Zašto se Bakir Izetbegović ponovo našao u utrci za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i šta očekuje od narednog političkog perioda? Predsjednik SDA govorio je o kandidaturi, odnosima sa Washingtonom, aktuelnom vlašću, budućnosti OHR-a, Miloradu Dodiku, ali i sve otvorenijim porukama koje prema BiH dolaze iz Zagreba.
U intervjuu za emisiju “Oštar stav”, koji je vodio univerzitetski profesor međunarodnih odnosa Jahja Muhasilović, Izetbegović je iznio svoje viđenje političkih procesa koji su obilježili prethodni period, ali i objasnio zbog čega je ponovo kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Baza tražila Izetbegovića
Izetbegović tvrdi da kandidatura nije bila rezultat njegove lične odluke. Prema njegovim riječima, odluku je prepustio stranačkoj strukturi, a tokom konsultacija čak je predlagao i druga imena.
– Ja uporno u javnosti ponavljam da se nisam ja kandidovao, nego da sam to prepustio stranci, ali ljudi mi ne vjeruju. Čak sam im predlagao ljude koji mogu to da rade i koji možda neće izazivati dio javnosti koji je protiv mene ili protiv SDA. Evo, na primjer, jednog Amora Mašića bih prihvatio, ali se na kraju sve to vratilo ka meni. Ljudi su na terenu raspravljali i na kraju krajeva, jedno po jedno, sve se to vratilo prema meni – rekao je Izetbegović.
Kao argument za svoju kandidaturu naveo je rezultate iz perioda kada je već bio član Predsjedništva BiH. Podsjetio je na NATO put Bosne i Hercegovine, pitanja državljanstva građana u dijaspori, evropske integracije i kontakte koje je imao s međunarodnim liderima.
– U onim mandatima u kojima sam ja bio član Predsjedništva dobar posao je urađen. Kada sam išao u NATO štab u Briselu, ispočetka me nisu uvažavali, ali sam ih ubijedio i podignut je takozvani talinski uslov kako bismo se pokrenuli na NATO putu. Također, umalo da nam propadne 700 hiljada državljanstava u dijaspori, pa sam to apelacijom zaustavio. Imao sam prijatelje na sve strane svijeta — od Clintona i Merkel do lidera u Briselu s kojima sam se susretao u jednom danu. Ja sam čovjek koji radi i odradi, i iznese rezultate da nešto ostane iza nas – rekao je Izetbegović.
Sukob sa Murphyjem
Govoreći o tome kako je SDA, uprkos izbornom rezultatu, završila u opoziciji, Izetbegović je najveći dio odgovornosti pripisao pojedinim međunarodnim diplomatama, posebno bivšem američkom ambasadoru Michaelu Murphyju.
Tvrdi da se od SDA očekivalo prihvatanje određenih rješenja u oblasti izborne reforme, ali da je odbio prijedloge za koje je smatrao da bi bili na štetu Bošnjaka.
– Bio je to Murphy, ambasador, ambiciozan čovjek koji ima pizmu prema nama od početka. Zatim je uslijedilo ono što mi je i jasno rečeno — ne morate uvijek pobijediti na izborima, ali neke stvari morate uraditi. Tražili su da napravimo ustupke koji će stabilizirati odnose s Hrvatima i uraditi ono što je poslije uradio visoki predstavnik. Bio sam spreman ići u tom smjeru pod uslovom da se uklone stvari koje frustriraju Bošnjake, poput proporcionalne zastupljenosti i funkcionalnosti Federacije, ali su oni išli jednostrano i dizali prag onako kako su tražili Čović i Plenković – rekao je Izetbegović.
Dodao je da određene modele izborne reforme nije mogao prihvatiti bez obzira na političku cijenu.
– Ono što su tražili nisam mogao prihvatiti ni pod koju cijenu. Ne može jedan hrvatski glas vrijediti kao 10 ili 11 bošnjačkih. Bio je ponuđen jedan elektorski model po kojem bi SDA na pobjedničkim izborima u svakom od kantona dobila nula glasova, dok bi HDZ prošao. Čak ni Čović to nije prihvatio jer mu je bilo malo. Ljudi poput Murphyja ne mogu da odole tome da vladaju procesima, da premijerima naređuju šta će raditi i da postavljaju ljude. Tu sam im se jako zamjerio – rekao je Izetbegović.
Odnosi sa Amerikom
Izetbegović smatra da je u međuvremenu došlo do značajne promjene u odnosima Washingtona prema SDA. Kao dokaz navodi intenzivnije kontakte američkih diplomata sa stranačkim rukovodstvom.
– Jedan obrat se desio za 180 stupnjeva. Oni su dobili instrukcije da sa svim bitnim igračima na Balkanu smiruju situaciju i da ne idu ni na koga pritiskom. Vjerovatno im je objašnjeno da nema nikakvog razloga da vrše udar na SDA i na mene, jer smo mi najkonstruktivnija snaga u ovoj zemlji koja je uvijek bila motor svih reformi. Američke investicije u Bosni i Hercegovini su dobra stvar i mi to podržavamo – rekao je Izetbegović.
Istovremeno je žestoko kritikovao Trojku, tvrdeći da je pokazala nedostatak političke koordinacije i sposobnosti da realizuje obećano.
– Murphy je kompletno tu strukturu držao udaljeno od SDA, a onda su odjednom došli svi jer su shvatili da se s ovim ljudima ne može završiti posao. To je struktura bez lidera — jedno obećaju, pa se druga dvojica predomisle. Kleli su se u meritokratiju, a imenovali su vrlo loše kadrove. Ona pruga koja visi u Jablanici 40 dana i čeka privatnog poduzetnika iz Turske da nam riješi državni problem paradigma je njihove nesposobnosti i indolencije – rekao je Izetbegović.
OHR još potreban
Jedna od važnijih tema bila je budućnost OHR-a. Izetbegović se protivi njegovom zatvaranju prije ispunjavanja ranije definisanih uslova, smatrajući da bi nestanak međunarodnog mehanizma u sadašnjim okolnostima mogao otvoriti prostor za ozbiljne blokade.
– Zamislite da izvadite osigurač u kući i čekate jedan strujni udar koji će sve da spali. Bez OHR-a bismo u roku od par mjeseci imali potpunu blokadu Domova naroda i iživljavanje snaga koje su protiv Bosne i Hercegovine i koje žele dokazati da je ovo neuspješna priča i nemoguća misija kako bi se zemlja podijelila. Visoki predstavnik nam je neophodan sve dok se u potpunosti ne ispuni Agenda 5+2 – rekao je Izetbegović.
Prema njegovom mišljenju, Bosni i Hercegovini potreban je visoki predstavnik u punom kapacitetu i sa snažnom međunarodnom podrškom.
Šta čeka Dodika
Govoreći o Miloradu Dodiku, Izetbegović je njegovu političku budućnost povezao s međunarodnim odnosima, ali prvenstveno sa odlukama birača u Republici Srpskoj.
– Dodik se oslanja na Putina, na lobiste i islamofobne snage u SAD-u, te na cionistički lobi u Americi i Izraelu. Ako te snage budu jačale, jačat će i on. Ali ako se Evropska unija i NATO konsoliduju, a uticaj tih lobija bude padao, onda će i on da slabi. Ponajviše zavisi od glasača u Rs-u. Već u oktobru se može desiti da Dodik završi, ali to će onda Srbi presuditi, a ne Trojka – rekao je Izetbegović.
Odgovor na politike koje povezuje s konceptom “srpskog sveta” vidi u jačanju države, ekonomije, infrastrukture i veza sa bh. dijasporom.
– Država je tvrđava i oni je ne mogu rasturiti. Naš odgovor mora biti jačanje ekonomije, brza izgradnja infrastrukture da se ljudi zadeveraju poslom, te jedinstvo unutar probosanskog bloka. Imamo milion ljudi u dijaspori koji vole ovu zemlju. Jedan promil od tog miliona je dovoljan ako investiraju, lobiraju i pomognu na pravim pozicijama. Kada naši sportisti u dijaspori daju gol pa zaplaču i naprave sedždu, to pokazuje kolika je to snaga. Treba doći do tih ljudi i organizovati ih – rekao je Izetbegović.
Poruka Zagrebu
Izetbegović je pojasnio i raniju izjavu da je “HDZ fiks”, navodeći da je govorio o političkom odnosu snaga među hrvatskim biračima, a ne o unaprijed dogovorenoj koaliciji SDA i HDZ-a.
– To je bila čista konstatacija faktičkog stanja. HDZ među Hrvatima gotovo da nema rivala, dok SDP i SDA imaju svoje stabilno glasačko tijelo koje izlazi na izbore bez obzira na sve. Nisam rekao da su oni fiks za buduću koaliciju sa SDA, nego sam govorio kao analitičar. Ali kada kažete iskreno ono što mislite, odmah se tumači da nešto smjerate sa Čovićem ili SDP-om – rekao je Izetbegović.
Na kraju je uputio direktnu političku poruku Zagrebu, govoreći o odnosu Hrvatske prema unutrašnjim pitanjima Bosne i Hercegovine i potezima hrvatskih zvaničnika.
– S ovim narodom, s Bošnjacima, treba lijepo i fino. Nek ne koriste našu želju za pomirenjem i dobročinstvo. Bilo kakav pritisak iz Zagreba ili Milanovićevo koketiranje s Dodikom neće postići cilj. Ovaj narod se ničega ne boji, a ako ga krenete pritiskati, samo će se uzainatiti, pa onda tek ne može nikako – rekao je Izetbegović.
Pogledajte PRILOG!