Može li jedna politička promjena zaista preokrenuti stanje slobode medija u cijeloj državi? Upravo takvo pitanje otvoreno je nakon novog saopćenja Stranke demokratske akcije, koje je izazvalo burne reakcije u javnosti.
Ova stranka se oglasila povodom obilježavanja Svjetskog dana slobode medija, iznoseći ozbiljne optužbe na račun aktuelne vlasti, odnosno stranaka okupljenih u koaliciji poznatoj kao Trojka. U fokusu njihove kritike nalazi se, kako tvrde, kontinuirano pogoršanje stanja u medijskom prostoru Bosne i Hercegovine, koje se, prema njihovoj ocjeni, poklapa sa promjenom vlasti.
Pad rejtinga
U svom obraćanju SDA ističe da međunarodni pokazatelji, posebno Indeks slobode medija organizacije Reporteri bez granica, ukazuju na jasan i zabrinjavajući trend. Navode da je pad započeo 2023. godine, te da od tada bilježi kontinuirano pogoršanje pozicije Bosne i Hercegovine na globalnoj listi.
Prema njihovim tvrdnjama, riječ je o dramatičnom padu koji ne može biti slučajan, već ga dovode u direktnu vezu sa politikama koje provodi aktuelna vlast. Takav razvoj događaja, smatraju, ostavlja dugoročne posljedice na demokratske procese i ukupnu sliku države.
Regionalni kontekst
Podsjećaju i na period kada je, kako navode, Bosna i Hercegovina imala znatno bolju poziciju u regionu. Tokom ranijih godina, tvrde iz SDA, zemlja je bila prepoznata kao primjer napretka u oblasti slobode medija na Zapadnom Balkanu.
U tom periodu, BiH je bila bolje rangirana od susjednih država poput Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova i Srbije. Takva pozicija, prema njihovom viđenju, bila je rezultat stabilnijeg institucionalnog okruženja i drugačijeg odnosa prema medijima.
Međutim, naglašavaju da je uslijedio nagli preokret, koji je doveo do gubitka tog statusa i pogoršanja ukupne percepcije o slobodi izražavanja.
Pritisci na medije
U nastavku saopćenja posebno se problematizuje odnos vlasti prema kritički nastrojenim medijima. SDA tvrdi da se prostor za slobodno izvještavanje sužava, naročito u situacijama kada se otvaraju teme poput korupcije, zloupotrebe položaja ili političkog uticaja.
Prema njihovim navodima, reakcije vlasti u takvim slučajevima često uključuju javne prozivke, diskreditacije i pokušaje da se utiša drugačije mišljenje. Takva praksa, kako ističu, ne doprinosi razvoju demokratskog društva, već stvara atmosferu pritiska i nesigurnosti.
Oni smatraju da se sloboda medija ne smije svoditi samo na podršku onima koji afirmativno izvještavaju o vlasti, već mora obuhvatiti i pravo na kritiku, istraživanje i ukazivanje na nepravilnosti.
Javni servisi
Poseban segment kritike odnosi se na stanje u javnim medijskim servisima. Iz SDA navode da su ti servisi pod sve većim uticajem politike, te da se upravljačke strukture biraju prema stranačkoj pripadnosti, a ne profesionalnim kriterijima.
Takav pristup, smatraju, dovodi u pitanje objektivnost i nezavisnost javnog informisanja. Istovremeno, ukazuju na finansijske poteškoće s kojima se javni servisi suočavaju, ističući da se ti problemi ne rješavaju na sistemski način.
Uz to, tvrde da nezavisni mediji rade u sve složenijim uslovima, suočeni s ekonomskim pritiscima i ograničenim resursima, što dodatno otežava njihov rad i opstanak na tržištu.
Evropski put
U svom obraćanju SDA upozorava i na širi politički kontekst, posebno kada je riječ o evropskim integracijama. Smatraju da trenutna situacija u oblasti medijskih sloboda ne prati deklarativne ciljeve približavanja evropskim standardima.
Prema njihovom stavu, umjesto napretka, bilježe se trendovi koji podsjećaju na zatvorenije i kontrolisanije sisteme, što je u suprotnosti s vrijednostima koje Evropska unija promovira.
Oni naglašavaju da sloboda izražavanja i nezavisni mediji predstavljaju jedan od ključnih stubova svakog demokratskog društva, te da bez njih nije moguće ostvariti stvarni napredak.
Poziv na reakciju
Na kraju saopćenja upućen je poziv različitim akterima da se uključe u rješavanje ovog pitanja. SDA apeluje na domaće institucije, novinarska udruženja, ali i međunarodne organizacije i predstavnike Evropske unije da obrate pažnju na stanje medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini.
Smatraju da je neophodno provesti detaljnu analizu aktuelnog stanja i utvrditi uzroke pada na relevantnim međunarodnim listama. Također ističu da sloboda govora ne smije ostati samo formalna obaveza, već mora biti stvarno zaštićena u svakodnevnoj praksi.
Cijela situacija, kako zaključuju, zahtijeva ozbiljan pristup i konkretne korake kako bi se osiguralo da mediji mogu raditi bez pritisaka i ograničenja, te da javnost ima pristup tačnim i nepristrasnim informacijama.