Može li jedna izjava ponovo otvoriti stare rane i podjele u Bosni i Hercegovini? Novi javni nastup izazvao je burne reakcije nakon što su mnogi ocijenili da se neistinitim tvrdnjama dodatno hrane narativi usmjereni protiv Bošnjaka i same ideje zajedničke države.
U političkom prostoru regiona već godinama traju pokušaji da se Bosna i Hercegovina predstavi kao nefunkcionalna zajednica, dok se Bošnjaci često prikazuju kroz stereotipe i iskrivljene političke poruke. Zbog toga je svaki novi istup koji ide u tom smjeru posebno osjetljiv i izaziva snažan odgovor javnosti.
Sporna poruka
Najnovije reakcije uslijedile su nakon nastupa u kojem su iznesene tvrdnje da zagovornici građanske Bosne i Hercegovine navodno stoje iza ideja koje nemaju veze sa stvarnim političkim programima niti stavovima većine građana.
Kritičari smatraju da se takvim porukama svjesno zamjenjuju teze, kako bi se građanski koncept države prikazao kao prijetnja, a Bošnjaci kao politički problem.
Upravo zbog toga dio javnosti ovaj istup naziva skandaloznim, tvrdeći da se neistinama raspiruje propaganda koju godinama koriste Milorad Dodik i Dragan Čović.
Stari obrazac
Politički analitičari često upozoravaju da se u javnom prostoru ponavlja isti model djelovanja. Najprije se plasira tvrdnja bez ozbiljnih dokaza, zatim se stvara atmosfera straha, a potom se traže nova etnička rješenja i dodatne podjele.
U takvom pristupu Bošnjaci se nerijetko prikazuju kao prijetnja evropskim vrijednostima, iako upravo najveći broj građana Bosne i Hercegovine zagovara mir, stabilnost i jednakost svih naroda i građana.
Zbog toga se smatra da ovakve izjave ne dolaze slučajno, nego služe jačanju političkih ciljeva onih koji opstaju na krizama.
Napad na građanski model
Posebno je sporno što se ponovo pokušava diskreditovati ideja građanske Bosne i Hercegovine. Taj model podrazumijeva da svaki čovjek ima jednaka prava bez obzira na naciju, vjeru ili mjesto stanovanja.
Protivnici takvog sistema godinama tvrde da bi on ugrozio određene narode, iako se zapravo radi o konceptu u kojem bi svi imali ista politička prava.
Zato mnogi smatraju da napadi na građanski model nisu slučajni, već da služe očuvanju sadašnjeg sistema etničkih blokada i političke trgovine.
Bošnjaci na meti
U javnosti se sve češće upozorava da su Bošnjaci meta koordinisanih kampanja u kojima ih se pokušava prikazati radikalnim, nepoželjnim ili politički opasnim faktorom.
Takve tvrdnje, navode kritičari, nemaju uporište u stvarnosti. Bošnjaci su kroz prethodne decenije pokazali opredijeljenost za mir, evropski put zemlje i zajednički život.
Uprkos tome, propaganda se nastavlja svaki put kada se otvori pitanje reformi, ravnopravnosti ili jačanja državnih institucija.
Korist od tenzija
Politički posmatrači smatraju da najveću korist od ovakvih istupa imaju oni lideri koji godinama opstaju zahvaljujući stalnim krizama.
Kada nema sukoba i tenzija, u prvi plan dolaze ekonomija, odlazak mladih, korupcija i životni standard. Upravo su to teme koje mnogi žele skloniti sa dnevnog reda.
Zbog toga svaka nova polemika o identitetu, naciji i navodnim prijetnjama pojedinim narodima postaje korisno sredstvo za skretanje pažnje.
Odgovor javnosti
Brojni komentari nakon spornog nastupa pokazali su da građani sve manje prihvataju ovakve narative. Sve više ljudi prepoznaje pokušaje manipulacije i planskog izazivanja straha.
Poruke podjela, tvrde mnogi, ne nude rješenja za stvarne probleme. Građane zanimaju plate, radna mjesta, pravda i sigurnost, a ne stalno vraćanje na sukobe i međunacionalne optužbe.
Upravo zato reakcije na ovaj slučaj pokazuju da propaganda više nema isti učinak kao ranije.
Jasna poruka
Bosna i Hercegovina ostaje država svih njenih ljudi, bez obzira na pokušaje da se kroz laži i podjele oslabi njena budućnost.
Svaki novi napad na Bošnjake ili na ideju zajedničkog života samo dodatno potvrđuje da su oni koji ga plasiraju ostali bez stvarnih rješenja.
Umjesto novih sukoba, zemlji su potrebni dijalog, reforme i jednakost za svakog čovjeka. Sve drugo vodi u stare promašaje koje građani odavno prepoznaju.