Neočekivana ostavka Christiana Schmidta izazvala je veliku pažnju javnosti i otvorila brojna pitanja o budućnosti Bosne i Hercegovine, ulozi međunarodne zajednice i odnosima unutar političkog vrha zemlje. Njegovo povlačenje sa funkcije visokog predstavnika dolazi u veoma osjetljivom političkom trenutku, zbog čega se već danima spekuliše o pravim razlozima odlaska i mogućim promjenama koje bi mogle uslijediti nakon izbora njegovog nasljednika.
Schmidt je ostavku podnio neposredno pred sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, na kojoj je predstavio izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini. U intervjuu za Face TV prvi put je detaljnije govorio o razlozima odlaska, odnosima sa međunarodnim partnerima, pitanju državne imovine, Južnoj interkonekciji, pritiscima iz Republike Srpske i budućnosti OHR-a.
Odlazak bez skrivanja emocija
Christian Schmidt tokom razgovora nije skrivao emocije kada je govorio o Bosni i Hercegovini i svom mandatu. Istakao je da mu odlazak teško pada jer je tokom godina zavolio zemlju i ljude koje je upoznao.
– Nerado odlazim, zaljubio sam se u ovu zemlju, ušao sam u njene probleme. Bilo je diskusija unutar PIC-a i važno mi je da međunarodna zajednica ima zajednički nastup – rekao je Schmidt.
Njegove riječi izazvale su veliku pažnju jer je prvi put otvoreno govorio o ličnom odnosu prema Bosni i Hercegovini. U javnosti su se odmah pojavile brojne spekulacije da iza njegovog odlaska postoje politički dogovori ili pritisci iz međunarodnih centara moći.
Razgovori sa Amerikancima
Jedno od glavnih pitanja odnosilo se na tvrdnje da Schmidt odlazi pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država ili zbog neslaganja sa međunarodnim partnerima.
Schmidt nije negirao da su vođeni brojni razgovori o njegovom mandatu i budućnosti OHR-a, ali je insistirao da odluku donosi samostalno.
– Naravno da smo vodili razgovore o svemu mogućem i o pitanju koliko dugo ću ostati, koja je uloga OHR-a. Imao sam razgovore, ne samo sa Amerkanicima. To se mora vidjeti da situacija nije kako prije tri ili četiri godine i da imamo veliku dinamiku i ovdje u BiH, Predstoji članstvo u EU. Rekao sam ‘u redu’, donijet ću svoju odluku za sebe. Ne mogu dati imena – rekao je Schmidt.
Dodao je da se tokom svog mandata susretao sa brojnim pritiscima i različitim mišljenjima, ali da nikada nije dobio direktan nalog šta mora uraditi.
– Ništa nije bilo da bi neko rekao ovo smo trebali ovako. To nije slučaj. To se nije dogodilo. Kada imate funkciju kao što je imam ja, slušate mnoge, ali morate sami donositi odluke. Niko nije došao i rekao ‘uradi to’, a ja da sam rekao ‘neću’ pa da moram ići odavde. Sa svim odlukama, sigurno da sam i ja griješio, smatram da sam bio na pravom putu i uvijek sam imao podršku međunarodne zajednice – rekao je Schmidt.
Priče o crnoj listi
Tokom razgovora komentarisao je i navode da mu je navodno prijetila američka crna lista ukoliko ne napusti funkciju visokog predstavnika.
– Nisam čuo za crnu listu za visokog predstavnika. Nije mi prijećeno. Razgovarali smo postoji li pozitivan razvoj, šta međunarodna zajednica može učiniti, šta sada dalje. Čudna je ovo zemlja kada je politika u pitanje. Nije me niko htio staviti na crnu listu, niko mi to nije rekao – rekao je Schmidt.
Ovakve tvrdnje posljednjih dana bile su česta tema političkih komentara i spekulacija u javnosti, posebno zbog pojačanih međunarodnih aktivnosti oko Bosne i Hercegovine i sve češćih razgovora o ulozi OHR-a u budućnosti.
Državna imovina i gasovod
Jedna od najvažnijih tema tokom intervjua bilo je pitanje državne imovine i projekat Južne interkonekcije, koji već dugo izaziva političke sukobe između različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.
Schmidt je odbacio tvrdnje da odlazi zato što nije donio odluku o državnoj imovini ili zato što nije potpisao određene akte.
– Stvarno, nema ništa. Ne može mi nešto ni izletjeti, nije ništa tako bilo. U narednom periodu morat će se donijeti određene odluke. Ko pravi gasovod, on ga gradi na državnom zemljištu, mora se znati vladati takvom temom. Tu imate puno površina koje pripadaju državi, a koriste se, moramo imati neku regulativu. FBiH je donijela Zakon za južnu interkonekciju, u sporazumu s Hrvatskom potvrđeno je da se mora dati pravna sigurnost i da se mora odlučiti na nivou države. Zainteresiran sam i čekam kako će se dalje stvari odvijati – rekao je Schmidt.
Posebno je kritikovao odnos Evropske unije prema projektu Južne interkonekcije i uporedio ga sa sličnim projektom koji se realizuje prema Srbiji.
– Važno je da se izgradi taj gasovod. Prema Srbiji se gradi sličan gasovod s istim ciljem, da se Gazprom isključi, samo se tamo finansira i dijelom iz EU. Ne mogu shvatiti zašto se jedan može finansirati novcem EU, a drugi ne – rekao je Schmidt.
Dodao je i da ne može garantovati da će cijena plina ostati ista nakon realizacije projekta.
– Ne mogu isključiti da će plin biti skuplji nego sada – rekao je Schmidt.
Pitanje vlasništva
Tokom razgovora govorio je i o vlasništvu nad zemljištem kojim prolazi trasa Južne interkonekcije, navodeći da je veliki dio te imovine državna.
– Od tih 40 kilometara, 30 posto je državna imovina – rekao je Schmidt.
Naglasio je da Bosna i Hercegovina mora imati jasnu zakonsku regulativu kada je riječ o upravljanju državnom imovinom.
– Država je može koristiti samo ako ima zakonsku regulativu, a toga nema. FBiH je napravila neki zakon, možda su postojali razlozi da se ide u tom smjeru. Državi treba odluka Parlamenta i da ima mogućnost da učestvuje u cijeloj toj priči. To je pitanje koje je na stolu. Niko ne treba reći da se to želi spriječiti, to nije tačno. S vladom FBiH sam mnogo razgovarao, ideje koje su razvili su u redu, ali se dalje mora razmiljati – rekao je Schmidt.
Govorio je i o problemima sa kojima se suočavaju lokalne zajednice zbog neriješenog pitanja državne imovine.
– Načelnici kažu da ne mogu ni cesti graditi jer ide kroz državnu imovinu. Državna imovina pripada državi i država mora naći način zakon, regulativu, na koji će način dati entitetima, gradovima, općinama mogućnost da koristi to zemljište, privatnicima također. Moram kritikovati, zato mi ne trebaju ni Amerikanci ni Francuzi, ovo se pitanje isključivo odnosi i upućuje donosiocima političkih odluka u BiH – rekao je Schmidt.
Koncesije i novac
Schmidt smatra da država mora imati finansijsku korist od korištenja svoje imovine i upozorio da bi ignorisanje tog pitanja dugoročno oslabilo državu.
– Država mora dobiti kompenzaciju, to je moja ideja. Država ne može poklanjati svoje zemljište i imovinu. Ako se država totalno izostavi, onda ćemo dobijati sve slabiju državu koja nema novca i koja neće moći koristiti svoju imovinu. Zakon je tu u FBiH, nisam taj koji će reći da će donijeti sasvim drugačiju regulativu, smatram da se treba raditi na osnovu ove regulative. I Krišto je rekla još nam predstoji mnogo posla. Spreman sam i ja da učestvujem, ali ne protiv onih koji će graditi taj gasovod – rekao je Schmidt.
Strah u RS
Posebno se osvrnuo na reakcije koje dolaze iz Republike Srpske, navodeći da pojedini političari šire strah i podižu tenzije kada je riječ o pitanju državne imovine.
– To je veliki strah kojeg pojedina gospoda u RS imaju. Istina pričaju gluposti u vezi s stim. Jedan kaže ako Schmidt to uradi, onda ćemo se odvojiti. Da pitam, kako se dolazi do toga da se zbog jednog zakona dolazi to takvog. RS pripada građanima. Te rečenice pokazuju da se ne želi doći do fer rezultata – rekao je Schmidt.
Dodao je da građanima treba govoriti otvoreno o stvarnim problemima.
– Nakon pet godina. Neki stalno objašnjavaju šta ne može. Želim znati šta se može. Ljudima se mora reći, ‘dragi građani, vuku vas za nos’. Novac se baca kroz prozor, a vi gledate za njim – rekao je Schmidt.
Nasljednik i budućnost
Govoreći o svom nasljedniku, Schmidt je rekao da ne zna ko će preuzeti funkciju visokog predstavnika, ali da novog visokog predstavnika očekuje izuzetno težak posao.
– Ne znam imena niti koga će izglasati. Posao visokog predstavnika je jedan od najtežih poslova koje EU može dodijeliti. To ne znači da mora imati spremno rješenje. Nije funkcionisalo da razgovorom dođeno do rješenja. Dokazao sam da imam kičmu. Imam odgovornost i prema sebi – rekao je Schmidt.
Govorio je i o mogućnosti promjene mandata OHR-a.
– PIC ima jednu mogućnost, u okviru mandata visokog predstavnika se može urediti. Do sada je pisalo da visoki predstavnik na osnovu vlastitog razmišljanja može uraditi stvari koje smatra potrebnim. Ako se želi nešto drugo, međunarodna zajednica ima pravo da to uradi. Ne mogu dati preporuke svom nasljedniku. Ko dođe ima jako težak posao – rekao je Schmidt.
Dodao je da očekuje da bi njegov nasljednik mogao biti poznat početkom juna.
– Pretpostavljam da će na sjednici 2. ili 3. juna biti pronađen moj nasljednik – rekao je Schmidt.
Poruka za kraj
Na kraju razgovora Schmidt je poručio da Bosnu i Hercegovinu ne vidi kao agresivno društvo i da vjeruje u mogućnost zajedničkog života svih naroda.
– Nije ovdje sve kao u raniju, ali ovo nije agresivno društvo. Kulture se ovdje razlikuju, ali to ne znači da se ne može mirno živjeti i zajedno. BiH treba evropsku integraciju, a Evropljani moraju jasnije razumjeti situaciju u BiH – rekao je Schmidt.
Priznao je i da mu je bila želja da bude posljednji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, ali da se to nije ostvarilo.
– Želja mi je bila da budem posljednji visoki predstavnik, ali mi se to nije ispunilo i zbog toga mi je žao – rekao je Schmidt.