Šta se zaista krije iza odlaska Christiana Schmidta sa funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini? Upravo to pitanje posljednjih dana dominira političkom scenom nakon što je Schmidt iznenada objavio da napušta poziciju koju je obavljao gotovo pet godina.
Njegova ostavka izazvala je brojne reakcije i otvorila niz spekulacija o pritiscima međunarodne zajednice, političkim odnosima unutar Bosne i Hercegovine i mogućim promjenama koje bi mogle uslijediti dolaskom novog visokog predstavnika. Posebnu pažnju izazvale su tvrdnje da bi pojedini politički akteri u Republici Srpskoj mogli pokušati iskoristiti promjenu na čelu OHR-a za ostvarivanje svojih ciljeva.
Odlazak u važnom trenutku
Christian Schmidt ostavku je podnio neposredno uoči sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, na kojoj je predstavio izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini. Taj potez odmah je pokrenuo brojna pitanja o razlozima njegovog odlaska i eventualnim političkim dogovorima unutar međunarodne zajednice.
Govoreći za FACE TV, Schmidt je pokušao objasniti razloge svoje odluke, ističući da iza svega stoje dugotrajne konsultacije i procjene buduće uloge OHR-a u Bosni i Hercegovini.
– Ne odlazim lako, zavolio sam ovu zemlju i upoznao njene izazove. Unutar PIC-a vođene su brojne konsultacije i bilo mi je važno da međunarodna zajednica zadrži jedinstven pristup – rekao je Schmidt.
Njegove riječi pokazuju da su razgovori o budućnosti OHR-a trajali duže vrijeme, ali i da unutar međunarodnih krugova postoje različita mišljenja o tome kako bi trebalo izgledati dalje djelovanje u Bosni i Hercegovini.
Pritisci i spekulacije
Odmah nakon objave ostavke pojavile su se spekulacije da Schmidt odlazi pod pritiskom iz Sjedinjenih Američkih Država ili zbog neslaganja oko određenih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini.
On je takve tvrdnje odbacio i naglasio da je odluku donio samostalno nakon brojnih razgovora sa međunarodnim partnerima.
– Razgovarao sam s različitim međunarodnim partnerima, ne samo sa Amerikancima. Situacija danas nije ista kao prije nekoliko godina. Bosna i Hercegovina se nalazi pred važnim evropskim procesima. Nakon svega, odlučio sam da donesem vlastitu odluku – rekao je Schmidt.
Dodao je da niko od njega nije tražio konkretne političke poteze niti nametao odluke koje bi morao donijeti prije odlaska.
– Niko nije došao i rekao: ‘Moraš uraditi ovo’. U ovoj funkciji slušate mnogo različitih mišljenja, ali odluke morate donositi samostalno. Sigurno je bilo i grešaka, ali vjerujem da sam djelovao odgovorno i uz podršku međunarodne zajednice – rekao je Schmidt.
Državna imovina
Jedna od najvažnijih tema o kojoj je govorio odnosi se na pitanje državne imovine i projekat Južne interkonekcije, koji posljednjih mjeseci izaziva brojne političke sukobe i nesuglasice između različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.
Schmidt smatra da Bosna i Hercegovina mora imati jasan pravni okvir kada je riječ o upravljanju državnom imovinom, posebno zbog velikih infrastrukturnih projekata koji uključuju zemljište i prirodne resurse.
– Gasovod prolazi dijelom preko državnog zemljišta i potrebno je jasno urediti način upravljanja takvom imovinom. Država mora imati pravni okvir i mogućnost da učestvuje u tim procesima – rekao je Schmidt.
Naglasio je i da država mora imati pravo na odgovarajuću naknadu kada se koristi njena imovina.
– Državna imovina ne može biti bez jasnih pravila i regulative. Ako država nema mehanizme upravljanja vlastitom imovinom, dugoročno slabi njena institucionalna pozicija – rekao je Schmidt.
Političke tenzije
Govoreći o reakcijama koje dolaze iz Republike Srpske, Schmidt je poručio da se oko pitanja državne imovine često namjerno podižu političke tenzije, umjesto da se traže konkretna rješenja.
– Potrebno je više razgovora o tome šta je moguće uraditi, a manje političkih blokada i sukoba – rekao je Schmidt.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada su odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i vlasti Republike Srpske dodatno zaoštreni zbog brojnih političkih pitanja, uključujući nadležnosti države, odluke Ustavnog suda BiH i ulogu međunarodne zajednice.
U političkim krugovima već se spekuliše da bi promjena na čelu OHR-a mogla otvoriti prostor za nove političke inicijative Milorada Dodika i vlasti Republike Srpske, posebno kada je riječ o pitanjima državne imovine i odnosa prema odlukama visokog predstavnika.
Nasljednik pod pritiskom
Schmidt je tokom razgovora priznao da ne zna ko će ga naslijediti na funkciji visokog predstavnika, ali je upozorio da će novi visoki predstavnik preuzeti izuzetno zahtjevan posao.
– To je jedan od najzahtjevnijih međunarodnih poslova u Evropi. Ko god dođe, očekuje ga veoma težak zadatak – rekao je Schmidt.
Dodao je da očekuje kako bi odluka o njegovom nasljedniku mogla biti donesena početkom juna, što dodatno pojačava interesovanje javnosti za moguće političke promjene koje slijede.
Evropski put BiH
Na kraju razgovora Schmidt je poručio da Bosna i Hercegovina i dalje ima evropsku perspektivu, ali da će za napredak biti potrebno mnogo više političkog dijaloga i institucionalne stabilnosti.
– Bosna i Hercegovina treba evropske integracije, a Evropa mora bolje razumjeti situaciju u ovoj zemlji – zaključio je Schmidt.
Njegov odlazak dolazi u jednom od politički najosjetljivijih perioda za Bosnu i Hercegovinu, zbog čega mnogi smatraju da će naredni mjeseci biti ključni za odnose domaćih političkih aktera i međunarodne zajednice.