Lidija Bradara, potpredsjednica HDZ-a BiH i predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine, iznijela je niz poruka koje otkrivaju političke ambicije stranke Dragana Čovića uoči nove raspodjele vlasti na državnom nivou. Njene izjave o ključnim ministarskim pozicijama, saradnji s Miloradom Dodikom i mogućem povratku SDA u vlast otvorile su pitanja o budućim koalicijama, ali i o političkim uslovima koje HDZ namjerava postaviti svojim partnerima.
Čovićevi planovi za državnu vlast
Gostujući u emisiji Plenum Federalne televizije, Lidija Bradara govorila je o očekivanjima HDZ-a BiH od budućeg saziva Vijeća ministara. Njene izjave ukazuju na to da stranka Dragana Čovića želi značajniji utjecaj na državnom nivou, posebno kada je riječ o raspodjeli najvažnijih ministarskih resora.
U središtu interesovanja nalazi se Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, dok se u političkim kalkulacijama spominje i Ministarstvo odbrane. Riječ je o resorima koji imaju posebnu težinu zbog međunarodnog predstavljanja države, sigurnosne politike i saradnje s međunarodnim partnerima.
Bradara nije iznijela konačan dogovor o raspodjeli funkcija, ali je jasno potvrdila ambicije svoje stranke. Prema njenom stavu, politički kapacitet HDZ-a opravdava zahtjev za jednom od najznačajnijih pozicija u budućem Vijeću ministara.
– Smatram da Hrvatska demokratska zajednica sa svojim kapacitetom treba dobiti jednu od te dvije pozicije – izjavila je Bradara.
Ovakva poruka pokazuje da HDZ ne namjerava unaprijed prihvatiti postojeći raspored političkog utjecaja unutar državne izvršne vlasti. Istovremeno, ona ne predstavlja potvrdu da su budući koalicioni partneri prihvatili zahtjeve ove stranke.
Diplomatija u fokusu
Posebno je značajan interes HDZ-a za Ministarstvo vanjskih poslova, koje ima centralnu ulogu u provođenju vanjske politike Bosne i Hercegovine. Ministarstvo učestvuje u diplomatskoj komunikaciji, radu ambasada i konzulata te predstavljanju države u međunarodnim odnosima.
Preuzimanje tog resora omogućilo bi HDZ-u veću političku odgovornost i utjecaj na diplomatske aktivnosti države. Međutim, ministar vanjskih poslova dužan je djelovati u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, zakonima i odlukama nadležnih državnih institucija.
U političkim razgovorima kao mogući kandidat za šefa diplomatije spominje se Josip Brkić, kadar HDZ-a koji ima iskustvo u državnim institucijama i međunarodnim poslovima. Ipak, njegovo eventualno imenovanje ostaje pitanje budućih koalicionih pregovora i zakonom propisane procedure.
Dodatnu pažnju izazivaju ranije poruke Darijane Filipović o mogućim kadrovskim promjenama u diplomatsko-konzularnoj mreži Bosne i Hercegovine. Takve najave otvaraju pitanje buduće kadrovske politike, ali ne znače da su konkretne smjene već dogovorene.
Dodik ostaje partner
Jedna od najznačajnijih poruka Lidije Bradare odnosi se na odnos HDZ-a prema SNSD-u Milorada Dodika. Uprkos političkim sukobima i pokušajima promjene državne parlamentarne većine, Bradara smatra da se SNSD ne može jednostavno isključiti iz razgovora o budućoj vlasti.
Svoj stav obrazložila je političkom podrškom koju SNSD uživa među biračima u Republici Srpskoj. Prema njenom tumačenju, rezultati izbora moraju biti važan faktor prilikom formiranja koalicija.
– SNSD je pobjednik unutar srpskog naroda. Oni su partneri koje ne možete zaobići – kazala je Bradara.
Ova izjava predstavlja političku procjenu potpredsjednice HDZ-a, a ne ustavno pravilo prema kojem određena stranka mora učestvovati u vlasti. Sastav parlamentarne većine zavisi od izbornih rezultata, raspodjele mandata i sposobnosti stranaka da postignu dogovor.
Ipak, Bradarina poruka jasno pokazuje da HDZ u svojim političkim planovima ostavlja prostor za nastavak saradnje sa SNSD-om. Time se dodatno otvara pitanje budućih odnosa između HDZ-a, stranaka Trojke i političkih predstavnika iz Republike Srpske.
Kritike na račun Trojke
Govoreći o zastojima na evropskom putu Bosne i Hercegovine, Bradara je odgovornost dijelom prebacila na pojedine stranke Trojke. Prema njenom mišljenju, pokušaji promjene sastava državne vlasti negativno su utjecali na političku stabilnost i provođenje evropskih reformi.
Posebno je kritikovala nastojanja da se pojedine stranke uklone iz vlasti prije završetka mandata. Takve poteze predstavila je kao jedan od razloga zbog kojih je došlo do političkih blokada.
Bradara je navela da su pojedine stranke iz Trojke pokušavale političke partnere, kako je kazala, – nasilno htjele pojedine stranke izbaciti iz vlasti.
Riječ je o njenoj političkoj ocjeni koju treba posmatrati u kontekstu sukoba između stranaka koje učestvuju u državnoj vlasti. Odgovornost za zastoj reformi i evropskih integracija predmet je različitih tumačenja među političkim akterima.
Za napredak Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji neophodno je usvajanje reformskih zakona i provođenje preuzetih obaveza. Samo postojanje ili promjena određene koalicije ne garantuje ispunjavanje tih uslova.
SDA ponovo u kombinacijama
Bradara je otvoreno govorila i o mogućnosti saradnje HDZ-a sa Strankom demokratske akcije. Njene izjave pokazuju da HDZ ne želi unaprijed ograničiti izbor partnera među strankama koje imaju značajnu podršku bošnjačkih birača.
Iako je pozitivno ocijenila dosadašnju saradnju sa SDP-om, posebno naglašavajući smanjenje političkih napetosti i izbjegavanje preglasavanja, nije isključila mogućnost drugačijeg koalicionog rasporeda.
Prema njenim riječima, HDZ će razgovarati s političkim partnerima koji budu imali odgovarajuću parlamentarnu podršku. Time je ostavila otvorena vrata i za pregovore sa SDA.
– Mi ćemo se i u toj situaciji snaći i razgovarati s partnerima koji imaju većinu unutar bošnjačkog naroda – poručila je Bradara.
Naglasila je i potrebu za formiranjem stabilnije, odnosno komotnije parlamentarne većine. Takva većina, prema njenom stavu, mogla bi omogućiti lakše donošenje odluka i provođenje dogovorenih politika.
Ipak, otvorenost za razgovore sa SDA ne znači da je postignut dogovor o budućoj koaliciji. Za sada je riječ o političkoj mogućnosti koju HDZ ne želi isključiti.
Zahtjevi za Ustavni sud
Pored pitanja buduće vlasti, Bradara je ponovila stavove HDZ-a o potrebi promjena u sastavu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Podržala je zahtjev da u ovoj instituciji više ne učestvuju strane sudije, odnosno da sud bude sastavljen isključivo od domaćih sudija.
Ovakav stav podudara se s dugogodišnjim zahtjevima političkog rukovodstva Republike Srpske. Međutim, pitanje sastava Ustavnog suda uređeno je Ustavom Bosne i Hercegovine i ne može se mijenjati jednostranom političkom odlukom.
Prema postojećem ustavnom rješenju, trojicu sudija bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH. Promjena načina njihovog izbora zahtijeva odgovarajuće pravne i institucionalne korake.
Bradarin zahtjev zato predstavlja dio šire političke rasprave o budućem uređenju pravosudnih institucija. O ovom pitanju postoje značajne razlike među političkim strankama, posebno kada je riječ o garancijama nezavisnosti Ustavnog suda.
Izborni zakon i Federacija
Lidija Bradara osvrnula se i na izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koje HDZ već godinama ističe kao jedno od ključnih političkih pitanja. Naglasila je da ove izmjene nisu formalni preduslov za ulazak u buduću vlast, ali ih smatra važnim za dugoročnu stabilnost države.
U tom kontekstu Izborni zakon nazvala je uvjetom stabilnosti BiH.
Takva formulacija pokazuje da HDZ nastavlja insistirati na izbornim reformama, iako ih Bradara nije predstavila kao neposrednu prepreku za koalicione pregovore. Razlike među strankama u vezi s načinom izbora članova Predsjedništva BiH i drugih institucija i dalje predstavljaju značajno političko pitanje.
Predsjednica Federacije BiH spomenula je i mogućnost razgovora o novom ustavnom uređenju ovog entiteta. Takva inicijativa zahtijevala bi široku političku saglasnost i provođenje odgovarajućih ustavnih procedura.
Za sada nisu predstavljeni konkretni prijedlozi promjena niti dogovor političkih stranaka o njihovom sadržaju. Zbog toga ostaje otvoreno pitanje hoće li ova tema postati dio budućih koalicionih pregovora.
Državna imovina i investicije
Jedna od tema o kojima je Bradara govorila jeste zabrana raspolaganja državnom imovinom. Prema njenom mišljenju, postojeće ograničenje otežava realizaciju važnih infrastrukturnih projekata, uključujući izgradnju cesta, škola i vrtića.
Zatražila je da se za javne investicije pronađe odgovarajuće pravno rješenje koje bi omogućilo njihovu realizaciju. Kao jedan od projekata na koje se problem odnosi spomenula je i Južnu plinsku interkonekciju.
Pitanje državne imovine godinama je predmet političkih i pravnih sporova u Bosni i Hercegovini. Ustavni sud BiH donosio je odluke kojima je potvrđivao nadležnost države u vezi s određenim pitanjima raspolaganja državnom imovinom.
Zbog toga eventualna rješenja moraju biti usklađena s važećim pravnim poretkom i odlukama nadležnih institucija. Politički dogovor sam po sebi ne može zamijeniti potrebne zakonske procedure.
Bradarin zahtjev pokazuje da HDZ želi otvoriti ovo pitanje i kroz prizmu ekonomskog razvoja. Međutim, ostaje nepoznato kakav bi konkretan model izuzetaka stranka podržala.
Sastanci sa Munjićem
Predsjednica Federacije BiH govorila je i o svojim kontaktima s bivšim vršiocem dužnosti direktora Federalne uprave policije Vahidinom Munjićem. Potvrdila je da su se sastajali, ali je odbacila tvrdnje da je od njega tražila zapošljavanje određenih osoba.
Prema njenom objašnjenju, razgovori su se odnosili na zastupljenost Hrvata u Federalnoj upravi policije i Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova. Navela je da je ukazivala na mali procenat zaposlenih pripadnika hrvatskog naroda.
Ove izjave predstavljaju Bradarino objašnjenje prirode sastanaka. Za eventualno utvrđivanje nepravilnosti u postupcima zapošljavanja ili kadrovskog odlučivanja bili bi potrebni konkretni dokazi i postupanje nadležnih institucija.
Pitanje nacionalne zastupljenosti u javnim institucijama može biti predmet političkih razgovora, ali zapošljavanje mora biti provedeno u skladu sa zakonskim pravilima i propisanim procedurama.
Nova raspodjela političke moći
Izjave Lidije Bradare ukazuju na nekoliko važnih političkih prioriteta HDZ-a uoči budućih pregovora o formiranju vlasti. Stranka želi značajniji utjecaj na državnu diplomatiju, ostavlja prostor za saradnju sa SNSD-om i ne isključuje mogućnost koalicije sa SDA.
Istovremeno, HDZ nastavlja insistirati na izmjenama Izbornog zakona, drugačijem sastavu Ustavnog suda BiH i rješavanju pitanja državne imovine. Riječ je o temama koje mogu imati značajnu ulogu u budućim pregovorima među političkim strankama.
Međutim, nijedna od navedenih političkih mogućnosti još ne predstavlja konačan dogovor. Budući sastav Vijeća ministara zavisit će od izbornih rezultata, raspodjele mandata i pregovora između stranaka koje budu mogle osigurati parlamentarnu većinu.
Bradarine poruke ipak jasno pokazuju smjer u kojem HDZ želi voditi te razgovore. Uz zahtjev za važnim državnim resorima, stranka Dragana Čovića nastoji zadržati otvorene mogućnosti saradnje s različitim političkim partnerima, uključujući SNSD Milorada Dodika i SDA.
