Dragan Čović priprema značajnu promjenu političke strategije HDZ-a BiH u pregovorima o budućem sastavu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, a u središtu njegovih planova nalaze se dva izuzetno važna državna resora. Prema nezvaničnim informacijama, lider HDZ-a namjerava zatražiti Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo odbrane BiH, pri čemu se već spominju imena mogućih kandidata za ministarske funkcije.
Čovićevi novi zahtjevi
Dosadašnja praksa formiranja državne vlasti pokazivala je da HDZ BiH posebnu pažnju posvećuje resorima finansija i pravde. Međutim, prema informacijama koje su se pojavile u političkim krugovima, Čović namjerava promijeniti dosadašnje prioritete i pokušati osigurati kontrolu nad ministarstvima koja imaju važnu ulogu u međunarodnom predstavljanju i sigurnosnoj politici Bosne i Hercegovine.
Takav zaokret mogao bi značajno utjecati na pregovore o raspodjeli funkcija između stranaka koje budu učestvovale u formiranju nove državne vlasti. Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo odbrane predstavljaju resore čiji rad ima direktan značaj za odnose BiH s međunarodnim partnerima, evropske integracije i saradnju sa NATO-om.
Prema nezvaničnim saznanjima, Čović bi za ministra vanjskih poslova predložio Josipa Brkića, dok bi kandidat za ministra odbrane bio Slaven Galić. Njihova imena spominju se u kontekstu mogućeg budućeg dogovora, ali konačne odluke o raspodjeli resora i imenovanjima još nisu potvrđene.
Ukoliko bi HDZ BiH uspio ostvariti ove zahtjeve, dobio bi značajan utjecaj na dva područja državne politike koja imaju posebnu težinu u odnosima Bosne i Hercegovine sa zapadnim partnerima. Istovremeno, takav rasplet podrazumijevao bi drugačiju raspodjelu ministarskih pozicija u odnosu na prethodne sazive Vijeća ministara.
Brkić za diplomatiju
Josip Brkić spominje se kao mogući kandidat HDZ-a BiH za preuzimanje Ministarstva vanjskih poslova. Njegovo eventualno imenovanje predstavljalo bi važnu promjenu u dosadašnjoj raspodjeli ove funkcije, koju su hrvatski politički predstavnici izuzetno rijetko obavljali nakon rata.
Prema dosadašnjoj praksi, mjesto ministra vanjskih poslova uglavnom je pripadalo kadrovima drugih političkih stranaka. Jedan od rijetkih izuzetaka bio je Jadranko Prlić, koji je ovu dužnost obavljao 1997. godine, u prvom poslijeratnom sazivu, a kasnije je pravosnažno osuđen za ratne zločine pred međunarodnim sudom.
Mogućnost da HDZ ponovo preuzme državnu diplomatiju otvara pitanje političkih prioriteta koje bi novi ministar zastupao. Posebno se ističe odnos prema evropskim i euroatlantskim integracijama, kao i način predstavljanja Bosne i Hercegovine pred međunarodnim institucijama.
Zagovornici ovakvog rješenja smatraju da bi hrvatski politički kadrovi mogli doprinijeti snažnijem usmjeravanju Bosne i Hercegovine prema zapadnim integracijama. Prema njihovom tumačenju, jasnije političko opredjeljenje u vanjskoj politici moglo bi pomoći u uspostavljanju stabilnijih odnosa sa međunarodnim partnerima.
Ipak, takve procjene predstavljaju politička očekivanja, a ne garanciju da bi promjena na čelu ministarstva automatski donijela brži napredak. Vanjska politika Bosne i Hercegovine zavisi od šireg institucionalnog sistema, uključujući nadležnosti Predsjedništva BiH i saradnju između različitih nivoa vlasti.
Galić za odbranu
Drugo ministarstvo koje bi se, prema nezvaničnim informacijama, našlo među Čovićevim prioritetima jeste Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine. Kao mogući kandidat za čelnu poziciju spominje se Slaven Galić, što ukazuje na namjeru HDZ-a da dodatno ojača svoj utjecaj u sigurnosnom sektoru.
Za razliku od Ministarstva vanjskih poslova, resor odbrane već je bio pod rukovodstvom predstavnika HDZ-a BiH. Marina Pendeš obavljala je funkciju ministrice odbrane u periodu od 2015. do 2019. godine, što pokazuje da takva raspodjela nije nepoznata u političkoj praksi Bosne i Hercegovine.
U ranijem periodu, od 1990. do 1992. godine, funkciju ministra odbrane obavljao je i Jerko Doko, kadar HDZ-a. Ipak, tadašnji institucionalni okvir razlikovao se od današnjeg sistema državne odbrane, koji je oblikovan kasnijim reformama.
Preuzimanje Ministarstva odbrane omogućilo bi HDZ-u značajnu ulogu u pitanjima razvoja Oružanih snaga BiH, međunarodne vojne saradnje i provođenja odbrambene politike. Ovaj resor posebno je važan zbog odnosa Bosne i Hercegovine s NATO-om i drugim međunarodnim sigurnosnim partnerima.
Upravo zbog toga eventualna promjena na njegovom čelu imala bi širi politički značaj od same raspodjele ministarskih funkcija. Međutim, konačni pravac djelovanja zavisio bi od zakonskih nadležnosti, usvojenih strategija i odluka nadležnih državnih institucija.
Zaokret u strategiji
Najavljeni zahtjevi predstavljali bi značajno odstupanje od dosadašnjeg pristupa HDZ-a BiH pregovorima o formiranju vlasti. Stranka je u prethodnim mandatima posebnu pažnju pridavala Ministarstvu finansija i trezora, kao i Ministarstvu pravde, resorima koji imaju važnu ulogu u upravljanju javnim sredstvima i funkcionisanju pravosudnog sistema.
Okretanje prema diplomatiji i odbrani moglo bi ukazivati na namjeru Dragana Čovića da politički utjecaj svoje stranke snažnije usmjeri prema međunarodnim odnosima i sigurnosnim pitanjima. Takav potez mogao bi imati značaj i za pozicioniranje HDZ-a u odnosima s budućim koalicionim partnerima.
Istovremeno, odustajanje od ranijih prioriteta otvorilo bi prostor drugim političkim strankama da preuzmu resore koji su ranije bili predmet posebnog interesa HDZ-a. Međutim, nije poznato kakav bi konkretan dogovor Čović mogao ponuditi u zamjenu za dva ministarstva koja, prema nezvaničnim informacijama, namjerava zatražiti.
Raspodjela ministarskih pozicija u Vijeću ministara BiH rezultat je političkih pregovora, ali i obaveze poštovanja ustavnih i zakonskih pravila. Zbog toga sama namjera jedne stranke ne znači da će njeni zahtjevi biti prihvaćeni.
Posebno će biti važno kakve će stavove o ovim resorima zauzeti ostali politički akteri koji budu učestvovali u pregovorima. Ministarstva vanjskih poslova i odbrane predstavljaju važne pozicije, pa bi njihovo istovremeno preuzimanje moglo biti jedno od osjetljivijih pitanja budućih koalicionih razgovora.
Diplomatija i međunarodni odnosi
Moguće preuzimanje Ministarstva vanjskih poslova u političkim krugovima povezuje se i s idejom drugačijeg međunarodnog predstavljanja Bosne i Hercegovine. Zagovornici takvog scenarija smatraju da bi HDZ mogao pokušati snažnije isticati vlastite političke prioritete kroz diplomatske aktivnosti države.
Posebna pažnja pritom se posvećuje evropskim integracijama i odnosima sa zapadnim partnerima. U pojedinim političkim tumačenjima hrvatski predstavnici predstavljaju se kao pouzdan oslonac zapadnog kursa Bosne i Hercegovine, iako takve ocjene ne znače da među njima ne postoje različiti stavovi o pojedinim međunarodnim pitanjima.
Istovremeno, međunarodno pozicioniranje BiH već godinama opterećuju politička neslaganja oko odnosa prema Rusiji, evropskim integracijama i sigurnosnim prioritetima. Promjena ministra sama po sebi ne bi uklonila ta neslaganja, ali bi mogla utjecati na način predstavljanja pojedinih političkih inicijativa.
Uloga Predsjedništva BiH u vođenju vanjske politike ostaje posebno važna, bez obzira na stranačku pripadnost ministra. Zbog toga bi eventualni uspjeh nove diplomatske strategije zavisio i od saradnje između Predsjedništva, Ministarstva vanjskih poslova i drugih državnih institucija.
Šta donosi promjena?
Najave da bi HDZ mogao odustati od Ministarstva pravde otvaraju i pitanje budućeg upravljanja ovim resorom. U izvornim informacijama iznesene su kritike na račun ranijeg djelovanja ministara iz redova HDZ-a, posebno u vezi s postupcima izručenja osoba koje su tražile pravosudne institucije Republike Hrvatske.
Takve tvrdnje odnose se na ozbiljna pitanja institucionalne odgovornosti i zahtijevaju razmatranje konkretnih odluka i zakonskih nadležnosti. Nije moguće samo na osnovu političkih ocjena zaključiti da je pojedini ministar nezakonito štitio određene osobe.
Ipak, eventualna promjena stranke koja upravlja Ministarstvom pravde mogla bi otvoriti prostor za drugačije prioritete u oblasti međunarodne pravne saradnje. To bi zavisilo od političkog programa novog rukovodstva, važećih propisa i odnosa s nadležnim pravosudnim institucijama.
Za HDZ BiH preuzimanje diplomatije i odbrane predstavljalo bi značajnu promjenu političkog fokusa. Umjesto dosadašnjeg naglaska na finansijske i pravosudne resore, stranka bi dobila mogućnost snažnijeg djelovanja u oblastima koje su neposredno povezane s međunarodnim položajem države.
Pregovori tek predstoje
Iako se Josip Brkić i Slaven Galić spominju kao mogući kandidati za ministarske funkcije, njihov izbor nije zvanično potvrđen. Također, nema potvrđenog dogovora prema kojem bi HDZ BiH u budućem sazivu Vijeća ministara dobio oba resora.
Informacije o Čovićevim planovima zasad predstavljaju nezvanične najave o mogućoj pregovaračkoj strategiji. Njihova realizacija zavisit će od izbornih rezultata, odnosa političkih snaga i spremnosti budućih partnera da prihvate takvu raspodjelu.
Posebnu težinu ovim najavama daje činjenica da se radi o dva ministarstva koja imaju značajnu ulogu u međunarodnom predstavljanju Bosne i Hercegovine. Eventualno preuzimanje oba resora moglo bi promijeniti političku ravnotežu unutar Vijeća ministara i utjecati na prioritete državne izvršne vlasti.
Za sada ostaje otvoreno hoće li Dragan Čović uspjeti ostvariti najavljene ambicije ili će pregovori dovesti do drugačije raspodjele funkcija. Ono što se može zaključiti iz dostupnih informacija jeste da HDZ BiH razmatra značajan zaokret u svojoj strategiji, a Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo odbrane mogli bi postati među najvažnijim predmetima budućih političkih dogovora.