Sabina Ćudić, dosadašnja predsjednica Naše stranke, iznijela je niz oštrih kritika na račun političkih lidera u Bosni i Hercegovini, posebno se osvrnuvši na moguće postizborne koalicije i poteze Milorada Dodika. Gostujući u Centralnom dnevniku kod Senada Hadžifejzovića, govorila je o razlozima svoje ostavke, političkoj trgovini prilikom formiranja vlasti i tvrdnjama da je rukovodstvo Republike Srpske spremno ustupiti značajne resurse stranim interesima radi vlastitog političkog opstanka.
Ostavka nakon izbora
Ćudić je objasnila da je odluku o povlačenju s čela Naše stranke donijela nakon izbornog rezultata kojim nije bila zadovoljna. Prema njenom mišljenju, preuzimanje odgovornosti za slabiji rezultat trebalo bi biti uobičajena praksa u demokratskim političkim organizacijama, a ne izuzetak koji izaziva iznenađenje javnosti.
Takav odnos prema političkoj odgovornosti opisala je kao pitanje političkog bontona. Smatra da bosanskohercegovačkoj političkoj sceni nedostaje spremnosti lidera da se povuku kada njihove stranke izgube podršku birača.
U tom kontekstu spomenula je Bakira Izetbegovića i Željka Komšića, ukazujući na dugogodišnje zadržavanje pojedinih političkih lidera na vodećim pozicijama. Njena kritika odnosila se na praksu u kojoj izborni neuspjeh ne mora nužno dovesti do promjena u stranačkom rukovodstvu.
Istovremeno je naglasila da ostavka ne znači njen odlazak iz politike niti napuštanje Naše stranke. Nastavit će obavljati zastupničku funkciju u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, a najavila je i intenzivniji politički angažman.
Koalicije bez programa
Govoreći o pregovorima za formiranje nove vlasti, Ćudić je kritikovala način na koji političke stranke pristupaju postizbornim dogovorima. Smatra da se razgovori previše svode na raspodjelu funkcija i broj mandata, dok programski ciljevi i konkretne politike ostaju u drugom planu.
Posebno se osvrnula na mogućnost saradnje SDP-a, SDA i HDZ-a BiH na pojedinim nivoima vlasti. Takvu kombinaciju dovela je u vezu s ranijom retorikom SDP-a prema političkim protivnicima, ocijenivši da bi eventualno zajedničko formiranje vlasti otvorilo pitanje dosljednosti ranijih poruka biračima.
– Najavljivali su hapšenja, a sada idu u vlast zajedno. Neukusno je prijetiti hapšenjem kako biste dobili glasove, a onda formirali vlast sa tim istim ljudima – poručila je Ćudić.
Njena izjava predstavlja kritiku mogućih koalicionih dogovora, a ne potvrdu da su sve spomenute stranke već zaključile sporazum o zajedničkom učešću u vlasti. Ćudić smatra da se politički kredibilitet narušava kada stranke nakon izbora pristaju na saradnju koju su tokom kampanje predstavljale kao neprihvatljivu.
Naglasila je da bi pregovori trebali počivati na jasno definisanim programima, reformama i odgovornosti prema građanima. Prema njenoj ocjeni, sama parlamentarna matematika nije dovoljna da opravda formiranje političke većine.
Stav Naše stranke
Ćudić je poručila da Naša stranka ne želi učestvovati u dogovorima koji se zasnivaju isključivo na podjeli ministarskih i drugih rukovodećih pozicija. Posebno je kritikovala neformalne pregovore u kojima se, prema njenim riječima, funkcije raspoređuju bez prethodnog usaglašavanja političkih ciljeva.
Istakla je da njena stranka neće prihvatati ponude koje smatra politički ili moralno problematičnim. Kao osnovni uslov za eventualnu saradnju navela je postojanje jasnog programa i dogovora o konkretnim potezima buduće vlasti.
Takav pristup predstavila je kao alternativu političkoj trgovini koja, prema njenom mišljenju, već godinama obilježava formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je ostavila otvorenim pitanje budućih odnosa Naše stranke s dosadašnjim partnerima.
Dodik i američki interesi
Jedan od najoštrijih dijelova intervjua odnosio se na Milorada Dodika i njegove kontakte s predstavnicima američke administracije. Ćudić je iznijela ozbiljne tvrdnje o mogućim dogovorima koji bi, prema njenom tumačenju, uključivali energetske projekte, prirodne resurse i tehnološku infrastrukturu na području Republike Srpske.
Ona smatra da se iza takvih razgovora nalazi pokušaj Dodika da osigura vlastiti politički položaj i zaštiti interese ljudi iz svog najbližeg okruženja. Posebno je upozorila građane Republike Srpske da bi posljedice eventualnih dogovora mogle osjetiti upravo oni.
– Milorad Dodik je obećao trenutnoj američkoj administraciji data centre, plinovod kojim će proizvoditi struju za te data centre i minerale. Slobodno mogu reći mojim sugrađanima iz Republike Srpske da su rasprodani. Obećan je vaš zrak, voda, sve je rasprodano u zamjenu za dobrobit Milorada Dodika lično – izjavila je Ćudić.
Riječ je o njenim političkim tvrdnjama o mogućim obavezama i motivima Dodika, za koje u prikazanom dijelu intervjua nisu predstavljeni konkretni ugovori ili dokumenti koji bi potvrdili sve navedene detalje. Ipak, Ćudić insistira da javnost treba pažljivo pratiti međunarodne kontakte i eventualne ekonomske dogovore koji se odnose na resurse Republike Srpske.
Prema njenom tumačenju, posebno je problematično ukoliko se dugoročni ekonomski interesi stanovništva povezuju s političkim interesima pojedinaca. Zbog toga smatra da građani moraju znati šta se pregovara, ko preuzima obaveze i kakve bi posljedice takvi aranžmani mogli imati.
Pozivanje na svjetske medije
Ćudić je tokom razgovora navela da se o međunarodnim kontaktima i političkim aktivnostima povezanim s Dodikom već pisalo izvan Bosne i Hercegovine. Spomenula je The New York Times, Financial Times i Politico, tvrdeći da su relevantne informacije o tim procesima dostupne javnosti.
Time je nastojala ukazati da se politički odnosi i međunarodni dogovori ne odvijaju isključivo daleko od očiju javnosti. Međutim, samo pozivanje na medijske izvještaje ne potvrđuje automatski sve njene tvrdnje o sadržaju mogućih obećanja i njihovim motivima.
Njene izjave ponovo su otvorile pitanje transparentnosti međunarodnih kontakata političkih predstavnika iz Bosne i Hercegovine. Posebno je važno razlikovati najavljene investicione projekte od zaključenih sporazuma i stvarno preuzetih finansijskih ili drugih obaveza.
Međunarodna pozicija BiH
Pored unutrašnjih političkih odnosa, Ćudić je govorila i o potrebi snažnijeg djelovanja probosanskih stranaka na međunarodnom planu. Smatra da politički predstavnici Bosne i Hercegovine moraju aktivnije razvijati kontakte s važnim međunarodnim institucijama i političkim centrima.
Kao posebno značajne adrese izdvojila je Brisel i Ankaru, naglašavajući važnost kontinuirane komunikacije i predstavljanja interesa Bosne i Hercegovine. Prema njenom mišljenju, međunarodni odnosi ne mogu se graditi samo povremenim reakcijama na političke krize.
Kritikovala je i političko ponašanje u kojem pojedine opozicione stranke neuspjehe države na međunarodnoj sceni koriste kao povod za međustranačka nadmetanja. Smatra da bi očuvanje međunarodnog položaja Bosne i Hercegovine trebalo biti pitanje šire političke odgovornosti.
Promjene u rukovodstvu
Na kraju razgovora Ćudić se ponovo osvrnula na budućnost Naše stranke i proces promjena nakon njenog povlačenja s predsjedničke funkcije. Najavila je da će redovni kongres, planiran za maj, biti prilika za osvježavanje i podmlađivanje stranačkog rukovodstva.
Prema njenim riječima, cilj je otvoriti prostor novim ljudima i dodatno ojačati političko djelovanje stranke. Naglasila je da će i sama nastaviti učestvovati u njenom radu, ali bez zadržavanja dosadašnje liderske pozicije.
Njeno gostovanje tako je obuhvatilo nekoliko važnih političkih pitanja, od odgovornosti nakon izbora do budućih koalicija i međunarodnih odnosa. Posebnu pažnju izazvale su kritike upućene SDP-u i tvrdnje o Dodikovim mogućim dogovorima s američkom administracijom.
Dok se političke stranke pripremaju za nove pregovore o vlasti, Ćudić insistira da programski principi i javna odgovornost moraju imati prednost nad raspodjelom funkcija. Istovremeno, njene optužbe o mogućem ustupanju resursa Republike Srpske otvaraju pitanja koja zahtijevaju transparentne informacije o eventualnim međunarodnim sporazumima i njihovim stvarnim uslovima.
Pogledajte PRILOG!