Bosna i Hercegovina i dalje nema dovoljno snažan institucionalni mehanizam da sama zaštiti svoju državnost i političku stabilnost. Upravo zbog toga, smatra Nenad Čanak, prisustvo međunarodne zajednice kroz Ured visokog predstavnika i dalje je neophodno za očuvanje cjelovitosti države.
Bivši predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak tokom gostovanja na BHRT-u govorio je o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, ulozi visokog predstavnika, Dejtonskom sporazumu, ali i o Miloradu Dodiku i njegovim političkim potezima.
Njegove izjave izazvale su veliku pažnju javnosti, posebno zbog veoma direktnih ocjena o stanju u Bosni i Hercegovini i ulozi međunarodne zajednice.
O ulozi OHR-a
Čanak smatra da Bosni i Hercegovini i dalje apsolutno treba Ured visokog predstavnika jer država, kako tvrdi, nema dovoljno izgrađen sistem političke zaštite.
– BiH nema ko da brani, njenu cjelovitost i državnost u uslovima kada se priča o trećem entitetu i toj Dejtonskoj koještariji podjele BiH po nacionalnim osnovama. Mora biti neko ko će pridržati BiH dok ne postane normalna država. Imate u samom rukovodstvu ljude koji rade na tome da se BiH razbije, a oni koji su prave bh. patriote ne mogu uopšte da uđu u poziciju da BiH institucionalno brane. To je jedno od naslijeđa Dejtonskog sporazuma – rekao je Čanak.
Njegove izjave ponovo su otvorile raspravu o ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini i pitanju da li država može samostalno funkcionisati bez nadzora OHR-a.
Tema visokog predstavnika već godinama izaziva duboke političke podjele. Dok jedni smatraju da je prisustvo OHR-a neophodno zbog očuvanja stabilnosti i Dejtonskog sporazuma, drugi tvrde da Bosna i Hercegovina mora preuzeti punu odgovornost za vlastito funkcionisanje.
Kritike Schmidtu
Posebno oštar bio je prema aktuelnom visokom predstavniku Christianu Schmidtu, za kojeg smatra da nije koristio ovlaštenja koja su mu bila na raspolaganju.
– Nije koristio svoja ovlaštenja i nije radio ono što mu je trebao biti posao. Ako si postavljen da budeš guverner neke zemlje onda to i radi. Ako imaš vlast koristi je ili se skloni. Mislim da je trebao mnogo ranije da se skloni. Volio bih da dođe neko ko ima punu svijest o neophodnosti očuvanja cjelovite i suverene BiH – kazao je Čanak.
Njegove riječi izazvale su brojne reakcije jer dolaze u trenutku kada se sve češće govori o ulozi međunarodne zajednice i mogućim promjenama u funkcionisanju OHR-a.
Pojedini politički analitičari smatraju da je Schmidt tokom svog mandata pokušavao održavati balans između različitih političkih interesa u Bosni i Hercegovini, dok drugi vjeruju da nije dovoljno odlučno reagovao na političke krize i blokade.
Tema ovlaštenja visokog predstavnika posebno je osjetljiva jer se odnosi na mogućnost nametanja odluka i direktnog političkog djelovanja u Bosni i Hercegovini.
Dodik i Rusija
Čanak je komentarisao i posljednje političke poteze predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, uključujući i njegovu posjetu Rusiji.
Prema njegovim riječima, Dodik vodi politiku u kojoj pokušava ostaviti prostor za saradnju sa svim stranama kako bi uvijek bio u poziciji političkog dobitnika.
– Potpuno je jasno da igra i na crveno i na crno. On bi da po svaku cijenu bude na dobitnoj strani. Dodikove političke vratolomije tumačim na način da ga interesuju pare, a ne interesuje ga niti jedna strana. Dobio je mnogo više nego što se nadao. Samo ukidanje sankcija je ogroman korak naprijed. Njega interesuje da bude spreman za svaku opciju – dodao je Čanak.
Njegove izjave o Dodiku odmah su izazvale burne reakcije na društvenim mrežama i među političkim strankama.
Dok jedni smatraju da Čanak otvoreno govori o političkom pragmatizmu Milorada Dodika, drugi njegove izjave vide kao pokušaj dodatnog političkog pritiska na predsjednika SNSD-a.
Političke podjele
Cijela priča ponovo je otvorila pitanje političke budućnosti Bosne i Hercegovine i odnosa prema Dejtonskom sporazumu.
Čanak smatra da je jedan od najvećih problema upravo to što unutar institucija Bosne i Hercegovine postoje političke strukture koje, prema njegovim riječima, rade protiv same države.
Istovremeno, tvrdi da političke snage koje zagovaraju građanski koncept Bosne i Hercegovine nemaju dovoljno institucionalne moći da zaštite državu od političkih blokada i podjela.
Njegove poruke dolaze u trenutku kada se politička scena u Bosni i Hercegovini suočava sa novim tenzijama, raspravama o ulozi međunarodne zajednice i sve češćim sukobima oko budućeg uređenja države.
Posebno je zanimljivo što je Čanak otvoreno kritikovao i Dejtonski sporazum, nazivajući ga naslijeđem koje je ostavilo duboke političke podjele i otežalo funkcionisanje države.
Mnogi analitičari smatraju da će upravo pitanje uloge OHR-a, međunarodne zajednice i budućeg političkog uređenja Bosne i Hercegovine ostati jedna od glavnih tema političkih sukoba i u narednom periodu.
Čankove izjave dodatno su podigle političke tenzije i otvorile novu raspravu o tome da li Bosna i Hercegovina može postati funkcionalna država bez snažnijeg međunarodnog prisustva i koliko će međunarodni faktor i dalje imati uticaj na političke procese u zemlji.