pitanja ostala su otvorena. Građani očekuju jasne odgovore gdje je potrošen ogroman iznos budžetskog novca i zašto detaljna struktura troškova nije preciznije predstavljena.
U vremenu kada se govori o štednji, rastu cijena i finansijskim pritiscima, svaka budžetska marka pod lupom je javnosti.
