Najava odlaska Christiana Schmidta s pozicije visokog predstavnika otvorila je potpuno novu političku fazu u Bosni i Hercegovini i pokrenula brojna pitanja o budućnosti OHR-a, međunarodne zajednice i odnosa snaga unutar države. Dok diplomatski krugovi već spekulišu o njegovom nasljedniku, političari u BiH različito gledaju na ulogu novog visokog predstavnika i budućnost bonskih ovlasti.
Moguća promjena na čelu OHR-a dolazi u trenutku duboke političke krize, sve češćih blokada institucija i otvorenih sukoba između domaćih političkih aktera. Upravo zbog toga izbor novog visokog predstavnika mogao bi imati mnogo veći značaj nego prethodnih godina.
Traži se nasljednik
Iako ime osobe koja bi mogla naslijediti Christiana Schmidta još uvijek nije zvanično potvrđeno, diplomatski izvori navode da bi Upravni odbor Vijeća za provedbu mira već početkom juna mogao donijeti konačnu odluku.
U političkim i diplomatskim krugovima posljednjih dana posebno se spominje ime bivšeg predsjednika Slovenije Boruta Pahora, koji se dovodi u vezu s mogućim preuzimanjem funkcije visokog predstavnika.
Takve informacije dodatno su pojačane nakon što je i sam Schmidt u jednom od svojih posljednjih obraćanja indirektno spomenuo Sloveniju govoreći o svom nasljedniku.
Ipak, zvanične potvrde još nema, a diplomatski pregovori o budućnosti OHR-a očigledno se vode iza zatvorenih vrata.
Amerika preuzima veću ulogu
Prema informacijama iz diplomatskih izvora, mnogo aktivniju ulogu u izboru i radu novog visokog predstavnika trebale bi imati Sjedinjene Američke Države.
Ambasador Bosne i Hercegovine u SAD-u Sven Alkalaj izjavio je da se još razgovara o načinu tumačenja bonskih ovlasti i budućem pristupu OHR-a.
– Amerika će biti mnogo aktivnija kada je u pitanju OHR i izbor novog predstavnika neće biti kao kada je riječ o Christianu Schmidtu – rekao je Alkalaj.
Ovakve izjave izazvale su veliku pažnju jer sugerišu da bi međunarodna zajednica mogla promijeniti dosadašnji pristup prema Bosni i Hercegovini.
Posebno se postavlja pitanje hoće li novi visoki predstavnik koristiti bonske ovlasti agresivnije ili će pokušati smanjiti direktno miješanje u političke procese.
Težak mandat
Christian Schmidt je i sam priznao da njegov nasljednik neće imati lak posao.
Govoreći o funkciji visokog predstavnika, upozorio je da se radi o veoma zahtjevnoj poziciji u složenim političkim okolnostima.
– Svako ko dođe ovdje mora znati da je ovo balansiranje između nemoguće misije i malih koraka naprijed – rekao je Schmidt.
Njegov mandat obilježile su brojne političke krize, sukobi oko državne imovine, blokade institucija, izmjene Izbornog zakona i oštre reakcije vlasti iz Republike Srpske koje su osporavale njegov legitimitet.
Zbog svega toga mnogi smatraju da će novi visoki predstavnik odmah po dolasku biti suočen sa ozbiljnim političkim pritiscima i očekivanjima.
Podijeljeni stavovi
Političke stranke u Bosni i Hercegovini imaju potpuno različite stavove kada je riječ o ulozi OHR-a i budućnosti međunarodne supervizije.
Parlamentarci iz SDA i SDP-a smatraju da je postojanje OHR-a i dalje neophodno dok se ne ispune uslovi za njegovo zatvaranje.
Zastupnik SDP-a Saša Magazinović izjavio je da svi žele funkcionalnu i samoodrživu Bosnu i Hercegovinu bez stranog uticaja, ali da bi ispunjavanje uslova iz programa “5+2” značilo da je država mnogo stabilnija nego danas.
Sa druge strane, zastupnik SDA Šerif Špago smatra da će novi visoki predstavnik vrlo brzo biti imenovan i da će nastaviti rad OHR-a, vjerovatno uz nešto manje korištenje bonskih ovlasti.
Potpuno drugačiji stav imaju pojedini zvaničnici iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto poručila je da Bosna i Hercegovina ne bi trebala zavisiti od visokog predstavnika i da institucije države trebaju same donositi odluke.
Protivljenje OHR-u
Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić izjavio je da bi najviše volio da u Bosni i Hercegovini uopšte nema visokog predstavnika.
– Ne želim nijednog visokog predstavnika, ni iz Rusije, ni iz Mađarske, ni iz Amerike ni iz Velike Britanije – rekao je Amidžić.
Dodao je da se u suprotnom postavlja pitanje sposobnosti Bosne i Hercegovine da funkcioniše kao samostalna država.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković smatra da bonske ovlasti treba koristiti što manje, osim u krajnje ekstremnim situacijama.
– Bonske ovlasti trebaju se koristiti što manje ili nikako, osim u ekstremnim situacijama, a BiH trenutno ima previše takvih situacija – rekao je Konaković.
Velika očekivanja
Očekuje se da će Upravni odbor Vijeća za provedbu mira 3. i 4. juna donijeti konačnu odluku o novom visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini.
Bez obzira na to ko bude izabran, jasno je da će novi mandat početi u jednom od najosjetljivijih političkih trenutaka za Bosnu i Hercegovinu posljednjih godina.
Političke blokade, sukobi oko državne imovine, pitanje evropskog puta i sve jače podjele između domaćih političkih aktera mogli bi u velikoj mjeri odrediti i način na koji će budući visoki predstavnik djelovati.
Zbog toga mnogi smatraju da odlazak Christiana Schmidta ne predstavlja samo promjenu jednog međunarodnog zvaničnika, nego početak potpuno nove političke faze u Bosni i Hercegovini.