Nova politička polemika otvorena je nakon nastupa ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića na konferenciji u Washingtonu. Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović odgovorila mu je nizom oštrih optužbi, nazivajući ga odmetnutim ministrom koji, prema njenim riječima, ne govori u ime cijele države.
Cvijanović je poručila da Konaković nastupa isključivo u vlastito ime, jer, kako tvrdi, ne uvažava stavove druga dva konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. Prema njenoj ocjeni, Srbi i Hrvati za njega nisu ravnopravni partneri, već prepreka provođenju politike centralizacije države.
Oštar odgovor
Članica Predsjedništva BiH posebno je kritikovala način na koji Konaković govori o predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku. Smatra da ministar vanjskih poslova gotovo svaki javni nastup, bez obzira na temu, koristi kako bi ponovo govorio o Dodiku.
Prema njenim riječima, takav pristup pokazuje da Konaković nema dovoljno argumenata za ozbiljnu raspravu o pitanjima koja su važna za Bosnu i Hercegovinu. Tvrdi da se njegova vanjskopolitička obraćanja sve češće svode na ponavljanje istih optužbi.
– Ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković opet je promašio ne samo loptu, već i cijeli stadion. Niko ga više ne uzima za ozbiljno. I ovaj njegov nastup na konferenciji u Vašingtonu protekao je u istom maniru. Koja god da je tema, on priča o Miloradu Dodiku. Opsesija, noćna mora, štagod da je u pitanju, ali on niti zna, niti može dalje od toga – naglasila je Cvijanović.
Optužbe o prijetnjama
Cvijanović je nastavila kritikovati Konakovićev nastup, navodeći da je ministar govorio o nepostojećim prijetnjama, dok je istovremeno prešutio ono što ona smatra stvarnim sigurnosnim izazovima u Bosni i Hercegovini.
Prema njenom stavu, Konaković je tokom obraćanja u Washingtonu pokušao stvoriti sliku o ozbiljnoj opasnosti od secesionizma i terorizma, ali bez predstavljanja stvarnih dokaza koji bi potvrdili njegove navode.
Ona tvrdi da takva retorika služi prikrivanju političkih procesa koji vode prema dodatnoj centralizaciji Bosne i Hercegovine. Cvijanović smatra da se optužbama na račun političkih predstavnika iz Republike Srpske pokušava skrenuti pažnja sa djelovanja visokog predstavnika i stranih zvaničnika.
Političko-pravni terorizam
U svojoj objavi na društvenoj mreži X Cvijanović je navela da bi Konaković, ukoliko je već želio govoriti o terorizmu i urušavanju demokratskih institucija, morao spomenuti djelovanje neizabranih međunarodnih predstavnika.
Prema njenom tumačenju, najveći problem u Bosni i Hercegovini nije politika Republike Srpske, nego mogućnost da strani zvaničnici donose odluke i nameću zakone bez saglasnosti demokratski izabranih institucija.
– Takođe je izmišljao i secesionizam kako bi prikrio antidejtonsku i unitarističku velikobošnjačku politiku. Kada je već govorio o terorizmu i urušavanju demokratskih institucija, mogao je reći da BiH živi u uslovima političko-pravnog terorizma u kojem neizabrani stranci donose zakone umjesto demokratski izabranih institucija – navela je Cvijanović.
Spor oko Dejtona
Cvijanović već duže vrijeme zastupa stav da je Bosna i Hercegovina održiva isključivo ukoliko se poštuju ustavna prava dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Njena reakcija na Konakovićev nastup zasnovana je upravo na tvrdnji da ministar vanjskih poslova zanemaruje dejtonsko uređenje zemlje.
Prema njenim riječima, Konaković ne pokazuje interes za stavove političkih predstavnika srpskog i hrvatskog naroda. Smatra da on institucije Bosne i Hercegovine posmatra kao sredstvo za provođenje politike koja nema saglasnost sva tri konstitutivna naroda.
Cvijanović tvrdi da se Konaković ponaša kao da ima pravo govoriti u ime cijele Bosne i Hercegovine, iako za stavove koje iznosi nema saglasnost Predsjedništva BiH niti drugih nadležnih državnih institucija.
Upravo zbog toga ga je nazvala odmetnutim ministrom, navodeći da njegovi nastupi ne predstavljaju zvanično usaglašenu vanjsku politiku Bosne i Hercegovine.
Kršenje ustava
Članica Predsjedništva BiH optužila je Konakovića i da ne poštuje Ustav Bosne i Hercegovine niti zakone koje bi, kao državni ministar, morao primjenjivati.
Prema njenoj ocjeni, on svjesno zanemaruje činjenicu da se vanjska politika Bosne i Hercegovine vodi kroz Predsjedništvo BiH, dok Ministarstvo vanjskih poslova treba provoditi dogovorene stavove.
Cvijanović smatra da Konaković umjesto toga međunarodne skupove koristi za predstavljanje vlastitih političkih pogleda. Tvrdi da se na taj način Bosna i Hercegovina dodatno kompromituje, jer strani sagovornici dobijaju poruke koje nisu rezultat unutrašnjeg dogovora.
Ona je navela da Konaković ne pokazuje spremnost za razgovor sa političkim predstavnicima iz Republike Srpske, već rješenja traži kroz međunarodne pritiske i intervencije.
Kritike stranaca
Poseban dio reakcije Cvijanović je posvetila odnosu Konakovića prema međunarodnoj zajednici i instituciji visokog predstavnika. Optužila ga je da više vjeruje stranim zvaničnicima nego domaćem političkom dijalogu.
Prema njenim riječima, Konaković podržava korištenje takozvanih bonskih ovlaštenja, iako ona smatra da njihova primjena predstavlja direktno narušavanje suvereniteta Bosne i Hercegovine.
Cvijanović tvrdi da se ministar vanjskih poslova zalagao za ostanak visokog predstavnika koji je, prema njenoj ocjeni, donosio odluke suprotne volji demokratski izabranih predstavnika.
– On ne vjeruje u BiH i njene narode, već u neizabrane strance. On ne vjeruje u domaći dijalog, već u strani intervenvionizam i tzv. bonska ovlaštenja. Ostaće upamćen kao ministar koji se borio da u BiH ostane čovjek koji je bezočno gazio njen suverenitet, ali koji je i pored Konakovićevog lobiranja morao da spakuje kofere – poručila je Cvijanović.
Nastavak sukoba
Reakcija Željke Cvijanović predstavlja nastavak višemjesečnog političkog sukoba između predstavnika vlasti iz Republike Srpske i ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Konaković u svojim javnim nastupima često upozorava na poteze vlasti Republike Srpske, posebno na odluke koje ocjenjuje kao napad na ustavni poredak i institucije Bosne i Hercegovine.
Sa druge strane, predstavnici SNSD-a njegove nastupe nazivaju jednostranim i tvrde da ministar vanjskih poslova pokušava međunarodnoj javnosti predstaviti političke stavove jednog dijela zemlje kao zvanične stavove cijele Bosne i Hercegovine.
Cvijanovićev odgovor pokazuje da se razlike između dvije strane više ne odnose samo na pojedinačne odluke, već na potpuno suprotna tumačenja Ustava, Dejtonskog mirovnog sporazuma i uloge međunarodne zajednice.
Dok Konaković upozorava na secesionističke politike i slabljenje državnih institucija, Cvijanović tvrdi da najveća prijetnja dolazi od centralizacije, stranog intervencionizma i zanemarivanja prava konstitutivnih naroda.
Zbog toga će se politički sukob vjerovatno nastaviti i kroz buduće međunarodne nastupe, jer obje strane pokušavaju pridobiti podršku za vlastito viđenje unutrašnjih odnosa u Bosni i Hercegovini.