Koliko se izjave političkih lidera o ugroženosti konstitutivnih naroda podudaraju sa stvarnim podacima o zaposlenima i rukovodećim pozicijama u državnim institucijama? Nova polemika otvorena je nakon poruka lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, ali i podataka o nacionalnoj strukturi zaposlenih u Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine.
Čović je ponovo govorio o položaju hrvatskog naroda, odbacio navode da Hrvati imaju više prava nego što im pripada prema Ustavu i poručio da bi instituciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini trebalo ugasiti.
– Hrvati imaju mnogo, mnogo, manje prava nego što im po Ustavu pripada – kazao je Čović.
Njegove riječi izazvale su brojne reakcije, posebno nakon objavljivanja podataka koji pokazuju način zapošljavanja i napredovanja u Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine od početka 2023. do kraja maja 2026. godine.
Zaustavljen odgovor
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 17. juna nije utvrdilo odgovor na zastupničko pitanje državnog parlamentarca Šemsudina Mehmedovića, koje se odnosilo na nacionalnu strukturu, zapošljavanje i napredovanje u Ministarstvu sigurnosti BiH.
Odgovor je pripremilo Ministarstvo sigurnosti, ali su u drugom krugu glasanja dva člana Vijeća ministara bila protiv njegovog usvajanja, zbog čega podaci nisu zvanično proslijeđeni Mehmedoviću.
Upravo informacije sadržane u pripremljenom odgovoru otvorile su pitanje stvarne nacionalne zastupljenosti u jednoj od najvažnijih institucija na nivou Bosne i Hercegovine.
Podaci se odnose na period u kojem je Ministarstvom sigurnosti rukovodio Nenad Nešić, kao i na vrijeme nakon što je zamjenik ministra Ivica Bošnjak iz HDZ-a BiH krajem 2024. godine preuzeo rukovođenje ovom institucijom.
Nacionalna struktura
Na dan 25. maja 2026. godine u Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine bilo je zaposleno ukupno 180 osoba. Među njima je bio 71 Bošnjak, 70 Srba, 33 Hrvata i šest zaposlenih iz reda Ostalih.
Kada je riječ o jedanaest rukovodećih pozicija u Ministarstvu, tri su pripale Bošnjacima, pet Srbima, a tri Hrvatima.
Posebnu pažnju izazivaju podaci o novim zapošljavanjima od formiranja aktuelnog saziva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. U periodu od 1. januara 2023. do 25. maja 2026. godine radni odnos u Ministarstvu sigurnosti zasnovale su 42 osobe.
Od tog broja zaposleno je 26 Srba, devet Hrvata i sedam Bošnjaka.
Nakon što je Ivica Bošnjak preuzeo rukovođenje Ministarstvom, zaposleno je još 11 osoba. Među novozaposlenima bilo je osam Hrvata, dvoje Srba i jedan Bošnjak.
Napredovanje službenika
Podaci o internim konkursima također pokazuju razlike u nacionalnoj strukturi osoba koje su napredovale u Ministarstvu sigurnosti.
U periodu od 2023. do 2026. godine putem internih konkursa napredovala su ukupno 22 državna službenika. Među njima je bilo 11 Srba, sedam Bošnjaka, dva Hrvata i dvoje zaposlenih iz reda Ostalih.
Samo u periodu u kojem Ministarstvom rukovodi Ivica Bošnjak napredovalo je devet zaposlenih. Riječ je o troje Bošnjaka, po dvoje Hrvata i Srba te dvoje iz reda Ostalih.
Mehmedović je posebno tražio informacije o Sektoru za zaštitu tajnih podataka, koji se smatra jednim od najvažnijih sektora u okviru Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine.
U tom sektoru zaposleno je šest Srba, četiri Hrvata, tri Bošnjaka i jedna osoba iz reda Ostalih.
Raspodjela pozicija
Dok Čović tvrdi da Hrvati imaju znatno manje prava nego što im pripada prema Ustavu, njegovi politički protivnici ukazuju na zastupljenost kadrova HDZ-a BiH u Vijeću ministara i drugim državnim institucijama.
Kadrovi HDZ-a BiH imaju četiri pozicije u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, dok srpskim predstavnicima pripadaju dvije, a bošnjačkim tri pozicije.
Prema iznesenim podacima, u institucijama Bosne i Hercegovine nedostaje približno 800 zaposlenih Bošnjaka u odnosu na nacionalnu zastupljenost koja bi trebala biti ostvarena.
Najveći nedostatak zabilježen je u Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, na čijem se čelu nalazi Zoran Tegeltija iz SNSD-a. Tamo, prema dostupnim informacijama, nedostaje približno 200 Bošnjaka.
Od četiri rukovodeće pozicije pomoćnika direktora u toj instituciji, dvije pripadaju Hrvatima, a dvije Srbima.
Sistemska diskriminacija
Pitanje zapošljavanja u državnim institucijama ne može se posmatrati samo kroz pojedinačne konkurse, jer kritičari tvrde da se radi o dugotrajnom i sistemskom problemu.
Posebno ukazuju na sastav komisija koje provode konkursne procedure. Članove tih komisija imenuju Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine, na čijem je čelu Anita Markić iz HDZ-a BiH, i rukovodilac institucije koja zapošljava nove radnike.
Sumnje su dodatno pojačane nakon što je nekoliko državnih institucija odbilo dostaviti podatke o nacionalnoj strukturi zaposlenih.
Istovremeno se tvrdi da u pojedinim institucijama čija su sjedišta u Mostaru ili Banjoj Luci gotovo da nema zaposlenih Bošnjaka, što otvara dodatna pitanja o poštivanju ustavnih principa i ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
Mehmedovićev odgovor
Čovićeve tvrdnje komentarisao je zastupnik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i lider stranke Naprijed BiH Šemsudin Mehmedović.
On smatra da dostupni podaci jasno pokazuju da su Bošnjaci jedini narod koji je ozbiljno diskriminisan prilikom raspodjele pozicija i zapošljavanja u državnim institucijama.
– Apsolutno je jasno da svi relevantni i javno dostupni podaci govore o tome da je samo jedan narod u BiH diskriminiran i da su samo jednom narodu u BiH otete institucije i ustavom zagarantovane pozicije, a to su Bošnjaci. Dragan Čović to dobro zna, jer je to temeljni dio njegove politike – uzurpirati institucije i upravljati državom, budžetima i imenovanjima – a istovremeno govoriti o vlastitoj ugroženosti i neravnopravnosti. Svima je jasno da Čović govori neistine i u pogledu raspodjele pozicija, famoznog legitimnog predstavljanja i da manipulira javnošću – kazao je Mehmedović.
Prema njegovom mišljenju, glavni problem nije samo u političkoj retorici predsjednika HDZ-a BiH, nego u moći koju je dobio zahvaljujući odnosu drugih političkih stranaka prema njemu.
– Ali, nije ključni problem u tome što je njegova politika rušilačka, a jezik otrovan. Problem je u tome što mu je u ruke data takva moć, moć političke nezamjenjivosti! Čović je uvjeren da je on jedini „fix“ u državi i da može bezgranično i beskonačno otimati sve što hoće, a govoriti da to drugi rade njemu – kazao je Mehmedović.
Odgovornost drugih
Mehmedović smatra da Čović nije jedini odgovoran za politički utjecaj koji ima, već da dio krivice snose i politički predstavnici koji mu se nisu željeli suprotstaviti.
– Nažalost, ispada da se jedino Čović pita u BiH za sve, za evropske zakone, za budžete, za sva imenovanja i zapošljavanja. I nije samo on kriv za to – krivi su svi koji mu nikada nisu smjeli stati na crtu i koji su dozvolili da on bude taj koji bira ne samo ko će biti zaposlen u neko ministarstvo, a i to bira, nego ko će predstavljati Bošnjake – kazao je Mehmedović.
Kao primjer propuštene prilike naveo je prijedlog za smjenu Marinka Čavare, tvrdeći da nije postojala dovoljna politička spremnost da se taj postupak provede.
– Smjena Čavare koju sam predložio je bila prilika da mu pokažemo da nije nezamjenjiv, ali nije bilo političke hrabrosti kod aktuelnih bošnjačkih faktora i sad je jasno Čoviću da će se bošnjačka politika slagati po tome ko će mu se više udvarati i ko će više darova donijeti lideru HDZ BiH – kazao je Mehmedović.
Na kraju je poručio da se odnos prema Čoviću mora promijeniti i da ga je potrebno isključiti iz buduće parlamentarne većine.
– Tako dalje neće moći…strateški je važno eliminisati ga iz većine – kazao je Mehmedović.