Milorad Dodik ponovo se našao u središtu političkih zahtjeva upućenih američkim institucijama, a povod su njegovo lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama i javni nastupi tokom posjete Floridi. Bošnjačke organizacije iz Sjeverne Amerike najavile su da će od nadležnih institucija zatražiti razmatranje viznih ograničenja za Dodika, kao i provjeru višemilionskih izdataka vlasti Republike Srpske za lobističke aktivnosti.
Zahtjevi iz Amerike
Bošnjački koordinacioni odbor Sjeverne Amerike (BKOSA) saopćio je da namjerava pokrenuti inicijativu prema američkim institucijama zbog političkog djelovanja predsjednika SNSD-a Milorada Dodika. Organizacije okupljene u ovom odboru smatraju da postoje razlozi za preispitivanje njegovih aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama, posebno u kontekstu lobiranja i izjava koje su ocijenile destabilizirajućim.
U sastavu odbora djeluju BECCNA Revival, Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija (BANA), Ja BiH, Bošnjaci.Net i Asocijacija Bošnjaka New Hampshirea. Njihova inicijativa obuhvata zahtjeve za većom transparentnošću trošenja javnog novca, ali i mogućnost uvođenja viznih restrikcija u skladu s američkim zakonodavstvom.
Organizacije su naglasile da žele odgovore o tome koliko je novca izdvojeno za lobiranje, kome je isplaćen i kakve su konkretne rezultate takve aktivnosti donijele. Posebno insistiraju na tome da javnost dobije uvid u ugovore koje su vlasti Republike Srpske zaključivale s lobističkim kompanijama.
Milioni za lobiranje
Prema procjenama koje je iznio BKOSA, vlasti Republike Srpske tokom posljednje dvije decenije za lobističke aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama izdvojile su približno 56,7 miliona dolara. Riječ je o iznosu koji organizacije predstavljaju kao gotovo 100 miliona konvertibilnih maraka.
U saopćenju se navodi da je procjena nastala na osnovu istraživanja ugovora o lobiranju i ranije objavljenih medijskih podataka. Ipak, navedeni iznos predstavlja procjenu organizacija, a ne konačan rezultat službene finansijske revizije.
BKOSA zbog toga zahtijeva da nadležne institucije objave kompletnu dokumentaciju o zaključenim ugovorima, izvršenim isplatama i rezultatima angažovanja lobističkih kompanija. Smatraju da građani imaju pravo znati na koji način se trošio novac iz javnih sredstava.
– Šta su građani entiteta Republike srpske i države Bosne i Hercegovine dobili za gotovo 100 miliona maraka? Bolje puteve i bolnice? Veće plate i penzije? Radna mjesta za mlade? – pitaju se u saopćenju.
Ovim pitanjima organizacije nastoje skrenuti pažnju na odnos između troškova međunarodnog lobiranja i potreba stanovništva. Njihov stav je da bi se javna potrošnja morala opravdati konkretnim rezultatima, posebno kada su u pitanju iznosi koji se mjere desetinama miliona maraka.
Zahtjev Tužilaštvu BiH
Pored zahtjeva za objavljivanje finansijske dokumentacije, BKOSA je pozvao Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da razmotri postupanje protiv odgovornih osoba. Organizacije smatraju da je potrebno ispitati okolnosti zaključivanja i finansiranja lobističkih ugovora.
Njihov zahtjev ne znači da su nezakonitosti već utvrđene niti da je pokrenut konkretan krivični postupak. Eventualna istraga zavisila bi od procjene nadležnih institucija i postojanja zakonskog osnova za postupanje.
Posebno pitanje predstavlja način na koji su ugovori zaključivani tokom različitih perioda i pod kojim uslovima su isplaćivana sredstva. Bez potpunog uvida u dokumentaciju nije moguće pouzdano utvrditi ukupnu vrijednost svih angažmana niti procijeniti opravdanost pojedinačnih troškova.
Upravo zbog toga organizacije insistiraju na transparentnosti, smatrajući da javnost ne bi trebala ostati uskraćena za informacije o trošenju budžetskog novca. Njihova inicijativa usmjerena je i prema domaćim institucijama, od kojih očekuju odgovore o finansijskom dijelu lobističkih aktivnosti.
Obraćanje Washingtonu
Bošnjački koordinacioni odbor najavio je da će se obratiti američkom State Departmentu, Predstavničkom domu i Senatu Kongresa Sjedinjenih Američkih Država. U planu je i kontaktiranje ambasada SAD-a i Velike Britanije u Bosni i Hercegovini.
Organizacije žele da američki zvaničnici razmotre Dodikovo političko djelovanje, finansiranje lobiranja i mogućnost uvođenja viznih ograničenja. Njihov zahtjev zasniva se na stavu da aktivnosti koje, prema njihovoj ocjeni, ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine zaslužuju pažnju američkih institucija.
Važno je razlikovati najavljeno obraćanje od odluke o uvođenju restrikcija. BKOSA može podnijeti zahtjeve i dostaviti informacije, ali o eventualnim viznim mjerama odlučuju isključivo nadležni organi Sjedinjenih Američkih Država.
Za sada nije potvrđeno da su američke institucije prihvatile zahtjeve odbora ili pokrenule novi postupak na osnovu ove inicijative. Riječ je o najavljenim aktivnostima čiji će daljnji razvoj zavisiti od odgovora institucija kojima budu upućene.
Sporna posjeta Floridi
Jedan od povoda za reakciju organizacija bilo je Dodikovo prisustvo privatnom političkom događaju na Floridi. BKOSA osporava način na koji je ta posjeta predstavljana u javnosti, posebno tvrdnje koje bi mogle ostaviti utisak da je riječ o zvaničnoj podršci američke administracije.
Prema navodima organizacija, Dodik je platio pristup privatnom događaju, što samo po sebi ne predstavlja potvrdu političke podrške američkih vlasti. U saopćenju se spominje i američka konzervativna aktivistica Evi Kokalari, koja je javno dovela u pitanje način predstavljanja te posjete.
Razlika između prisustva privatnom događaju i zvaničnog susreta s predstavnicima državnih institucija važna je za razumijevanje političkog značaja takvih posjeta. Učešće na skupu ne znači automatski da organizatori ili američka administracija podržavaju sve političke stavove prisutnih.
BKOSA smatra da se javnosti mora jasno predstaviti priroda Dodikovih kontakata u Sjedinjenim Američkim Državama. Organizacije posebno insistiraju na razlikovanju lobističkih aktivnosti od zvaničnih diplomatskih odnosa.
Reakcije na izjave
U saopćenju je izražena zabrinutost i zbog Dodikovih izjava koje su organizacije ocijenile islamofobnim. Prema njihovim navodima, nakon događaja na Floridi Dodik je govorio o Srbima kao učesnicima borbe kršćanstva protiv islama, povezujući takvu retoriku s potrebom jačanja Republike Srpske.
BKOSA smatra da takve poruke produbljuju podjele i mogu negativno utjecati na međunacionalne i međureligijske odnose u Bosni i Hercegovini. Organizacije zbog toga traže da se i ovaj dio njegovog javnog djelovanja uzme u obzir prilikom razmatranja mogućih mjera.
Njihove ocjene predstavljaju stav potpisnika saopćenja, dok eventualno utvrđivanje pravnih posljedica zavisi od nadležnih institucija i primjenjivih propisa. U tom kontekstu, zahtjev za viznim ograničenjima predstavlja političku inicijativu, a ne već donesenu sankciju.
Posebno naglašavaju potrebu očuvanja multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine i poštovanja prava svih njenih građana. Smatraju da političke razlike ne bi smjele biti razlog za retoriku koja dodatno produbljuje postojeće društvene podjele.
Šta slijedi dalje?
Najavljena inicijativa BKOSA otvara dva odvojena pitanja: transparentnost finansiranja lobiranja i mogućnost američkih viznih mjera prema Miloradu Dodiku. Prvo se odnosi na javnu potrošnju i eventualnu odgovornost za zaključene ugovore, dok drugo zavisi od procjene američkih institucija.
Organizacije očekuju da nadležni organi razmotre dostavljene informacije i utvrde postoje li razlozi za daljnje postupanje. Istovremeno, ostaje otvoreno pitanje hoće li vlasti Republike Srpske objaviti dodatne podatke o lobističkim ugovorima i njihovim rezultatima.
BKOSA je u završnoj poruci naglasio da politička odgovornost mora biti povezana s interesima građana i budućnošću Bosne i Hercegovine.
– Bosna i Hercegovina pripada svim njenim građanima, a ne političarima koji svoju budućnost grade na račun budućnosti naše djece – zaključuje se u saopćenju.
Hoće li najavljeno obraćanje američkim institucijama dovesti do konkretnih odluka, zasad nije poznato. Ono što je potvrđeno jeste namjera bošnjačkih organizacija iz Sjeverne Amerike da zatraže provjeru Dodikovih aktivnosti i troškova lobiranja, uz zahtjev da nadležne institucije razmotre mogućnost novih viznih ograničenja.
