Milorad Dodik našao se na meti oštrih kritika ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića i ambasadora BiH pri Ujedinjenim nacijama Zlatka Lagumdžije, koji smatraju da njegovi pokušaji pridobijanja američkih političkih krugova neće donijeti očekivane rezultate. Govoreći o izborima u Sjedinjenim Američkim Državama, lobiranju i Dodikovom odlasku na Floridu, obojica su poručila da međunarodna podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine ostaje neupitna.
Dodikovi politički saveznici
Zlatko Lagumdžija, ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, ocijenio je tokom gostovanja u emisiji Plenum na Federalnoj televiziji da promjene u američkom Kongresu mogu imati značajne posljedice po političke ambicije Milorada Dodika. Prema njegovim riječima, politika Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini decenijama se zasniva na podršci njenoj državnosti, bez obzira na to koja stranka kontroliše američke institucije.
Lagumdžija smatra da izborni uspjeh demokrata može dodatno ojačati političke krugove koji se protive secesionističkim potezima u Bosni i Hercegovini. Posebno je naglasio da bi takav razvoj događaja mogao utjecati na one koji su ranije podržavali Dodikovu politiku.
– Ovo što radi bivši, presuđeni predsjednik manjeg entiteta, ta politika poslije ovih izbora će imati – od nje će bježati i oni koji su stajali iza nje, a kamoli ovi koji dolaze – kazao je Lagumdžija.
Njegova procjena odnosi se na moguće promjene političkog raspoloženja u Washingtonu nakon američkih izbora. Ipak, eventualno zaoštravanje odnosa prema Dodiku ili ponovno uvođenje sankcija zahtijevalo bi konkretne odluke nadležnih američkih institucija.
Lagumdžija je istakao da Bosna i Hercegovina ima podršku među američkim zakonodavcima te da očekuje njeno dodatno jačanje. Prema njegovom mišljenju, promjene u Kongresu neće dovesti u pitanje osnovne principe američke politike prema BiH.
– Prirodno iz Kongresa možemo očekivati jedan drugačiji pristup, ali kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, tu se ne treba očekivati ništa drugo, broj prijatelja u Kongresu nam se samo povećao – istakao je Lagumdžija.
Sporni odlazak na Floridu
Poseban dio razgovora bio je posvećen Dodikovom odlasku na okupljanje američkih konzervativnih krugova na Floridi. Lagumdžija je kritikovao način na koji se takve posjete predstavljaju javnosti, upozoravajući da prisustvo političkim događajima nije isto što i zvanična diplomatska podrška.
Prema njegovim riječima, Dodik na najavljenoj konferenciji neće imati govor, nego će prisustvovati večeri. Lagumdžija smatra da se takav oblik učešća ne može poistovjećivati sa zvaničnim susretima američkih državnih predstavnika i predstavnika Bosne i Hercegovine.
Govoreći o načinu na koji Dodik pokušava izgraditi politički imidž među američkim konzervativcima, Lagumdžija je naveo da se predsjednik SNSD-a predstavlja kao zaštitnik kršćanskih vrijednosti i protivnik radikalnog islama i globalizma.
– Jedna od govornica će njega predstaviti gore, kako ga inače predstavlja u američkim medijima, pod jedan da je to zaštitnik hršćanstva, koji se bori protiv radikalnog islama, zatim da je to jedan veliki antiglobalista i treća stvar, da je on čuvar zapadnih demokratskih vrijednosti u našem dijelu svijeta – kazao je Lagumdžija.
Ambasador BiH pri UN-u smatra da takva predstavljanja ne mogu promijeniti suštinu američke politike prema Bosni i Hercegovini. Posebno je kritikovao uvjerenje da se angažovanjem lobista i velikim finansijskim izdvajanjima mogu ostvariti politički ciljevi koji nisu u skladu s postojećim međunarodnim odnosima.
– Nema tih lobista i tih miliona kojima vi možete objasniti da je on čovjek koji je čuvar zapadnih demokratskih vrijednosti u našem dijelu svijeta. Ne postoje ti lobisti i ti novci koji to mogu da ubijede – poručio je Lagumdžija.
Konakovićeve oštre kritike
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković bio je još direktniji u ocjeni Dodikovih lobističkih aktivnosti. On smatra da predsjednik SNSD-a troši velika finansijska sredstva kako bi ostvario kontakte s utjecajnim pojedincima u Sjedinjenim Američkim Državama, ali da takvi susreti ne donose rezultate koje pokušava predstaviti javnosti.
Konaković je posebno kritikovao fotografisanje s američkim političarima i predstavljanje takvih susreta kao velikih diplomatskih uspjeha. Prema njegovoj ocjeni, Dodik može dobiti pristup pojedinim događajima i poznatim ličnostima, ali to ne znači da je ostvario bilo koji od svojih ključnih političkih ciljeva.
– Dodik će na kraju biti kao neki rođak iz provincije, bogati, kome su uzeli puno para da ga provodaju kroz neka svjetla grada, da ga upoznaju s nekim poznatim ljudima, da se s njima slika. I neće, naravno, ostvariti ništa od svojih strateških interesa, jer se i Bosna i Hercegovina i druge ozbiljne zemlje institucionalno bore za svoje interese – kazao je Konaković.
Ministar je iznio tvrdnju da su za Dodikovo lobiranje izdvojene desetine miliona dolara. Međutim, u razgovoru nije predstavljena detaljna finansijska dokumentacija koja bi omogućila nezavisnu potvrdu ukupnog iznosa tih troškova.
Konaković smatra da je najvažnije posmatrati konkretne političke rezultate, a ne broj sastanaka ili fotografija s američkim zvaničnicima. Kao ključni pokazatelj naveo je činjenicu da Dodik, prema njegovoj ocjeni, nije ostvario ciljeve povezane sa slabljenjem državnih institucija Bosne i Hercegovine.
– Niti jedan strateški interes Dodika secesioniste i Dodika ruskog proksija nije pomjeren ni za milimetar, a kamoli ostvaren – poručio je Konaković.
Sankcije i politička kriza
Konaković se osvrnuo i na ranije ukidanje američkih sankcija Dodiku, tvrdeći da je takva odluka uslijedila nakon njegovog odustajanja od spornih zakonskih rješenja usvojenih u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Prema ministrovoj ocjeni, povlačenje tih poteza nije značilo da je politička kriza u Bosni i Hercegovini trajno riješena.
Naglasio je da su pojedine zakone poništile nadležne institucije, uključujući Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Istovremeno smatra da Dodik nastavlja koristiti političku retoriku koja produbljuje neslaganja i otežava funkcionisanje državnih institucija.
Konaković je kritikovao i procjene prema kojima je povlačenjem spornih zakona došlo do potpune stabilizacije prilika u BiH. Smatra da su određeni američki predstavnici takav razvoj događaja posmatrali previše optimistično, zanemarujući nastavak političkih blokada.
Prema njegovom mišljenju, Dodik je i dalje jedan od ključnih aktera političkih sukoba u zemlji. Zato smatra da se stvarni rezultati međunarodne politike trebaju mjeriti funkcionisanjem institucija i poštovanjem ustavnog poretka, a ne samo povlačenjem pojedinačnih odluka.
Američka podrška BiH
Uprkos kritikama Dodikovih međunarodnih aktivnosti, Konaković i Lagumdžija saglasni su da strateški odnos Washingtona prema Bosni i Hercegovini nije suštinski promijenjen. Obojica smatraju da promjene u američkoj administraciji prvenstveno utječu na način diplomatskog djelovanja, dok podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH ostaje temeljna odrednica američke politike.
Konaković je odbacio tvrdnje da je dolaskom Donalda Trumpa Amerika odustala od ranijih stavova prema Bosni i Hercegovini. Prema njegovom tumačenju, promijenili su se način komunikacije i dinamika donošenja odluka, ali ne i osnovni američki interesi u regiji.
– U BiH je napravljena fama kako je Amerika promijenila odnos prema BiH, što apsolutno nije tačno. Promijenila je tehniku i dinamiku. Dolaskom Trumpa svijet se promijenio za jednu noć. Nisu oni promijenili odnos prema BiH, nego generalno funkcionisanje cjelokupne administracije – kazao je Konaković.
Lagumdžija je također podsjetio na dugogodišnji kontinuitet američke podrške Bosni i Hercegovini. Naglasio je da su suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter države ostali važni elementi američke politike kroz različite predsjedničke administracije.
Za Dodika takve poruke predstavljaju suprotnost njegovim očekivanjima da bi politički kontakti s američkim konzervativcima mogli donijeti značajne promjene odnosa Washingtona prema Republici Srpskoj. Ipak, stvarni domet tih kontakata moći će se procjenjivati tek na osnovu konkretnih odluka američkih institucija.
Poruke iz Sarajeva
Istupi Konakovića i Lagumdžije pokazuju da predstavnici bosanskohercegovačke diplomatije nastoje osporiti Dodikovo predstavljanje međunarodnih kontakata kao potvrde političkog uspjeha. Obojica smatraju da se interesi Bosne i Hercegovine moraju štititi kroz zvanične institucije i diplomatske kanale.
Posebno je značajna njihova ocjena da ni političke promjene u Sjedinjenim Američkim Državama ne mogu automatski omogućiti ostvarivanje Dodikovih dugogodišnjih ciljeva. Prema njihovom tumačenju, američka podrška državnosti Bosne i Hercegovine ostaje stabilna, dok bi promjene u Kongresu mogle otvoriti dodatna pitanja o Dodikovim političkim aktivnostima.
Lagumdžija je upozorio da skupi lobistički angažmani ne mogu zamijeniti zvaničnu diplomatiju, dok je Konaković posebno kritikovao finansijske troškove i medijsko predstavljanje Dodikovih susreta. Njihove izjave predstavljaju političke procjene, a eventualne odluke o sankcijama ili drugim mjerama ostaju u nadležnosti američkih institucija.
Za Milorada Dodika najvažnije pitanje ostaje može li kontakte s američkim konzervativnim krugovima pretvoriti u konkretne političke rezultate. Konaković i Lagumdžija uvjereni su da takva strategija neće promijeniti međunarodno priznati položaj Bosne i Hercegovine niti dovesti do ostvarivanja secesionističkih političkih ciljeva.
Pogledajte PRILOG!
