Željka Cvijanović najavila je preispitivanje odnosa unutar Predsjedništva Bosne i Hercegovine, poručivši da više ne želi prihvatati praksu u kojoj se stavovi pojedinih zvaničnika predstavljaju kao zajednička politika države. Uoči inauguracije novog saziva Predsjedništva, zakazane za 16. novembar, otvorila je i pitanje promjena u diplomatsko-konzularnoj mreži, uz oštre kritike na račun Denisa Bećirovića i Zlatka Lagumdžije.
Najava političkih promjena
Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović najavila je da će nakon inauguracije novog saziva ove institucije biti otvorena pitanja koja se odnose na način donošenja odluka i međunarodno predstavljanje države. Gostujući u emisiji Telering na RTRS-u, posebno je naglasila potrebu preispitivanja dosadašnje prakse usaglašavanja stavova među članovima Predsjedništva.
Prema njenoj ocjeni, jedan od najvećih problema predstavlja činjenica da pojedini zvaničnici nastupaju pred međunarodnim institucijama bez prethodno usvojene zajedničke platforme. Cvijanović smatra da se time stvara pogrešan utisak o postojanju jedinstvenog stava Bosne i Hercegovine, iako među članovima Predsjedništva postoje značajne političke razlike.
Posebno je kritikovala nastupe Denisa Bećirovića i Zlatka Lagumdžije pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija. Tvrdi da njihove izjave ne odražavaju uvijek prethodno usaglašene stavove Predsjedništva, zbog čega smatra da se mora jasnije razlikovati zvanična državna politika od pojedinačnih političkih ocjena.
– Niko nema pravo da govori u ime BiH ako nisu usaglašeni stavovi sva tri člana Predsjedništva. Tako nešto od mene niste mogli čuti na bilo kojem mjestu – rekla je Cvijanović.
Njena poruka predstavlja najavu insistiranja na strožem poštivanju procedura prilikom međunarodnog predstavljanja Bosne i Hercegovine. Ipak, pitanje ko može nastupati u ime države i na osnovu kojih ovlaštenja zavisi od ustavnih nadležnosti, ranije donesenih odluka i konkretnih okolnosti svakog međunarodnog nastupa.
Sukob oko predstavljanja
Cvijanović je naglasila da tokom vlastitih međunarodnih nastupa jasno ističe kada iznosi političke stavove Republike Srpske, a ne zajednički usaglašenu poziciju Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Smatra da bi isti princip trebali primjenjivati i ostali zvaničnici kada ne postoji saglasnost o određenom pitanju.
Prema njenim riječima, političke razlike među članovima Predsjedništva nisu neuobičajene, ali problem nastaje kada se pojedinačni stavovi predstavljaju kao odluke cijele institucije. Zbog toga smatra da bi prije važnih međunarodnih obraćanja trebalo pokušati usaglasiti zajedničku platformu.
– Ne govorim na osnovu usaglašene platforme, već iznosim svoj stav i stav RS koju predstavljam u zajedničkom organu – kazala je.
Ovakvim pristupom Cvijanović nastoji naglasiti političku poziciju Republike Srpske unutar Predsjedništva BiH. Istovremeno, njene izjave otvaraju pitanje granice između predstavljanja entitetskih političkih interesa i ustavne obaveze članova Predsjedništva da učestvuju u vođenju vanjske politike Bosne i Hercegovine.
Prema Ustavu BiH, Predsjedništvo je nadležno za vođenje vanjske politike države, dok se odluke donose u skladu s propisanim procedurama. Različiti politički stavovi članova ne mijenjaju činjenicu da je riječ o državnoj instituciji koja djeluje u okviru ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Optužbe za dominaciju
Jedan od najoštrijih dijelova nastupa Željke Cvijanović odnosio se na tvrdnju da pojedini politički predstavnici pokušavaju uspostaviti dominaciju unutar Predsjedništva. Ona smatra da se takav pristup posebno ogleda u međunarodnim obraćanjima tokom kojih se iznose kritike na račun Republike Srpske.
Cvijanović je poručila da neće podržavati zajedničke platforme koje, prema njenom mišljenju, sadrže jednostrane optužbe protiv tog entiteta. Smatra da takvi dokumenti ne mogu dobiti njenu saglasnost, bez obzira na političke pritiske ili očekivanja drugih članova Predsjedništva.
– Nije ništa čudno da neko u svom obraćanju želi da optužuje RS. Naravno da ja neću biti neko ko će stati iza toga i naravno da to neću nikada podržati – poručila je.
Prema njenoj ocjeni, politička neslaganja ne bi smjela biti razlog da se zaobiđu procedure odlučivanja. Posebno je naglasila da zajednički stavovi moraju biti rezultat prethodnog dogovora, a ne jednostranih odluka pojedinaca.
– To pokazuje uzurpatorsku dimenziju, odnosno pokušaj uspostavljanja određene dominacije. Na to niko nema pravo u BiH. U BiH su zajednički samo oni stavovi koji su prethodno prošli proceduru i o kojima je postignuta saglasnost – rekla je.
Ove optužbe predstavljaju političku ocjenu Željke Cvijanović, a ne utvrđenu činjenicu da su Bećirović ili Lagumdžija prekoračili svoja ovlaštenja. Za takav zaključak bilo bi potrebno razmotriti konkretne nastupe, odluke Predsjedništva i propise koji uređuju međunarodno predstavljanje države.
Odnos snaga u Predsjedništvu
Cvijanović je najavila da bi dolazak Darijane Filipović u novi saziv Predsjedništva mogao utjecati na dosadašnje odnose unutar ove institucije. Posebno je ukazala na raniju praksu u kojoj su, prema njenoj ocjeni, dva člana često zauzimala stavove suprotne političkim interesima Republike Srpske.
Naglasila je da članovi Predsjedništva imaju različita viđenja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Bosne i Hercegovine. Takve razlike, prema njenim riječima, godinama su otežavale postizanje zajedničkih odluka o pojedinim važnim pitanjima.
– Suština je da tri člana imaju različito viđenje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Uvijek je bilo dva naprema jedan protiv RS o brojnim pitanjima. Vidjet ćemo kako će sada biti – kazala je.
Ova izjava pokazuje da Cvijanović očekuje promjene u političkoj dinamici nakon formiranja novog saziva Predsjedništva. Ipak, nije precizirala koje bi konkretne odluke mogle biti drugačije niti je najavila postojanje formalnog dogovora o budućem glasanju.
Promjena sastava Predsjedništva može utjecati na političke odnose, ali ne mijenja ustavne nadležnosti institucije. Sva tri člana imaju prava i odgovornosti propisane Ustavom Bosne i Hercegovine, bez obzira na političku pripadnost i međusobne odnose.
Promjene među diplomatama
Pored odnosa unutar Predsjedništva, Cvijanović je najavila i preispitivanje stanja u diplomatsko-konzularnoj mreži Bosne i Hercegovine. Prema njenim riječima, velikom broju diplomatskih predstavnika mandat je već istekao ili se približava njegov završetak, što otvara pitanje budućih imenovanja.
Cvijanović smatra da će novi saziv Predsjedništva morati pažljivo razmotriti kadrovska rješenja u ambasadama i drugim diplomatskim predstavništvima. Takve odluke mogle bi imati značajan utjecaj na način predstavljanja Bosne i Hercegovine u međunarodnim odnosima.
Imenovanje ambasadora i drugih diplomatskih predstavnika spada u nadležnosti Predsjedništva BiH, zbog čega su politički dogovori među njegovim članovima važni za funkcionisanje diplomatske mreže. Međutim, najava preispitivanja mandata sama po sebi ne znači da će svi dosadašnji predstavnici biti zamijenjeni.
Cvijanović nije predstavila konačan spisak mogućih kadrovskih promjena niti precizirala koje će diplomatske pozicije biti predmet prvih razgovora. Njene izjave ipak ukazuju na namjeru da se pitanje diplomatskih imenovanja otvori odmah nakon početka rada novog saziva.
Predsjedavanje bez privilegija
Nakon inauguracije Željka Cvijanović trebala bi preuzeti funkciju predsjedavajuće Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Govoreći o toj poziciji, naglasila je da predsjedavanje ne daje posebne političke privilegije niti mogućnost samostalnog odlučivanja umjesto ostalih članova.
Prema njenom objašnjenju, predsjedavajući ima dodatne organizacione obaveze koje se odnose na pripremu sjednica, utvrđivanje dnevnog reda i koordinaciju rada institucije. Istovremeno je naglasila da sva tri člana Predsjedništva ostaju ravnopravna u ostvarivanju svojih ustavnih nadležnosti.
– Onaj ko u određenom periodu obavlja funkciju predsjedavajućeg ima obavezu da vodi računa o dnevnom redu, priprema sjednice i uloži dodatni trud kako bi rad Predsjedništva bio što efikasniji – rekla je Cvijanović.
Ovim je nastojala razjasniti da preuzimanje predsjedavanja ne znači promjenu ustavnog odnosa snaga. Međutim, predsjedavajući može imati važnu ulogu u organizovanju rada i otvaranju pitanja koja zahtijevaju raspravu među članovima Predsjedništva.
Najavljeni politički zaokret
Izjave Željke Cvijanović pokazuju da će pitanje međunarodnog predstavljanja Bosne i Hercegovine biti jedna od važnih tema nakon inauguracije novog saziva Predsjedništva. Njene najave posebno su usmjerene na način usaglašavanja vanjskopolitičkih stavova, diplomatska imenovanja i odnose među članovima ove institucije.
Cvijanović smatra da je dosadašnja praksa omogućavala pojedinim političkim predstavnicima da vlastite stavove predstavljaju kao zajedničke, dok su interesi Republike Srpske, prema njenoj ocjeni, često bili zanemarivani. Zbog toga najavljuje insistiranje na procedurama i prethodnom dogovoru o važnim međunarodnim pitanjima.
S druge strane, eventualne promjene morat će biti provedene u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i propisanim nadležnostima Predsjedništva. Političke razlike među članovima ne mogu same po sebi promijeniti pravila odlučivanja niti međunarodnopravni položaj države.
Koliko će Cvijanović uspjeti ostvariti najavljene promjene zavisit će od odnosa unutar novog saziva, spremnosti na postizanje dogovora i konkretnih odluka koje budu predložene. Njene izjave zasad predstavljaju najavu drugačijeg političkog pristupa, dok će stvarni domet tog pristupa biti vidljiv tek nakon početka rada novog Predsjedništva.
