Odlazak Christiana Schmidta sa čela OHR-a nije rezultat jednog političkog sukoba niti izolovanog diplomatskog nesporazuma. Iza cijelog procesa, prema tvrdnjama iz međunarodnih i diplomatskih krugova, krije se mnogo ozbiljnija procjena Washingtona da je dosadašnji visoki predstavnik postao politički teret koji je direktno jačao poziciju Milorada Dodika u Republici Srpskoj.
Upravo zbog toga američka administracija posljednjih mjeseci sve snažnije insistira na promjeni međunarodnog pristupa prema Bosni i Hercegovini, smatrajući da je Schmidt, umjesto slabljenja Dodikove politike, postao jedan od ključnih elemenata njegove političke mobilizacije.
Promjena američkog stava
Prema informacijama koje dolaze iz diplomatskih izvora, State Department i dio američke administracije već duže vrijeme smatraju da je Christian Schmidt izgubio političku efikasnost i da njegovo dalje prisustvo na čelu OHR-a više koristi Miloradu Dodiku nego Bosni i Hercegovini.
U Washingtonu se, kako tvrde izvori, procjenjivalo da Dodik sve više gradi političku kampanju upravo na sukobu sa Schmidtom i OHR-om, predstavljajući sebe kao političara koji se suprotstavlja međunarodnom pritisku i “brani” Republiku Srpsku.
Zbog toga je američka administracija počela insistirati da Schmidt ode prije novih izbora u Bosni i Hercegovini.
Diplomatski izvori tvrde da je Washington evropskim partnerima otvoreno poručivao kako bi dalji ostanak Schmidta samo dodatno jačao Dodikovu političku poziciju.
Sukob koji je trajao
Od samog dolaska u Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt imao je izuzetno komplikovan odnos sa vlastima Republike Srpske.
Milorad Dodik osporavao je njegov legitimitet, tvrdio da nije legalno izabran jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija i koristio sukob sa OHR-om kao centralni dio političke retorike.
Istovremeno, Schmidt je pokušavao pokazati odlučnost kroz korištenje Bonskih ovlasti i intervencije u političkom sistemu Bosne i Hercegovine.
Međutim, dio međunarodnih partnera smatrao je da su pojedine njegove odluke dodatno produbljivale političke sukobe i davale Dodiku priliku da se predstavi kao žrtva međunarodnog pritiska.
Posebno se to odnosilo na period nakon intervencija u izborni sistem i političkih sukoba oko državne imovine, kada su tenzije između OHR-a i vlasti Republike Srpske dostigle vrhunac.
Američka računica
Prema tvrdnjama diplomatskih izvora, State Department je vremenom došao do zaključka da Dodik koristi Schmidta kao politički alat za homogenizaciju biračkog tijela u Republici Srpskoj.
U Washingtonu su procijenili da bi nastavak takvog odnosa omogućio Dodiku da i narednu izbornu kampanju vodi kroz sukob sa međunarodnom zajednicom, predstavljajući sebe kao glavnu “branu” protiv stranog uticaja u Bosni i Hercegovini.
Zbog toga se sve više počela razvijati ideja da se međunarodna strategija promijeni i da se Schmidt zamijeni novim visokim predstavnikom prije izbora.
– Iz SAD su svima rekli da bi dalji ostanak Schmidta samo dodatno išao na ruku Dodiku – navode diplomatski izvori upoznati sa razgovorima između Washingtona i evropskih partnera.
Gubitak podrške
Iako su pojedine evropske države u početku pružale snažan otpor američkom pritisku, situacija se vremenom promijenila.
Posebno nakon niza političkih kontroverzi i spornih odluka koje su izazivale dodatne tenzije u Bosni i Hercegovini.
U međunarodnim krugovima sve češće se govorilo da Schmidt nema dovoljno političkog autoriteta ni podrške da bi mogao efikasno upravljati krizama u zemlji.
Istovremeno, evropski zvaničnici počeli su prihvatati američki argument da bi nastavak Schmidtovog mandata mogao dodatno destabilizovati političku situaciju i pomoći Dodiku da još snažnije učvrsti svoj politički narativ.
Na kraju je, prema tvrdnjama izvora, i Njemačka pristala na ideju da novi visoki predstavnik bude imenovan prije izbora u Bosni i Hercegovini.
Teški razgovori
Proces Schmidtovog povlačenja, prema tvrdnjama diplomatskih izvora, nije bio jednostavan.
Navodi se da njemački političar dugo nije želio prihvatiti činjenicu da više nema punu podršku Washingtona i dijela evropskih partnera.
Prvi razgovori o njegovom odlasku bili su veoma teški, a pritisci su se vremenom pojačavali.
Tek nakon direktnih kontakata sa zvaničnicima iz Washingtona i evropskih prijestolnica postalo je jasno da je odluka o njegovom odlasku praktično donesena.
Iako niko zvanično ne govori o prisili ili ultimatumima, diplomatski izvori tvrde da je Schmidt shvatio da više nema politički prostor za ostanak.
Novi pristup
U međunarodnim krugovima sada se sve više govori o potrebi drugačijeg pristupa Bosni i Hercegovini.
Ideja dijela američke administracije jeste da novi visoki predstavnik ne bude figura koja će konstantno ulaziti u direktne političke sukobe sa domaćim liderima, već diplomata koji će pokušati smanjiti političke tenzije i spriječiti dodatnu polarizaciju društva.
Upravo zbog toga se sve češće spominje ime italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija kao mogućeg nasljednika Christiana Schmidta.
Amerikanci vjeruju da bi promjena pristupa mogla oslabiti Dodikov narativ o stalnom sukobu sa međunarodnom zajednicom i smanjiti njegov politički prostor za mobilizaciju birača kroz teme OHR-a i stranog uticaja.
Nova politička faza
Ipak, brojni analitičari upozoravaju da odlazak Christiana Schmidta sam po sebi neće riješiti političke probleme Bosne i Hercegovine.
Sukobi oko državnih nadležnosti, uloge OHR-a, državne imovine i odnosa između entiteta i države ostaju otvoreni bez obzira na promjene unutar međunarodne zajednice.
Međutim, jasno je da Washington više ne želi situaciju u kojoj Milorad Dodik politički profitira kroz stalni sukob sa visokim predstavnikom.
Upravo zato dio diplomata smatra da je odlazak Christiana Schmidta zapravo pokušaj redefinisanja međunarodne strategije prema Bosni i Hercegovini i slabljenja političkog modela koji je Dodiku godinama donosio dodatnu snagu.
Pogledajte PRILOG!