Zašto su odluke američke administracije prema Miloradu Dodiku i još jednom balkanskom političaru ponovo izazvale kontroverze u Washingtonu? Američko-albanska politička aktivistica Evi Kokalari uputila je oštre optužbe na račun State Departmenta i državnog sekretara Marca Rubija, dovodeći u pitanje veze jedne lobističke kompanije s visokim zvaničnicima administracije Donalda Trumpa.
Ozbiljne optužbe iz Amerike
Evi Kokalari, politička aktivistica povezana s američkim konzervativnim pokretom MAGA, javno je kritikovala postupanje State Departmenta prema pojedinim političarima s Balkana. U njenom obraćanju posebno se izdvajaju slučajevi Milorada Dodika i bivšeg albanskog premijera Salija Berishe, čiji se odnosi s američkim institucijama dovode u vezu s djelovanjem lobističke kompanije Continental Strategy.
Kokalari smatra da postoje ozbiljna pitanja o mogućem sukobu interesa unutar američke administracije. Njene tvrdnje odnose se na poslovne veze osoba bliskih najvišim američkim zvaničnicima i odluke koje su, prema njenom mišljenju, pogodovale političarima koji su ranije bili suočeni s američkim restriktivnim mjerama.
U središtu njenog obraćanja nalazi se državni sekretar Marco Rubio, od kojeg očekuje objašnjenja o postupcima State Departmenta. Posebno je zanima da li su odluke prema Berishi i Dodiku donesene na osnovu jasno utvrđenih kriterija ili su na njih mogli utjecati privatni poslovni interesi.
Važno je naglasiti da su navodi o sukobu interesa zasad optužbe koje iznosi Kokalari. Samo postojanje lobističkih ugovora i poznanstava s političkim zvaničnicima ne predstavlja dokaz nezakonitog postupanja.
Veze sa Bijelom kućom
Kompanija Continental Strategy našla se u središtu kontroverze zbog osoba povezanih s njenim poslovanjem. Među partnerima se navode Katie Wiles, kćerka Susie Wiles, koja je obavljala funkciju šefice kabineta Bijele kuće, te Alberto Martinez, nekadašnji šef kabineta Marca Rubija.
Kokalari smatra da takve veze zahtijevaju dodatnu pažnju, posebno kada kompanija zastupa klijente koji nastoje ostvariti političke kontakte s američkom administracijom. Prema njenim tvrdnjama, među tim klijentima nalaze se i političari s Balkana čiji je odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama ranije bio obilježen sankcijama i ograničenjima.
Upravo zbog toga postavlja pitanje jesu li privatne poslovne veze mogle imati utjecaja na odluke državnih institucija. Njena kritika ne odnosi se samo na rad lobističke kompanije nego i na način na koji State Department objašnjava svoje postupke.
Lobiranje je u Sjedinjenim Američkim Državama dozvoljena i zakonski regulisana djelatnost. Međutim, angažmani u korist stranih klijenata podliježu pravilima o registraciji i transparentnosti, zbog čega dokumentacija o takvim poslovima može biti važna za utvrđivanje okolnosti pojedinih političkih kontakata.
Slučaj albanskog premijera
Jedan od primjera koje Kokalari navodi odnosi se na Salija Berishu, bivšeg premijera Albanije. Berisha je ranije bio suočen s američkim i britanskim restriktivnim mjerama zbog optužbi za korupciju, a njegova mogućnost putovanja u Sjedinjene Američke Države postala je predmet novih pitanja.
Prema tvrdnjama Kokalari, Berishi je u junu 2026. godine odobreno izuzeće koje mu je omogućilo dobijanje vize. Posebno je izdvojila podatke iz dokumentacije prema američkom Zakonu o registraciji stranih agenata, poznatom kao FARA.
Kako navodi, predstavnici kompanije Continental Strategy sastali su se 11. juna 2026. godine sa zvaničnikom State Departmenta Danom Hollerom. Već narednog dana, prema njenim tvrdnjama, Berishi je odobrena viza za putovanje u Sjedinjene Američke Države.
Takav vremenski slijed Kokalari smatra razlogom za dodatna objašnjenja. Ipak, činjenica da je sastanak prethodio odobravanju vize ne dokazuje sama po sebi da je odluka donesena zbog lobističkog utjecaja.
Sporni milionski ugovor
Kokalari je posebno kritikovala okolnosti pod kojima su se odvijali kontakti s američkom administracijom. U njenoj objavi spominje se lobistički ugovor vrijedan šest miliona dolara, koji povezuje s poslovanjem kompanije Continental Strategy.
– Ništa ne govori ‘on nije korumpiran’ tako dobro kao potpisivanje ugovora od 6 miliona dolara s lobističkom firmom Katie Wiles – ironično je navela Kokalari.
Ovom izjavom dovela je u pitanje odnos između visokih lobističkih naknada i odluka američkih institucija prema političarima koji su ranije bili predmet restriktivnih mjera. Njena kritika posebno je usmjerena na mogućnost da osobe s političkim vezama ostvaruju finansijsku korist od zastupanja takvih klijenata.
Ipak, iznos ugovora i njegova povezanost s pojedinim političkim odlukama zahtijevaju odvojeno razmatranje. Za utvrđivanje eventualnih nepravilnosti bilo bi potrebno provjeriti ugovorne obaveze, izvršene aktivnosti i postupanje nadležnih institucija.
Dodik ponovo u fokusu
Pored slučaja Salija Berishe, Kokalari je otvorila i pitanje ukidanja američkih sankcija Miloradu Dodiku. Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država uklonilo je Dodika sa sankcijske liste, a okolnosti takve odluke ponovo su predmet političkih rasprava.
Prema informacijama iznesenim u njenom obraćanju, izvor unutar američkog Ministarstva finansija tvrdi da je preporuka za ukidanje sankcija stigla iz State Departmenta. Identitet izvora i dokumentacija koja bi potvrdila sve okolnosti takve preporuke nisu predstavljeni u dostupnom izvještaju.
Posebnu pažnju izaziva vremenski odnos između ukidanja sankcija i angažmana kompanije Continental Strategy. Prema zvaničnoj dokumentaciji FARA-e, ugovor s kompanijom potpisan je nakon uklanjanja Dodika sa sankcijske liste.
Međutim, Kokalari se poziva na tvrdnje više regionalnih izvora prema kojima je kompanija na Balkanu djelovala još od oktobra 2025. godine. Takve informacije, ukoliko bi bile potvrđene, mogle bi otvoriti dodatna pitanja o ranijim kontaktima i aktivnostima lobista.
Za sada nije utvrđeno da je Continental Strategy nezakonito utjecala na odluku o ukidanju sankcija. Također, samo postojanje poslovnih aktivnosti u istom periodu ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu s odlukom američkog Ministarstva finansija.
Uloga poznatih lobista
U svojoj objavi Kokalari spominje i američku političku komentatoricu Lauru Loomer, koja je ranije javno branila Dodika. Loomer je na društvenim mrežama tvrdila da su sankcije prema njemu nepravedne, predstavljajući ga kao političara bliskog Trumpovim stavovima i zaštitnika kršćanstva.
Kokalari podsjeća i na informacije o boravku političkog konsultanta Paula Manaforta u Republici Srpskoj. Prema njenim saznanjima, Manafort je zajedno s Chrisom LaCivitom imao ulogu u povezivanju pojedinih balkanskih klijenata s kompanijom Continental Strategy.
Takve tvrdnje dodatno proširuju krug osoba koje se spominju u vezi s lobističkim aktivnostima. Ipak, njihova konkretna uloga u eventualnim odlukama američkih institucija nije dokazana na osnovu dostupnih informacija.
Političko lobiranje može uključivati različite oblike savjetovanja, uspostavljanja kontakata i predstavljanja interesa klijenata. Zbog toga je za razumijevanje ovih odnosa važno razlikovati uobičajene lobističke aktivnosti od eventualnog nedozvoljenog utjecaja na državne odluke.
Direktna poruka Rubiju
Najviše pažnje izazvao je dio obraćanja u kojem se Kokalari direktno obratila američkom državnom sekretaru. Optužila ga je da zanemaruje pitanja koja ona smatra ozbiljnim sukobima interesa, dok se istovremeno bavi drugim javnim polemikama.
– Marco Rubio, vi se bavite smiješnim i lažnim tvrdnjama Erica Detersa o sukobu interesa, ali se ne bavite nekim od glavnih sukoba interesa koji uključuju Continental Strategy i State Department. Da li je ovo šala? Stabilnost Balkana i demokratija u Albaniji su ozbiljna pitanja, a počinje izgledati kao da igrate njihove igre. – poručila je Kokalari.
Ovim riječima povezala je dva politička slučaja koja, prema njenom mišljenju, zahtijevaju odgovore američke administracije. Posebno je naglasila značaj stabilnosti Balkana i demokratskih procesa u Albaniji.
Njeno obraćanje predstavlja javni zahtjev za objašnjenjima, a ne dokaz da su zvaničnici State Departmenta počinili nepravilnosti. Eventualno utvrđivanje odgovornosti zahtijevalo bi službenu provjeru navoda i relevantne dokumentacije.
Tri otvorena pitanja
U središtu kontroverze ostala su tri pitanja koja se odnose na postupanje američkih institucija. Prvo se tiče razloga zbog kojih je Saliju Berishi odobreno vizno izuzeće i pravnog osnova za takvu odluku.
Drugo pitanje odnosi se na njegov trenutni status u pogledu američkih restriktivnih mjera. Kokalari traži jasno službeno objašnjenje kako bi se otklonile nedoumice o tome koje mjere prema Berishi ostaju na snazi.
Treće pitanje direktno se odnosi na Milorada Dodika i kriterije prema kojima su mu ukinute sankcije američkog Ministarstva finansija. Upravo taj dio njenog obraćanja ponovo je usmjerio pažnju na Dodikove lobističke kontakte u Washingtonu.
Za sada nisu predstavljeni službeni odgovori State Departmenta na sva pitanja koja je Kokalari otvorila. Ostaje nepoznato hoće li njene optužbe dovesti do dodatnih institucionalnih provjera ili javnog obrazloženja ranijih odluka.
Nove političke kontroverze
Objava Evi Kokalari ponovo je povezala slučajeve Milorada Dodika i Salija Berishe s pitanjima lobiranja i političkog utjecaja u Sjedinjenim Američkim Državama. Njene tvrdnje usmjerene su na kompaniju Continental Strategy, njene veze s osobama iz američke administracije i odluke koje su donesene prema dvojici balkanskih političara.
Ipak, između javno iznesenih sumnji i utvrđenih nepravilnosti postoji važna razlika. Dostupne informacije otvaraju pitanja o transparentnosti, ali ne potvrđuju da su lobistički ugovori doveli do nezakonitih odluka.
Kokalari smatra da slučaj Berishe nije jedini koji zaslužuje dodatnu pažnju i da bi trebalo razjasniti širi kontekst poslovnih i političkih veza povezanih s Balkanom. Hoće li američke institucije odgovoriti na njene zahtjeve, ostaje otvoreno.
Za Milorada Dodika ova polemika znači ponovno javno preispitivanje okolnosti pod kojima su mu ukinute američke sankcije. Konačan odgovor o tome jesu li pri donošenju tih odluka postojale nepravilnosti mogu dati samo nadležne institucije na osnovu provjerenih činjenica.
