Otpremnina od gotovo 24.000 KM zbog odlaska u penziju, a potom povratak na isto radno mjesto – upravo je takav slučaj zabilježen u Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine. Salko Beba, šef Kabineta ministra odbrane BiH Zukana Heleza, nakon sticanja uslova za penziju dobio je otpremninu od 23.935 KM, da bi potom odlukom ministra ponovo bio imenovan na istu poziciju.
Ovaj slučaj zabilježen je u izvještaju Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine o radu Ministarstva odbrane BiH za 2025. godinu. Revizori nisu osporili da je sama isplata otpremnine izvršena u skladu s važećim propisima, ali su ukazali na problem koji je nastao nakon ponovnog angažovanja istog službenika.
Uslovi za penziju
Prema nalazima revizora, Beba je tokom 2025. godine napunio 65 godina života i imao najmanje 20 godina staža osiguranja. Time je, prema Zakonu o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, stekao osnov za prestanak radnog odnosa.
Nakon toga doneseno je rješenje o isplati otpremnine zbog odlaska u penziju, a iznos koji mu je isplaćen bio je 23.935 KM.
– Šef Kabineta ministra je tokom 2025. godine napunio 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja, čime je, u skladu sa Zakonom o radu u institucijama BiH, stekao osnovu za prestanak radnog odnosa. Na osnovu rješenja o otpremnini radi odlaska u penziju isplaćena mu je otpremnina u iznosu od 23.935 KM u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama – konstatovali su državni revizori.
Dakle, kada je riječ isključivo o isplati otpremnine, revizori nisu utvrdili da ona nije imala pravni osnov. Problematičan dio priče pojavljuje se nakon što je Beba formalno stekao uslove za penzionisanje i primio novac namijenjen upravo odlasku u penziju.
Ponovo na funkciji
Upravni inspektorat Ministarstva pravde BiH također je razmatrao ovaj slučaj i dostavio informaciju o provedenom inspekcijskom nadzoru.
U toj informaciji navedeno je da je Beba uslove za penziju stekao na osnovu godina života. Međutim, pravni položaj savjetnika i osoba zaposlenih u kabinetima funkcionera razlikuje se od općih pravila koja važe za određene kategorije zaposlenih u državnoj službi.
Prema odredbama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH na savjetnike članova Parlamentarne skupštine BiH, članova Predsjedništva BiH, predsjedavajućeg Vijeća ministara, ministara i zamjenika ministara, kao i guvernera i viceguvernera Centralne banke BiH, ne primjenjuju se pojedini opći uslovi.
Među njima je i uslov prema kojem osoba nije navršila zakonski propisanu starosnu granicu za penzionisanje, odnosno da nije ostvarila pravo na ličnu penziju po bilo kojem osnovu.
Upravo je takva zakonska mogućnost omogućila novo imenovanje.
Nakon što mu je prestao prethodni radnopravni status i nakon što mu je isplaćena otpremnina, Beba je odlukom ministra Zukana Heleza ponovo imenovan za šefa njegovog Kabineta.
Revizori vide problem
Iako su ustanovili da zakonske odredbe omogućavaju takvo imenovanje, državni revizori otvorili su pitanje smisla isplate otpremnine ako se unaprijed zna da će ista osoba nastaviti raditi u istoj instituciji.
Njihova primjedba nije usmjerena na samu visinu otpremnine niti na postojanje formalnog prava na njenu isplatu. Fokusirali su se na svrhu takve naknade i činjenicu da je nakon njenog primanja ponovo aktiviran radnopravni status iste osobe.
– S obzirom na to da se radna mjesta u kabinetima ministra i zamjenika ministara popunjavaju imenovanjem, odlukom ministra imenovan je šef Kabineta ministra (Salko Beba op.a.) čime je ponovo aktiviran njegov radnopravni status. Nedvojbeno je to da je otpremnina isplaćena u skladu s važećim odredbama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH. Međutim, uzimajući u obzir svrhu i cilj isplate otpremnine zbog odlaska u penziju, smatramo da je ovakvo postupanje kontradiktorno. U situaciji kada je izvjesno da će osoba kojoj je isplaćena otpremnina biti ponovno radno angažovana u Ministarstvu, gubi se svrha i namjena same isplate otpremnine – konstatovali su revizori.
Ova konstatacija predstavlja i suštinu problema na koji su ukazali. Drugim riječima, nije sporno da su postojeći propisi omogućili isplatu otpremnine, niti da je nakon toga postojala mogućnost novog imenovanja, ali kombinacija ta dva postupka dovodi u pitanje smisao izdvajanja javnog novca za odlazak u penziju.
Dugogodišnji saradnik
Salko Beba godinama je prisutan u političkim i institucionalnim strukturama Bosne i Hercegovine, a poznat je i kao dugogodišnji saradnik Zukana Heleza.
Njihova saradnja nije počela Helezovim dolaskom na čelo Ministarstva odbrane BiH. Beba je s njim sarađivao i u periodu kada je Helez obavljao funkciju federalnog ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata.
Ponovnim imenovanjem na mjesto šefa Kabineta nastavljena je njihova dugogodišnja profesionalna saradnja, ali je upravo način na koji je to urađeno privukao pažnju revizora.
Ključno pitanje ostaje zbog čega se isplaćuje otpremnina namijenjena odlasku u penziju ako osoba neposredno nakon toga nastavlja radni angažman na istoj poziciji.
Nije jedini slučaj
Situacija iz Ministarstva odbrane BiH nije jedini primjer ovakve prakse koji su državni revizori evidentirali za 2025. godinu.
Sličan slučaj pronađen je prilikom revizije rada Generalnog sekretarijata Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Riječ je o savjetniku predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto. On je zbog odlaska u penziju razriješen dužnosti, nakon čega mu je isplaćena otpremnina u iznosu od 19.440 KM.
Međutim, njegov angažman tu nije završen.
Prema nalazima revizora, savjetnik je u istom mjesecu ponovo angažovan na istoj poziciji. Tako je i u tom slučaju osoba najprije formalno otišla u penziju i ostvarila pravo na otpremninu, a zatim nastavila raditi na radnom mjestu na kojem je bila angažovana i prije penzionisanja.
Pitanje javnog novca
Dva slučaja pokazuju da se ne radi nužno o pravnoj zabrani ponovnog angažovanja penzionisanih osoba, već o pitanju načina na koji su postojeći propisi postavljeni i kako se koriste u praksi.
Posebno je osjetljivo pitanje opravdanosti isplate visokih otpremnina iz javnih sredstava kada odlazak u penziju ne znači i stvarni završetak angažmana u instituciji.
U Bebinom slučaju riječ je o 23.935 KM, dok je u slučaju savjetnika Borjane Krišto isplaćeno 19.440 KM. Zajedno, dvije otpremnine iznose više od 43.000 KM.
Revizori su zato napravili jasnu razliku između zakonitosti same isplate i njene svrhe.
U slučaju šefa Helezovog Kabineta naglasili su da je otpremnina isplaćena u skladu s važećim odredbama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH. Istovremeno su ocijenili da postupanje postaje kontradiktorno kada je izvjesno da će osoba nakon primanja otpremnine ponovo biti angažovana.
Time je otvoreno mnogo šire pitanje upravljanja javnim novcem i opravdanosti postojećeg sistema.
Zakonska mogućnost
Činjenica da određene kategorije savjetnika i imenovanih osoba mogu biti angažovane i nakon ispunjavanja uslova za penziju ostavlja prostor za situacije poput ove.
To, međutim, ne mijenja činjenicu da je osnovna svrha otpremnine vezana upravo za prestanak radnog odnosa zbog odlaska u penziju.
Zbog toga revizorski nalaz ne tvrdi da je Bebi nezakonito isplaćeno 23.935 KM, već problematizira situaciju u kojoj nakon takve isplate slijedi novo imenovanje na istu funkciju.
Slučaj iz Ministarstva odbrane BiH tako je postao primjer neobične situacije u kojoj formalno poštivanje pojedinačnih zakonskih odredbi ipak može proizvesti rezultat čiju opravdanost dovode u pitanje i državni revizori.
Beba je ispunio uslove za penziju, prestao mu je radni odnos, dobio je otpremninu od 23.935 KM, a potom ga je Zukan Helez ponovo imenovao za šefa Kabineta.
Upravo zbog tog posljednjeg koraka revizori su zaključili da se gubi svrha i namjena isplate otpremnine, čime je cijeli slučaj iz običnog kadrovskog pitanja prerastao u temu odgovornog raspolaganja javnim sredstvima.
Pogledajte foto:
