Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovo je oštro kritikovao Ured visokog predstavnika (OHR), optužujući ga za pristrasno izvještavanje Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o političkim prilikama u Bosni i Hercegovini. Njegove kritike nisu se zaustavile na međunarodnim predstavnicima, već je iznio i niz optužbi protiv člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, tvrdeći da svojim međunarodnim nastupima nanose štetu Republici Srpskoj.
Nove optužbe
Dodik je najnoviji izvještaj OHR-a opisao kao podmukao, selektivan i optužujući dokument koji, prema njegovom mišljenju, ne predstavlja objektivnu sliku političkih odnosa u Bosni i Hercegovini. Smatra da se u njemu zanemaruju pojedini problemi, dok se odgovornost za političke nesuglasice prvenstveno pripisuje Republici Srpskoj.
Posebno mu smeta način na koji OHR predstavlja međunarodne utjecaje na političke procese u zemlji. Dodik tvrdi da se u izvještaju koriste stavovi Evropskog parlamenta i da se politička situacija pojednostavljeno objašnjava navodnim ruskim utjecajem.
Predsjednik SNSD-a takav pristup smatra dodatnim razlogom za ukidanje OHR-a. Prema njegovom tumačenju, međunarodna institucija koja bi trebala pratiti provođenje civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma djeluje politički pristrasno.
– Njime se podmeću stavovi Evropskog parlamenta koji se odnose na BiH i dokaz je zašto ta kancelarija treba da bude ukinuta. Ovaj izvještaj ostaje na nemoguće glupom pristupu, koji se bazira samo na tome da je za sve kriv neki ruski uticaj. Taj uticaj ne postoji. Republika Srpska opredijeljena je za saradnju sa Rusijom – naveo je Dodik.
Njegova izjava pokazuje da istovremeno odbacuje tvrdnje o ruskom političkom utjecaju i naglašava opredijeljenost Republike Srpske za saradnju s Moskvom. Međutim, postojanje političke i ekonomske saradnje samo po sebi ne potvrđuje niti isključuje mogućnost šireg međunarodnog utjecaja.
U dostavljenim izjavama Dodik nije precizirao koje konkretne dijelove izvještaja smatra netačnim niti je predstavio dokumentaciju kojom bi osporio pojedinačne navode OHR-a.
Odnos prema Rusiji
Jedna od centralnih tema Dodikovog obraćanja bila je saradnja Republike Srpske s Rusijom. Predsjednik SNSD-a ponovio je da entitetsko rukovodstvo nema namjeru odustati od odnosa s Moskvom, bez obzira na političke zahtjeve koji dolaze iz evropskih institucija.
Prema njegovim riječima, opredijeljenost za saradnju s Rusijom predstavlja dugoročnu političku odluku. Dodik smatra da evropski zvaničnici pogrešno tumače takvu politiku i da se svaki oblik saradnje pokušava predstaviti kao problematičan međunarodni utjecaj.
Posebno je kritikovao evropske birokrate, tvrdeći da njihove ocjene proizlaze iz neopravdanog straha od Rusije. U tom kontekstu ponovo je napao OHR, optužujući ga da je svojim djelovanjem nanosio štetu Bosni i Hercegovini.
– Glupe birokrate iz Evrope misle da sve mogu da objasne strahom od Rusije, koji je apsolutno iracionalana. OHR je napravio mnogo zla u BiH, sada je sebi zadao autogol, jer je izvještaj iritirajući i za Rusiju i za Ameriku i za sve druge zemlje koje objektivno žele da posmatraju odnose u BiH – istakao je Dodik.
Dodikova tvrdnja da izvještaj izaziva nezadovoljstvo i Rusije i Sjedinjenih Američkih Država predstavlja njegovu političku procjenu. U dostavljenom materijalu nisu navedene zvanične reakcije tih država koje bi potvrdile takvu ocjenu.
Ipak, njegova poruka jasno pokazuje da odnose s Rusijom smatra jednim od važnih pitanja političkog djelovanja Republike Srpske. Istovremeno nastoji osporiti tumačenja prema kojima bliskost s Moskvom predstavlja prepreku stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Odbijanje sankcija
Dodik je podsjetio da rukovodstvo Republike Srpske nije skrivalo protivljenje uvođenju sankcija Rusiji. Naglasio je da je takav stav više puta javno saopćen i da se od njega ne namjerava odstupiti.
Prema njegovom mišljenju, evropske institucije očekuju da politički predstavnici u Bosni i Hercegovini prihvate njihove vanjskopolitičke odluke. Dodik smatra da Republika Srpska ne treba automatski slijediti takve zahtjeve.
– To što je neko u Briselu odlučio da to drugačije bude i tražio da se prate njihove politike, drugo je pitanje. Јasno smo rekli da nećemo – naveo je Dodik.
Pitanje sankcija Rusiji već duže vrijeme predstavlja jednu od tema oko kojih postoje različiti stavovi političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini. Dok jedni naglašavaju potrebu usklađivanja s vanjskom politikom Evropske unije, drugi insistiraju na očuvanju saradnje s Moskvom.
Bosna i Hercegovina ima vlastiti ustavni okvir za vođenje vanjske politike, pri čemu ključnu ulogu ima Predsjedništvo BiH. Entitetski politički stavovi mogu utjecati na političke dogovore, ali ne predstavljaju sami po sebi zvaničnu vanjsku politiku države.
Upravo zbog toga različita opredjeljenja političkih aktera mogu otežavati usaglašavanje zajedničkih pozicija. Dodikovo odbijanje sankcija predstavlja nastavak poznatog političkog stava, a ne novu odluku državnih institucija.
Kritike OHR-a
Predsjednik SNSD-a smatra da najnoviji izvještaj OHR-a ne doprinosi razumijevanju političke situacije u Bosni i Hercegovini. Prema njegovoj ocjeni, dokument zanemaruje pojedina pitanja koja on smatra ključnim za funkcionisanje države.
Posebno je istakao da se izvještaj, kako tvrdi, previše oslanja na političke kvalifikacije povezane s Rusijom. Dodik smatra da se takvim pristupom pažnja skreće sa unutrašnjih institucionalnih problema.
OHR je institucija uspostavljena u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma, sa zadatkom praćenja civilnog provođenja mirovnog rješenja. Njegovi izvještaji Vijeću sigurnosti UN-a predstavljaju dio međunarodnog informisanja o političkim i institucionalnim prilikama u zemlji.
Dodik, međutim, već duže vrijeme osporava ulogu visokog predstavnika i traži prestanak djelovanja te institucije. Njegova najnovija kritika uklapa se u taj politički pristup, ali sama po sebi ne mijenja postojeći međunarodni mandat OHR-a.
U svojim izjavama nije iznio detaljno poređenje konkretnih navoda izvještaja sa službenim podacima državnih institucija. Zbog toga se njegove tvrdnje o selektivnosti dokumenta mogu predstaviti kao političke ocjene, a ne kao već utvrđene činjenice.
Poruka o Americi
Dodik je posebno spomenuo Sjedinjene Američke Države, tvrdeći da bi OHR, radi objektivnijeg predstavljanja političkih prilika, trebao uzeti u obzir stavove američke administracije o međunarodnom djelovanju.
Prema njegovom tumačenju, Washington je jasno pokazao da ne želi učestvovati u izgradnji drugih država, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Dodik smatra da takav pristup može imati značajne posljedice po unutrašnje političke odnose.
Njegova izjava predstavlja interpretaciju američke vanjskopolitičke orijentacije. Međutim, u dostavljenom materijalu nije navedena konkretna odluka američke administracije kojom bi se mijenjao njen odnos prema ustavnom poretku Bosne i Hercegovine ili Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Zbog toga nije moguće zaključiti da je Washington prihvatio Dodikove političke zahtjeve ili promijenio postojeći institucionalni pristup Bosni i Hercegovini.
Ipak, predsjednik SNSD-a nastoji povezati svoje kritike OHR-a sa širim međunarodnim političkim promjenama. U njegovom tumačenju, drugačiji pristup velikih sila mogao bi utjecati na buduće odnose unutar Bosne i Hercegovine.
Napad na diplomatiju BiH
Nakon kritika OHR-a i evropskih institucija, Dodik se osvrnuo na funkcionisanje vanjske politike Bosne i Hercegovine. Ocijenio je da se upravo u toj oblasti nalaze ozbiljni problemi koje, prema njegovom mišljenju, izvještaj visokog predstavnika ne razmatra na odgovarajući način.
Predsjednik SNSD-a smatra da predstavnici Bosne i Hercegovine u međunarodnim odnosima često nastupaju bez zajednički usaglašenih stavova. Posebno je kritikovao način predstavljanja političkih pitanja o kojima postoje različita mišljenja unutar Predsjedništva BiH.
Dodik je postavio pitanje zbog čega se u izvještaju ne govori više o vanjskopolitičkim neslaganjima. Prema njegovoj ocjeni, upravo takve okolnosti predstavljaju ozbiljan problem za institucionalno funkcionisanje države.
Međutim, neslaganja političkih predstavnika ne znače automatski da je cjelokupna vanjska politika Bosne i Hercegovine prestala funkcionisati. Za takvu ocjenu bilo bi potrebno razmotriti konkretne odluke, međunarodne obaveze i postupke nadležnih institucija.
Dodikove kritike zato predstavljaju njegov pogled na način vođenja državne diplomatije. U nastavku obraćanja te je ocjene dodatno zaoštrio direktnim optužbama protiv dvojice državnih zvaničnika.
Bećirović i Konaković
Najdirektniji politički napad Dodik je uputio članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisu Bećiroviću i ministru vanjskih poslova Elmedinu Konakoviću. Optužio ih je da u međunarodnim kontaktima predstavljaju vlastite političke stavove kao zvanične pozicije države.
Prema njegovim tvrdnjama, njih dvojica nastupaju samostalno, bez odgovarajućeg usaglašavanja s ostalim predstavnicima državnih institucija. Dodik smatra da takvim djelovanjem narušavaju mogućnost zajedničkog predstavljanja Bosne i Hercegovine.
Posebno je problematizirao njihove međunarodne izjave o Republici Srpskoj i političkom položaju Srba u Bosni i Hercegovini. U tom kontekstu koristio je izrazito oštre kvalifikacije, optužujući ih za iznošenje neistina.
Dodik je također tvrdio da Bećirović i Konaković zastupaju isključivo bošnjačke, odnosno kako ih je nazvao, muslimanske političke stavove. Takva ocjena predstavlja njegovu političku interpretaciju njihovog djelovanja, a ne dokaz da oni nastupaju izvan svojih ustavnih ili zakonskih nadležnosti.
Za utvrđivanje eventualnog prekoračenja ovlaštenja bilo bi potrebno analizirati konkretne diplomatske aktivnosti, odluke Predsjedništva BiH i nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova.
Optužbe protiv zvaničnika
Dodik je u završnom dijelu obraćanja dodatno zaoštrio retoriku, tvrdeći da Bećirović i Konaković svojim međunarodnim nastupima iznose neistinite optužbe protiv Srba. Istovremeno je ponovo kritikovao izvještaj OHR-a zbog toga što, prema njegovom mišljenju, ne obrađuje pitanje odluka visokog predstavnika.
Posebno se osvrnuo na način donošenja odluka koje su imale posljedice po sudske postupke. Dodik smatra da je takvim djelovanjem narušen pravni poredak i da bi Vijeće sigurnosti UN-a trebalo posvetiti pažnju tom pitanju.
– Kleveću Srbe gdje god stignu. U Izvještaju nema nijedne riječi o tome kako je neovlašteni pojedinac nametnuo odluku kako da se sprovodi sudski postupak. Tim izvještajem, osim BiH, ponižen je i Savjet bezbjednosti. Nadam se da će to ljudi u Savjetu bezbjednosti veoma jasno vidjeti – kaže Dodik.
Ova izjava predstavlja jednu od najoštrijih poruka koje je uputio na račun Bećirovića i Konakovića. Ipak, nije naveo konkretne izjave dvojice zvaničnika kojima bi potkrijepio tvrdnju da iznose neistine o Srbima.
Posebno je važno razlikovati kritiku političkih predstavnika Republike Srpske od optužbi usmjerenih prema cijelom narodu. Neslaganje s politikom određenih stranaka ili institucija ne predstavlja samo po sebi napad na nacionalnu zajednicu.
Dodik je, međutim, takve političke kritike predstavio kao širi problem odnosa prema Srbima. Time je spor o vanjskoj politici i međunarodnom izvještavanju dodatno povezao s nacionalnim pitanjima.
Spor oko nadležnosti
Dodikova tvrdnja o neovlaštenom pojedincu koji je donosio odluke povezane sa sudskim postupcima odnosi se na njegovo dugogodišnje osporavanje ovlaštenja visokog predstavnika. Rukovodstvo SNSD-a više puta je dovodilo u pitanje legitimitet odluka koje nisu prošle redovnu parlamentarnu proceduru.
S druge strane, uloga visokog predstavnika uređena je međunarodnim okvirom uspostavljenim nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Pitanje njegovih ovlaštenja i dalje je predmet političkih i pravnih rasprava.
Dodik smatra da bi međunarodne institucije trebale preispitati takve odluke i njihov utjecaj na funkcionisanje Bosne i Hercegovine. Njegova najnovija izjava pokazuje da ovu temu nastavlja povezivati s kritikama OHR-ovih izvještaja.
Međutim, sama politička ocjena o nelegitimnosti određenih odluka ne znači da su one pravno poništene. Za promjenu njihovog statusa potrebni su odgovarajući pravni i institucionalni postupci.
OHR i Vijeće sigurnosti
Najnoviji izvještaj OHR-a ponovo je otvorio političke rasprave o ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Dodik smatra da dokument predstavlja jednostrano tumačenje događaja, dok se u njegovim izjavama posebno izdvajaju pitanja Rusije, vanjske politike i nadležnosti visokog predstavnika.
Sjednice Vijeća sigurnosti UN-a posvećene Bosni i Hercegovini predstavljaju priliku da se međunarodni predstavnici upoznaju s političkom i sigurnosnom situacijom u zemlji. Međutim, razmatranje izvještaja ne znači automatski prihvatanje ili odbacivanje svih njegovih ocjena.
Dodik očekuje da članice Vijeća sigurnosti prepoznaju ono što on smatra nedostacima dokumenta. Posebno insistira na tome da se razmotri uloga OHR-a i posljedice odluka visokih predstavnika.
Istovremeno, njegove optužbe protiv Bećirovića i Konakovića dodatno pokazuju dubinu političkih neslaganja oko predstavljanja Bosne i Hercegovine u međunarodnim odnosima.
Nastavak političkog sukoba
Dodikovo obraćanje pokazalo je da se njegov sukob s OHR-om nastavlja kroz nekoliko povezanih pitanja. Osporavanje izvještaja, odbijanje sankcija Rusiji i kritike državne diplomatije predstavljeni su kao dijelovi šireg problema političkog funkcionisanja Bosne i Hercegovine.
Posebnu pažnju izazvale su optužbe protiv Denisa Bećirovića i Elmedina Konakovića, kojima je pripisao iznošenje neistina o Srbima u međunarodnim kontaktima. Međutim, u dostavljenim izjavama nisu predstavljeni konkretni dokazi koji bi potvrdili takve optužbe.
Predsjednik SNSD-a istovremeno je ponovio zahtjev za preispitivanje uloge OHR-a, naglašavajući protivljenje međunarodnim odlukama koje smatra nelegitimnim.
Daljnji razvoj ovog političkog sukoba zavisit će od reakcija državnih zvaničnika, međunarodnih predstavnika i eventualnih institucionalnih postupaka. Za sada je riječ o nastavku javnog političkog obračuna u kojem Dodik osporava izvještaj OHR-a i način na koji pojedini predstavnici Bosne i Hercegovine djeluju na međunarodnoj sceni.
Pogledajte PRILOG!