Smjene direktora, nova milionska zaduženja, budžetske garancije i političke nesuglasice obilježili su proteklu sedmicu u Republici Srpskoj. Dok je Vlada odobravala nove kredite javnim preduzećima i zdravstvenim ustanovama, pojavili su se i prvi ozbiljniji znaci neslaganja unutar vladajuće koalicije.
Tokom sedmice donesene su odluke koje se odnose na javna preduzeća, velike infrastrukturne projekte i višemilionske nabavke, a pojedini potezi vlasti već su izazvali pažnju javnosti zbog finansijskih posljedica koje bi mogli imati u narednom periodu.
Smjena Nedeljka Eleka
Jedan od događaja koji je privukao najveću pažnju bila je smjena Nedeljka Eleka s pozicije direktora kompanije Sarajevo-gas Istočno Sarajevo.
Do njegove smjene došlo je nakon javnog sukoba s ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske Željkom Budimirom, a Elek je istovremeno isključen i iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Za novog direktora imenovan je Igor Đokanović.
Prema informacijama objavljenim u sedmičnom pregledu poslovnih događaja, Elek je u trenutku objave i dalje obavljao funkciju predsjednika Nadzornog odbora Olimpijskog centra Jahorina, uprkos ranijim medijskim spekulacijama da bi mogao biti razriješen i s te dužnosti.
Nova milionska zaduženja
Vlada Republike Srpske nastavila je praksu odobravanja garancija javnim preduzećima za nova kreditna zaduženja.
Elektroprivreda Republike Srpske dobila je garanciju za kredit od 20 miliona konvertibilnih maraka, koji će biti iskorišten za izmirenje dospjelih finansijskih obaveza.
Isti iznos odobren je i Rudniku i termoelektrani Gacko, gdje će sredstva biti usmjerena na rekonstrukciju rashladnog sistema.
Istovremeno je Rudniku i termoelektrani Ugljevik odobreno tromjesečno odgađanje plaćanja poreskih obaveza kako bi zaposleni zadržali pravo na zdravstveno osiguranje.
Sve ove odluke donesene su nakon što je za projekte kompanije Comsar Energy i poslovne aktivnosti ruskog biznismena Rašida Serdarova izdvojeno oko 310 miliona KM, dok se termoelektrana u Ugljeviku istovremeno suočava s ozbiljnim problemima u proizvodnji električne energije.
Krediti za UKC
Novo zaduženje odobreno je i Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske.
Uprava ove zdravstvene ustanove planira podići dva kredita ukupne vrijednosti 45 miliona KM kako bi refinansirala postojeće obaveze, izmirila dugovanja prema dobavljačima i Fondu zdravstvenog osiguranja.
Istovremeno je vršilac dužnosti direktora Nikola Šobot najavio mjesečni dodatak od 150 KM za nemedicinske radnike.
Ovu odluku predstavio je kao rezultat finansijske konsolidacije ustanove, iako je gotovo u isto vrijeme potvrđeno novo višemilionsko kreditno zaduženje UKC-a.
Nastavljeni su i radovi na izgradnji parking-garaže u krugu Univerzitetskog kliničkog centra, čija je ukupna vrijednost procijenjena na oko 42 miliona KM.
Vlada Republike Srpske uplatila je prvih sedam miliona maraka za ranije izvedene, ali neplaćene radove, čime je nastavljen projekat koji je gotovo dvije godine bio u zastoju.
Milionski ugovori
Poreska uprava Republike Srpske zaključila je trogodišnji ugovor o održavanju sistema fiskalizacije vrijedan 12,6 miliona KM s uračunatim PDV-om.
Posao su dobile banjalučke kompanije Digital Abacus i Data Tech International.
U izvještaju se navodi da je vlasnik kompanije Digital Abacus Aleksandar Grgić, dok je njegova supruga Darija Grgić ranije bila članica Upravnog odbora Infinity International Group, u okviru koje je poslovala kompanija Prointer ITSS.
Reklame i kupovina nekretnina
Analiza poslovanja javnog sektora pokazala je da su javna preduzeća, institucije i ustanove Republike Srpske od početka godine potrošile oko sedam miliona KM na reklamne i marketinške kampanje.
Među naručiocima ovih usluga nalaze se i preduzeća koja posluju s velikim gubicima, kao i kompanije čiji su računi ranije bili blokirani.
Agencija za agrarna plaćanja Republike Srpske kupila je poslovni prostor u Bijeljini vrijedan 800.000 KM od biznismena Gordana Pavlovića.
Prema objavljenim informacijama, kupovina je realizovana korištenjem zakonskog izuzeća koje je omogućilo da se ne provede standardni postupak javne nabavke.
Nova kupovina planirana je i u Banjoj Luci, gdje Republička direkcija za promet naoružanja i vojne opreme traži poslovni prostor površine između 350 i 400 kvadratnih metara.
Za tu namjenu iz budžeta je obezbijeđen dodatni milion KM, dok je ukupna vrijednost planirane kupovine procijenjena na oko 2,7 miliona KM.
Otvoreni postupci
Postupak koji se odnosi na kupovinu zgrade za Upravu za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine od kompanije Grand Trade još nije okončan.
Pred Uredom za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine nije donesena konačna odluka jer nijedan prijedlog nije dobio potrebnu većinu glasova.
Istovremeno, “Pošte Srpske” ni iz trećeg pokušaja nisu uspjele prodati zemljište površine oko 8.500 kvadratnih metara u banjalučkom naselju Petrićevac.
Vrijednost zemljišta procijenjena je na oko tri miliona KM, a nakon neuspjelih pokušaja prodaje najavljena je nova procjena i moguće korigovanje cijene.
Promjene na velikim projektima
Objavljene informacije ukazuju i na mogućnost promjene izvođača radova na dionici autoputa Brčko – Bijeljina.
Nakon višegodišnjeg angažmana kineskih kompanija na velikim infrastrukturnim projektima, sve veći interes za ulaganja u Bosni i Hercegovini pokazuju i američke firme.
U Banjoj Luci je Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine poništio tendersku dokumentaciju za izradu urbanističkog i projektnog rješenja mosta Dolac nakon žalbe kompanije Radis iz Istočnog Sarajeva.
Ista kompanija privukla je pažnju i ponudom da nadzor rekonstrukcije puta u banjalučkom naselju Priječani, procijenjen na 12.000 KM, obavlja za svega 105 KM.
Prve pukotine u koaliciji
Političku sedmicu obilježile su i prve ozbiljnije nesuglasice među partnerima u vladajućoj koaliciji Republike Srpske.
Kandidati za Komisiju za koncesije Republike Srpske nisu izabrani jer u Narodnoj skupštini nije obezbijeđena potrebna većina.
Do toga je došlo nakon što poslanici Ujedinjene Srpske nisu podržali predložena imenovanja, što je otvorilo pitanje stabilnosti odnosa unutar vladajuće većine.
Iako pojedinačni politički sporovi nisu rijetkost, ovakav ishod glasanja pokazao je da unutar koalicije postoje razlike koje bi u narednom periodu mogle imati značajniji uticaj na donošenje odluka.
Sedmica iza vlasti Republike Srpske tako je donijela kombinaciju političkih smjena, novih kreditnih zaduženja, milionskih javnih poslova i prvih otvorenih neslaganja među koalicionim partnerima, dok će se efekti tih odluka i političkih odnosa vjerovatno tek osjetiti u mjesecima koji dolaze.