Pravni obračun Milorada Dodika s američkim institucijama mogao bi biti završen mnogo prije nego što se uđe u detaljno razmatranje njegovih tvrdnji o nekadašnjim sankcijama. Američka administracija zatražila je od saveznog suda na Floridi da odbaci tužbu koju su Dodik i ostali tužitelji podnijeli protiv američkih institucija, čime je otvorena nova faza ovog postupka.
Amerikanci povukli potez
Predmet se vodi pred Okružnim sudom Sjedinjenih Američkih Država za južni okrug Floride, gdje su Dodik i ostali tužitelji u aprilu pokrenuli postupak kojim osporavaju ranije odluke povezane s američkim sankcijama.
Prema podacima iz sudskog spisa, američka strana je 28. jula podnijela zahtjev kojim od suda traži odbacivanje tužbe.
Podnesak su uputili američki ministar finansija Scott Bessent, Ured za kontrolu strane imovine, poznatiji kao OFAC, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država i Ministarstvo finansija SAD-a. Kao pravni zastupnik tuženih naveden je Patrick K. Keating.
Time je američka administracija jasno pokazala da u ovoj fazi ne želi ulaziti u dugotrajan spor ukoliko sud prihvati argumente prema kojima nema osnova da postupak bude nastavljen.
Sada je odluka na saveznom sudu.
Rok za odgovor
Nakon podnošenja zahtjeva američkih institucija, Dodikov pravni zastupnik dobio je mogućnost da odgovori na argumente tužene strane.
Prema informacijama iz sudskog spisa, rok za odgovor bio je 11. august.
Američka strana je tako već napravila svoj prvi veliki procesni potez, dok će dalji razvoj slučaja zavisiti od odgovora tužitelja i odluke suda.
Samo podnošenje zahtjeva za odbacivanje ne znači da je tužba već odbačena. O tome mora odlučiti sud, koji može prihvatiti ili odbiti argumentaciju američke administracije.
Ukoliko zahtjev bude prihvaćen, postupak bi mogao biti okončan već u ovoj fazi, zavisno od sadržaja sudske odluke i mogućnosti koje bi tužiteljima ostale na raspolaganju.
Ako sud odbije zahtjev američke strane, spor bi mogao biti nastavljen.
Dodik tužio SAD
Milorad Dodik i ostali tužitelji pokrenuli su postupak u aprilu pred federalnim sudom na Floridi.
Među tužiteljima su, prema ranije objavljenim podacima, osim Dodika, njegov sin Igor Dodik i zet Pavle Ćorović, kao i drugi pojedinci iz Republike Srpske te kompanija See Media Research sa Kipra.
Na drugoj strani nalaze se neke od najvažnijih institucija američke izvršne vlasti koje su bile povezane s provođenjem sankcija.
Tužitelji osporavaju odluke na osnovu kojih su ranije bili pod američkim sankcijama, iako su te sankcije u međuvremenu ukinute.
U njihovoj tužbi, između ostalog, tvrdi se da odluke kojima su sankcije uvedene nisu prošle zakonom predviđene interne provjere. Također osporavaju pravnu valjanost dokumenata na osnovu kojih su mjere svojevremeno donesene.
Riječ je o građanskom i upravnom sudskom postupku, a ne o krivičnom procesu protiv Dodika ili ostalih učesnika u predmetu.
Sankcije već ukinute
Posebno zanimljiv element cijelog slučaja jeste činjenica da su sankcije zbog kojih je postupak pokrenut već ukinute.
Uprkos tome, Dodik i ostali odlučili su pravnu borbu nastaviti pred američkim sudom i osporiti način na koji su američke institucije ranije postupale.
Ukoliko bi predmet ušao u narednu fazu, jedno od centralnih pitanja bilo bi jesu li OFAC i druge američke institucije prilikom uvođenja sankcija postupale u skladu s relevantnim zakonima, izvršnim naredbama i propisanim procedurama.
Američka administracija sada pokušava zaustaviti predmet prije nego što dođe do takvog razvoja situacije.
Zahtjev za odbacivanje zbog toga predstavlja veoma važan trenutak u postupku, ali konačan ishod još nije poznat.
Sud donosi odluku
Ukoliko savezni sud prihvati zahtjev američke administracije, Dodikova tužba mogla bi biti završena bez detaljnog razmatranja svih pitanja koja su tužitelji željeli otvoriti.
Mnogo će, međutim, zavisiti od obrazloženja eventualne odluke.
Ako zahtjev bude odbijen, Dodik i ostali mogli bi dobiti priliku da nastave postupak i detaljnije obrazlažu tvrdnje iz tužbe.
Federalni sudovi u Sjedinjenim Američkim Državama tradicionalno daju značajan prostor izvršnoj vlasti kada odlučuje o pitanjima koja se odnose na sankcije, nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku.
Upravo zbog toga će biti posebno važno vidjeti na kojim argumentima američka administracija zasniva zahtjev i kako će ih sud ocijeniti.
Pitanje troškova
Uz pravnu stranu slučaja otvoreno je i pitanje ko finansira zastupanje Dodika i ostalih tužitelja u Sjedinjenim Američkim Državama.
Njihov pravni zastupnik je američki advokat Robert David Garson.
Garson je ranije bio povezan s advokatskom firmom GS2 Law PLLC, s kojom je Vlada Republike Srpske zaključila ugovor za pravno i lobističko djelovanje povezano sa sankcijama Dodiku.
Prema ranije objavljenim podacima, toj firmi je za dva mjeseca rada isplaćeno 100.000 dolara.
Međutim, iz toga se ne može automatski zaključiti ko plaća Garsonovo zastupanje u ovom konkretnom sudskom predmetu.
Informacija o tome ko trenutno finansira pravne troškove Dodika i ostalih privatnih tužitelja nije javno potvrđena.
Zbog toga tvrdnje da se troškovi ovog postupka plaćaju novcem iz budžeta Republike Srpske, bez odgovarajućih dokaza ili zvaničnih podataka, za sada ostaju pretpostavke.
To pitanje ipak ima veliki javni značaj, posebno imajući u vidu ranije angažmane američkih pravnih i lobističkih firmi koje su plaćane javnim novcem Republike Srpske.
Čeka se rasplet
Američka administracija je svojim zahtjevom sada jasno pokazala šta želi – da sud odbaci tužbu i zaustavi postupak.
Dodikova strana, s druge strane, pokušava pravnim putem osporiti ranije odluke američkih institucija i način na koji su sankcije bile uvedene.
Upravo zbog toga ovaj predmet ima i političku dimenziju koja prevazilazi uobičajeni građanski spor.
Dodik je godinama američke sankcije predstavljao kao politički motivisane, dok su američke institucije svoje odluke zasnivale na vlastitim pravnim mehanizmima i izvršnim naredbama.
Iako sankcije više nisu na snazi, spor oko njihove ranije pravne valjanosti očigledno nije završen.
Ključni potez sada je na sudu.
Ako zahtjev američke administracije bude prihvaćen, Dodikov pokušaj da pred federalnim sudom ospori ranije postupanje američkih institucija mogao bi biti zaustavljen već na početku procesa.
Ako zahtjev bude odbijen, otvorit će se prostor za nastavak pravne bitke u kojoj bi se mnogo detaljnije razmatrali argumenti obje strane.
Do tada ostaje i drugo važno pitanje na koje javnost nema potvrđen odgovor, ko plaća američke advokate koji u ovom postupku zastupaju Dodika i ostale tužitelje.
Pogledajte foto:
