Može li promjena američkih prioriteta otvoriti novi politički prostor za Milorada Dodika? Upravo na to pitanje pokušava odgovoriti analiza objavljena u međunarodnom mediju The Insider, koja lidera SNSD-a opisuje kao jednog od najvećih političkih dobitnika aktuelnih geopolitičkih promjena.
Iako više ne obavlja funkciju predsjednika Republike Srpske, Milorad Dodik, prema navodima analize, i dalje ostaje najutjecajnija politička figura u tom entitetu. Autorica teksta Yulija Petrovskaya tvrdi da Dodik koristi promjene u odnosima između velikih sila, ali i novu dinamiku u Washingtonu, kako bi pojačao kampanju za ukidanje međunarodnog nadzora u Bosni i Hercegovini.
Nova geopolitička igra
U analizi se navodi da su Dodikovi kontakti s Moskvom posljednjih mjeseci intenzivirani, dok istovremeno dio političkih krugova u Sjedinjenim Američkim Državama zagovara pragmatičniji pristup prema Zapadnom Balkanu.
Prema pisanju The Insidera, Dodik je u kratkom periodu dva puta boravio u Moskvi, gdje je učestvovao i na Međunarodnom sigurnosnom forumu.
Autorica navodi da je tokom jedne od posjeta sa sobom ponio deklaraciju Narodne skupštine Republike Srpske kojom se od Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija traži ukidanje funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Takav potez, prema ocjenama pojedinih analitičara, uklapa se u dugogodišnju politiku vlasti Republike Srpske koja se protivi djelovanju OHR-a i zalaže za njegovo gašenje.
Politički dobitnik
Među sagovornicima The Insidera bio je i stručnjak za međunarodnu sigurnost te predavač na King’s Collegeu u Londonu Vuk Vuksanović.
On smatra da je trenutna politička situacija najviše odgovarala upravo Miloradu Dodiku.
– Politički najveći dobitnik u trenutnoj situaciji je Dodik, čiji je glavni cilj očuvati politički utjecaj i ostati na vlasti, bilo formalno ili neformalno – kazao je Vuksanović.
Prema njegovoj ocjeni, lider SNSD-a uspio je ostvariti političku poziciju koju su mnogi smatrali teško dostižnom.
– Na neki način, Dodik je postigao ono čemu se Vučić nadao, ali nije uspio: da održava odnose i sa Washingtonom i sa Moskvom, dok istovremeno slabi evropski utjecaj – rekao je Vuksanović.
Otvoreno pitanje sankcija
Analiza podsjeća da su Sjedinjene Američke Države godinama uvodile sankcije Dodiku i osobama povezanim s njegovim političkim krugom zbog navoda o korupciji, podrivanju Dejtonskog sporazuma i prijetnjama secesijom Republike Srpske.
Ipak, autorica navodi da javnost i dalje nema potpuni uvid u kasnije političke dogovore između Washingtona i Dodikovog političkog okruženja.
– Detalji prošlogodišnjih dogovora između Washingtona i Dodika i dalje su nepoznati – piše The Insider.
U tekstu se navodi da upravo pitanje ukidanja sankcija ostaje jedna od najzanimljivijih tema, posebno zbog činjenice da je politička kampanja protiv međunarodne administracije u Bosni i Hercegovini nastavljena i nakon tih odluka.
Povratak uprkos svemu
Profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Husnija Kamberović u razgovoru za The Insider istakao je da Dodik već godinama uspijeva politički opstati i onda kada mnogi procjenjuju da je njegova moć oslabila.
– Dodik je uvijek pronalazio neočekivane načine da opstane na političkoj sceni i čak kada se činilo da odlazi u političku prošlost, vraćao se uprkos svakoj političkoj logici – kazao je Kamberović.
Prema njegovom mišljenju, dodatni podsticaj za Dodikovu politiku mogla bi predstavljati i najavljena promjena na čelu OHR-a.
Kamberović smatra da bi odlazak Christiana Schmidta mogao otvoriti novu fazu političkih odnosa u Bosni i Hercegovini, posebno ukoliko njegov nasljednik bude imao drugačiji pristup prema domaćim političkim akterima.
Budućnost OHR-a
Veliki dio analize posvećen je upravo pitanju budućnosti Ureda visokog predstavnika.
The Insider navodi da će međunarodna zajednica uskoro morati postići dogovor o izboru novog visokog predstavnika, ali i da postoje očekivanja da će njegov mandat biti znatno ograničeniji u odnosu na ranije periode.
Kao ilustraciju takvog pristupa, autorica podsjeća na izjavu američke predstavnice pri Ujedinjenim nacijama Tammy Bruce.
Prema njenim riječima, uspjeh visokog predstavnika značio bi da njegov nasljednik raspolaže znatno manjim ovlastima nego što su ih imali prethodnici.
Takva mogućnost izaziva različite reakcije među političkim akterima u Bosni i Hercegovini, gdje dio političara smatra da OHR i dalje ima važnu ulogu u očuvanju stabilnosti.
Upozorenje na rizike
Govoreći o mogućim posljedicama političkih promjena, Kamberović upozorava da je neophodno pronaći kompromis koji će spriječiti nove tenzije.
– Mora se pronaći kompromis, inače postoji stvarna prijetnja novog sukoba, možda čak i krvavijeg od onog iz devedesetih godina – rekao je Kamberović.
Sa druge strane, Vuksanović smatra da su procjene o mogućem raspadu Bosne i Hercegovine pretjerane i da takav scenario nije realan.
– Čak i Dodik razumije da bi takav scenario bio izuzetno rizičan i teško ostvariv. Uprkos promjenama u američkoj politici, ni Trumpova administracija, pa čak ni Rusija, ne žele takav ishod – rekao je Vuksanović.
Šta slijedi
Analiza zaključuje da se Bosna i Hercegovina nalazi u periodu značajnih međunarodnih promjena koje bi mogle utjecati na buduću ulogu OHR-a, odnose između velikih sila i unutrašnju političku dinamiku zemlje.
U takvom okruženju Milorad Dodik, prema ocjeni autora teksta, nastoji iskoristiti nove okolnosti kako bi ostvario jedan od svojih dugogodišnjih političkih ciljeva, slabljenje i konačno ukidanje međunarodnog nadzora nad Bosnom i Hercegovinom.