Dok se odnosi između velikih svjetskih sila sve više komplikuju, Bosna i Hercegovina ponovo se nalazi u središtu geopolitičkih previranja. U takvom ambijentu lider SNSD-a Milorad Dodik nastavlja privlačiti pažnju međunarodnih analitičara koji upozoravaju da bi nova preraspodjela političkog utjecaja mogla dodatno produbiti postojeće krize u zemlji.
Nova analiza međunarodnog portala The Insider tvrdi da je Dodik posljednjih mjeseci uspio učvrstiti svoju političku poziciju uprkos brojnim izazovima s kojima se suočavao. U tekstu se navodi da promjene u odnosima između Washingtona, Brisela i Moskve stvaraju prostor koji vlasti Republike Srpske nastoje iskoristiti za ostvarivanje svojih dugoročnih političkih ciljeva.
Povratak u fokus
Iako je tokom 2025. godine izgubio funkciju predsjednika Republike Srpske i bio predmet brojnih političkih i pravosudnih procesa, Dodik je, prema ocjenama autora analize, ostao najutjecajnija politička figura u tom entitetu.
The Insider navodi da formalni položaj više nije presudan faktor kada je riječ o njegovom političkom utjecaju, te da i dalje učestvuje u donošenju ključnih odluka koje oblikuju politički kurs Republike Srpske.
Prema toj ocjeni, Dodik je uspio zadržati kontrolu nad političkim procesima i nastaviti djelovati kao centralna figura vlasti, bez obzira na formalne promjene funkcija unutar institucija.
Intenzivni kontakti sa Moskvom
Posebnu pažnju autori analize posvećuju Dodikovim vezama s Rusijom.
Navodi se da je posljednjih mjeseci više puta boravio u Moskvi, gdje je učestvovao na različitim političkim i sigurnosnim skupovima. Među njima se izdvaja prisustvo obilježavanju Dana pobjede na Crvenom trgu, kao i učešće na Međunarodnom sigurnosnom forumu.
Tokom tih posjeta razgovarao je s brojnim ruskim zvaničnicima, uključujući i visoke predstavnike Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije.
Prema pisanju The Insidera, Kremlj i dalje Dodika smatra jednim od svojih najvažnijih političkih partnera na Balkanu, prvenstveno zbog njegovih stavova o međunarodnim pitanjima i podrške određenim ruskim inicijativama.
Pitanje OHR-a
Analiza posebno ističe deklaraciju koju je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a kojom se traži ukidanje funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
To pitanje posljednjih mjeseci postalo je jedna od najvažnijih tema političkih rasprava, naročito nakon što su se pojavile informacije o izboru novog visokog predstavnika i mogućim promjenama u međunarodnom pristupu Bosni i Hercegovini.
Autori teksta smatraju da vlasti Republike Srpske upravo kroz to pitanje pokušavaju ostvariti jedan od svojih dugoročnih političkih ciljeva – smanjenje međunarodnog nadzora nad Bosnom i Hercegovinom.
Promjene u Washingtonu
Veliki dio analize odnosi se i na promjene koje se dešavaju unutar američke vanjske politike.
Prema navodima The Insidera, određeni politički krugovi u Sjedinjenim Američkim Državama zagovaraju pragmatičniji pristup prema Balkanu, pri čemu se naglasak stavlja na stabilnost i strateške interese, a manje na institucionalne reforme.
Takve promjene izazvale su brojne komentare među analitičarima koji smatraju da bi mogle imati značajan utjecaj na političke odnose u regionu.
Portal navodi da je ostavka visokog predstavnika Christiana Schmidta dodatno otvorila prostor za različite spekulacije o budućem smjeru međunarodne politike prema Bosni i Hercegovini.
Najveći politički dobitnik
Stručnjak za međunarodnu sigurnost i predavač na King’s Collegeu u Londonu Vuk Vuksanović smatra da je upravo Dodik najveći politički dobitnik trenutnih okolnosti.
– Politički najveći dobitnik u trenutnoj situaciji je Dodik, čiji je glavni cilj očuvati politički utjecaj i ostati na vlasti, bilo formalno ili neformalno – kazao je Vuksanović.
Prema njegovom mišljenju, lider SNSD-a uspio je vješto koristiti razlike između velikih sila kako bi ojačao vlastitu poziciju.
Vuksanović navodi da Dodik trenutno uspijeva održavati komunikaciju i sa Moskvom i sa političkim krugovima u Washingtonu, dok istovremeno nastoji smanjiti utjecaj Evropske unije na političke procese u Bosni i Hercegovini.
Američke sankcije
Analiza podsjeća da su Sjedinjene Američke Države ranije uvodile sankcije Dodiku i pojedinim osobama iz njegovog političkog okruženja.
Tadašnje američke administracije optuživale su ga za korupciju, podrivanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i pokušaje slabljenja državnih institucija.
Međutim, u tekstu se navodi da su sankcije kasnije ukinute, što je izazvalo brojne komentare i različita tumačenja među političkim analitičarima.
The Insider ističe da detalji političkih dogovora koji su prethodili tim odlukama nikada nisu u potpunosti objašnjeni javnosti.
Veze sa MAGA pokretom
Jedan od zanimljivijih dijelova analize odnosi se na kontakte između rukovodstva Republike Srpske i pojedinih osoba povezanih s političkim pokretom MAGA u Sjedinjenim Američkim Državama.
Posebno se spominje posjeta Donalda Trumpa Jr. Banjoj Luci, kao i aktivnosti bivšeg Trumpovog savjetnika Michaela Flynna.
Prema navodima autora, upravo se kroz takve kontakte pokušava izgraditi dodatni politički utjecaj unutar američkih konzervativnih krugova.
Takvi potezi izazivaju pažnju međunarodnih posmatrača jer bi mogli utjecati na budući odnos Washingtona prema Bosni i Hercegovini.
Strah od destabilizacije
Istovremeno, brojni analitičari upozoravaju da bi eventualno slabljenje međunarodnog prisustva moglo dodatno povećati političke tenzije u zemlji.
Prema njihovim procjenama, svako smanjenje međunarodnog nadzora moglo bi biti protumačeno kao signal za jačanje politika koje zagovaraju veći stepen autonomije Republike Srpske ili osporavanje postojećeg ustavnog poretka.
Profesor Univerziteta u Sarajevu Husnija Kamberović smatra da je upravo zbog toga neophodno tražiti politički kompromis između domaćih aktera.
On upozorava da bi nastavak političkih sukoba mogao proizvesti ozbiljne sigurnosne izazove i dodatno usporiti evropski put Bosne i Hercegovine.
Ipak, dio stručne javnosti smatra da su procjene o mogućem raspadu Bosne i Hercegovine pretjerane te da, uprkos sve izraženijim političkim sukobima, ne postoje realni uslovi za takav razvoj događaja.
Nova faza krize
Analiza zaključuje da se Bosna i Hercegovina nalazi na raskrsnici između različitih međunarodnih interesa i unutrašnjih političkih sukoba.
U takvom okruženju Milorad Dodik, prema ocjeni autora, nastoji maksimalno iskoristiti promjene u globalnim odnosima kako bi dodatno učvrstio svoju političku poziciju.
Hoće li mu to uspjeti i kakve će posljedice imati po Bosnu i Hercegovinu ostaje pitanje koje će u narednom periodu biti u središtu pažnje domaće i međunarodne javnosti.