Velika odluka o budućnosti Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini mogla bi uskoro biti donesena bez uključivanja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Takav razvoj događaja otvara novo poglavlje u političkim odnosima unutar Bosne i Hercegovine, ali i dodatno komplikuje poziciju vlasti Republike Srpske koje se godinama protive određenim odlukama međunarodne zajednice.
Prema informacijama koje su se pojavile nakon neformalnog samita ministara Evropske unije na Kipru, postignut je konsenzus da novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini imenuje Vijeće za implementaciju mira (PIC), bez potrebe za potvrdom u Vijeću sigurnosti UN-a.
Takav pristup predstavlja nastavak modela po kojem je imenovan i aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt, čiji mandat je od samog početka osporavan od vlasti Republike Srpske.
Dogovor na Kipru
Prema dostupnim informacijama, dogovor je postignut 29. maja tokom sastanka evropskih zvaničnika na Kipru, nakon čega su zaključci dostavljeni ambasadorima država članica koje učestvuju u radu Vijeća za implementaciju mira.
Time su potvrđene ranije najave da će proces izbora novog visokog predstavnika biti proveden unutar PIC-a, bez dodatne procedure u Ujedinjenim nacijama.
Ukoliko ne dođe do nepredviđenih promjena, imenovanje bi moglo biti obavljeno na sjednici PIC-a koja je zakazana za 3. i 4. juli.
Nakon toga novi visoki predstavnik mogao bi odmah preuzeti dužnost i započeti svoj mandat u Bosni i Hercegovini.
Nova politička realnost
Ovakav razvoj događaja posebno je značajan zbog višegodišnjih rasprava o tome da li imenovanje visokog predstavnika mora potvrditi Vijeće sigurnosti UN-a.
Vlasti Republike Srpske, predvođene predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom, godinama insistiraju na stavu da bez potvrde Vijeća sigurnosti visoki predstavnik nema puni legitimitet.
Zbog toga je i Christian Schmidt od samog početka bio predmet osporavanja iz Banje Luke, gdje su tvrdili da njegovo imenovanje nije provedeno u skladu sa procedurama koje oni smatraju neophodnim.
Sada bi se isti model mogao primijeniti i na njegovog nasljednika, što dodatno komplikuje političku poziciju onih koji su osporavali Schmidtov mandat.
Dodikova reakcija
Nedugo nakon što su se pojavile informacije o postignutom dogovoru, Milorad Dodik ponovo je govorio o ulozi PIC-a i njegovom značaju.
– To ne postoji nigdje. On se nametnuo kao izraz političke volje jednog dijela zemalja. U njemu nema Rusije, urušen je konsenzus odlučivanja. To je inkarnacija koja se predstavlja u zlu instituciju koja ništa dobro ne može donijeti. Na neke stvari možemo da utičemo, na neke ne. Taj PIC nije dio Dejtona. Oni su sebi prigrabili moć – naveo je Dodik.
Njegova izjava dolazi u trenutku kada je sve izvjesnije da će upravo PIC imati ključnu ulogu u izboru novog visokog predstavnika.
Bez veta Moskve
Jedna od najvažnijih posljedica ovakvog modela imenovanja jeste činjenica da Rusija i Kina ne bi imale mogućnost da kroz Vijeće sigurnosti UN-a blokiraju izbor novog visokog predstavnika.
U prethodnim godinama upravo se često govorilo o mogućnosti da Moskva ili Peking ulože veto na određene prijedloge vezane za Bosnu i Hercegovinu.
Međutim, ukoliko imenovanje ostane isključivo u nadležnosti PIC-a, takva mogućnost praktično neće postojati.
To znači da međunarodna zajednica može izbjeći eventualne blokade koje bi dovele do institucionalnog vakuuma u radu OHR-a nakon odlaska aktuelnog visokog predstavnika.
Politička dilema
Za Milorada Dodika dodatni izazov predstavlja činjenica da bi novi visoki predstavnik bio imenovan na gotovo identičan način kao i Christian Schmidt.
Upravo zbog toga otvara se pitanje na koji način će vlasti Republike Srpske nastaviti osporavati instituciju visokog predstavnika ukoliko ključne zapadne zemlje podrže novog kandidata.
Politički analitičari već duže vrijeme upozoravaju da bi naredni izbor visokog predstavnika mogao imati značajan utjecaj na odnose između domaćih institucija i međunarodne zajednice.
Posebno se to odnosi na pitanja državne imovine, evropskih integracija i provođenja reformi koje se godinama nalaze među prioritetima međunarodnih partnera Bosne i Hercegovine.
Šta slijedi
Predstojeća sjednica PIC-a mogla bi donijeti jednu od najvažnijih odluka kada je riječ o međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini.
Izbor novog visokog predstavnika označio bi početak nove političke faze u zemlji, dok bi način njegovog imenovanja mogao dodatno produbiti postojeće političke podjele.
Istovremeno, međunarodna zajednica nastoji izbjeći bilo kakav prekid u radu OHR-a, smatrajući da kontinuitet te institucije ostaje važan za stabilnost Bosne i Hercegovine.
Zbog toga će naredni potezi PIC-a biti pažljivo praćeni, kako u Sarajevu, tako i u Banjoj Luci, Briselu, Moskvi i drugim međunarodnim centrima odlučivanja.
Pogledajte PRILOG!