Može li Bosna i Hercegovina dobiti potpuno drugačiju strukturu vlasti bez političkih stranaka koje godinama dominiraju državnim nivoom? Upravo takvu mogućnost otvorio je predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu Semir Efendić, iznoseći svoju viziju budućih političkih odnosa i formiranja vlasti nakon narednih izbora.
Efendić, koji je i kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda, gostovao je u emisiji „Istraga sedmice“, gdje je govorio o ulozi visokog predstavnika, odnosima međunarodne zajednice prema BiH, ali i mogućim političkim scenarijima koji bi mogli promijeniti raspored snaga na državnom nivou.
Uloga visokog predstavnika
Na početku razgovora osvrnuo se na pitanje imenovanja novog visokog predstavnika i ocijenio značaj te institucije za Bosnu i Hercegovinu.
– Ono što je za nas važno jeste da je visoki predstavnik dio Dejtonskog mirovnog sporazuma. Bez promjene Dejtonskog sporazuma ne bi se uopće moglo razgovarati o odlasku visokog predstavnika. Što se tiče osoba koje vrše tu dužnost, do sada smo imali vrlo različite nosioce te funkcije. Iskustva su također različita – od onih koji nisu radili gotovo ništa, do onih čije su odluke bile štetne. Znamo da je posljednji visoki predstavnik uglavnom otvarao prostor hrvatskoj politici u Bosni i Hercegovini. Njegov dolazak u BiH išao je preko Dubrovnika i Mostara do Sarajeva, čime je, na određeni način, pokazao pravac svog djelovanja. To je kasnije potvrdio kroz izmjene izbornog zakonodavstva. Njegov pokušaj da se suprotstavi Dodiku ili da djeluje kroz zakon koji je donio završio je, može se reći, neuspjehom, jer je Dodik pokazao da institucije Bosne i Hercegovine nisu u stanju adekvatno reagirati na njegova djela, uključujući i pokušaje podrivanja državnih institucija. Na kraju se sve završilo na međunarodnom planu. Po mom mišljenju, ključno pitanje je čiju politiku i kakvu politiku u Bosni i Hercegovini će provoditi novi visoki predstavnik – naglasio je Efendić.
Njegove riječi dolaze u trenutku kada se sve intenzivnije govori o budućnosti OHR-a i ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Pitanje novog visokog predstavnika već izaziva brojne reakcije među političkim strankama, posebno zbog različitih očekivanja o pravcu kojim bi zemlja trebala ići.
Utjecaj međunarodne politike
Efendić smatra da će na budući razvoj događaja značajan utjecaj imati i odnosi između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
– Ukoliko se desi da novi visoki predstavnik bude osoba koju favorizira Trumpova administracija, postoji velika vjerovatnoća da na nju mogu utjecati lobistički krugovi s kojima Dodik već godinama sarađuje. Evropska unija je svjesna da joj nikako ne bi odgovaralo postojanje kriznog područja na njenim granicama ili unutar njih, što Bosna i Hercegovina u tom smislu jeste. S druge strane, Sjedinjenim Američkim Državama to možda nije jednako osjetljivo pitanje. Nisam siguran da bi bile jednako zabrinute zbog eventualne krize u BiH kao što bi to bila Evropska unija. Upravo iz tog razloga smatram da EU ima veći interes da očuva stabilnost u Bosni i Hercegovini nego SAD – procjenjuje Efendić.
Ova ocjena dolazi u trenutku kada Bosna i Hercegovina nastoji ubrzati evropski put, dok se istovremeno suočava sa unutrašnjim političkim sukobima i blokadama koje usporavaju reformske procese.
Kako do nove vlasti
Najviše pažnje ipak izazvao je dio razgovora u kojem je Efendić govorio o mogućnosti formiranja vlasti bez političkih opcija koje trenutno predvode Milorad Dodik i Dragan Čović.
Govoreći o eventualnom izboru članova Predsjedništva BiH i odnosima unutar državnih institucija, istakao je da ključ političke moći ne vidi u samom Predsjedništvu, nego u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
– Ja sam kandidat za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda i važno je da taj predstavnik ne iznevjeri povjerenje tog naroda. Obratite pažnju na nešto o čemu do sada nismo dovoljno govorili – u kantonima u kojima političke stranke iz Sarajeva ostvaruju dobar izborni rezultat postoji dovoljan broj mandata za većinu u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Bez te većine nije moguće imenovati Vijeće ministara. Drugim riječima, bilo kakva većina u Predsjedništvu gubi značaj bez potvrde u Parlamentu. Ključni mehanizam, dakle, nalazi se u Predstavničkom domu. Izborne jedinice koje obuhvataju kantone Sarajevo, Tuzla, Zenica i druge daju značajan broj mandata – oko 25, dok je za većinu potrebna 22. To znači da se bez te političke snage ne može formirati Vijeće ministara. Međutim, sve počinje od politike i jasno definisanih ciljeva. Moguće su različite situacije, ali je važno imati pregovaračku poziciju. Nova politička struktura Parlamenta može donijeti drugačije odnose i vjerujem da uz promišljenu i odgovornu politiku možemo doći do formiranja drugačijeg Vijeća ministara. Također vjerujem da i opozicione stranke iz entiteta RS mogu imati ključnu ulogu ukoliko osvoje dovoljan broj glasova, posebno kada je riječ o entitetskoj većini – istakao je Efendić.
Ključ u Parlamentu
Prema njegovom viđenju, politička snaga koja bude kontrolisala većinu u Predstavničkom domu imat će presudan utjecaj na formiranje Vijeća ministara BiH.
Efendić smatra da bi upravo zbog toga budući izborni rezultati mogli otvoriti prostor za potpuno drugačiju parlamentarnu većinu od one koja trenutno upravlja državnim institucijama.
Takav scenario podrazumijevao bi saradnju stranaka iz Federacije BiH s opozicionim političkim subjektima iz Republike Srpske, čime bi se, prema njegovim riječima, mogla stvoriti nova politička konfiguracija na državnom nivou.
Ostaje da se vidi hoće li birači podržati takvu ideju i hoće li izborni rezultati zaista omogućiti formiranje vlasti bez stranaka koje već godinama imaju dominantan utjecaj u institucijama Bosne i Hercegovine.