Finansijski poslovi koji povezuju Srbiju, Republiku Srpsku i Crnu Goru otvorili su niz pitanja nakon propasti beogradske Alta banke, čiji su krediti završavali kod institucija i kompanija povezanih s politički utjecajnim osobama. U središtu novih otkrića našli su se Aleksandar Vučić, Milorad Dodik i Nedeljko Elek, dok posebnu pažnju izazivaju milionska zaduženja, poslovni aranžmani na Jahorini i u Crnoj Gori te odgovor Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
Milioni i političke veze
Alta banka iz Beograda, koju su pojedini istraživači i politički kritičari povezivali s krugovima bliskim Aleksandru Vučiću, ostala je bez dozvole za rad 31. oktobra 2026. godine. Nakon odluke Narodne banke Srbije uslijedio je stečaj, a poslovanje ove finansijske institucije ponovo je dospjelo u središte pažnje zbog njenih ranijih kreditnih aranžmana.
Posebno se izdvajaju poslovi s Vladom Republike Srpske i Olimpijskim centrom Jahorina. Prema objavljenim informacijama, Vlada RS-a u februaru 2026. godine zadužila se kod Alta banke za 22 miliona eura, dok je Olimpijski centar ranije koristio kredit iste banke za finansiranje svojih aktivnosti.
Zaduženje Vlade RS-a povezivano je s isplatom kompanije Drvo-Export, čiji je vlasnik Srđan Klječanin Rufi. Riječ je o kompaniji koja je kupila približno 56.000 kvadratnih metara zemljišta na Jahorini, ali je Ustavni sud Bosne i Hercegovine poništio odluku o prodaji jer Vlada Republike Srpske nije bila nadležna raspolagati državnom imovinom.
Prema ranijim izvještajima, kredit od 22 miliona eura bio je namijenjen vraćanju novca nakon raskida ugovora o prodaji zemljišta. Ministarstvo finansija Republike Srpske potvrdilo je postojanje kreditnog aranžmana, ali nije preciziralo da je cjelokupan iznos iskorišten upravo za tu isplatu.
Odgovor koji otvara pitanja
Nakon propasti banke i hapšenja njenog vlasnika Davora Macure, otvoreno je pitanje hoće li nadležne institucije Bosne i Hercegovine provjeriti finansijske veze banke s predstavnicima vlasti Republike Srpske.
Tužilaštvu Bosne i Hercegovine upućena su pitanja o mogućem ispitivanju kreditnih aranžmana, poslovnih kontakata i sumnji koje su se pojavile u javnosti. Odgovor ove institucije bio je kratak.
– U upisniku Tužilaštva BiH nije evidentirana prijava ili predmet koji se odnose na Alta banku iz Beograda. – naveli su iz Tužilaštva BiH.
Takvo izjašnjenje ne daje odgovor na pitanje namjerava li Tužilaštvo samostalno razmotriti informacije koje su objavljene o poslovanju banke. Istovremeno, nepostojanje evidentiranog predmeta ne znači da su eventualne nepravilnosti dokazane ili isključene.
Pitanja se posebno odnose na okolnosti pod kojima su javne institucije zaključivale kreditne ugovore, uslove zaduživanja i korištenje budžetskih sredstava. Za utvrđivanje eventualne odgovornosti bilo bi neophodno pregledati ugovore i finansijsku dokumentaciju.
Trag vodi u Crnu Goru
Poslovanje Alta banke nije bilo ograničeno na Srbiju i Republiku Srpsku. Prema objavljenim podacima, banka je 2022. godine odobrila kredit od 8,3 miliona eura kompaniji Luštica Development, namijenjen finansiranju turističkog kompleksa Luštica Bay u Crnoj Gori.
Kredit je bio osiguran hipotekom na luksuznom hotelu The Chedi, a saglasnost za taj aranžman dala je tadašnja Vlada Crne Gore, na čijem je čelu bio Dritan Abazović.
Iste godine Alta banka kreditirala je i beogradsku bolnicu BioCell iznosom od 2,5 miliona eura. Ova zdravstvena ustanova povezivana je s Džihanom Abazovićem, bratom bivšeg crnogorskog premijera, i Milicom Đurđić, partnericom nekadašnje predsjednice Vlade Srbije Ane Brnabić.
Bolnica je naredne godine završila u stečaju, nakon čega je zdravstvena djelatnost nastavljena pod drugim nazivom. Ovi finansijski aranžmani pokazali su koliko su poslovne aktivnosti banke bile rasprostranjene u regionu.
Posebnu pažnju izazvao je i pokušaj odobravanja novog kredita od 15 miliona eura za projekat Luštica Bay. Kao osiguranje trebalo je biti založeno pravo korištenja marine i obalnog šetališta, što je otvorilo pitanja o mogućim posljedicama neizmirivanja obaveza.
Vlada Crne Gore, predvođena Milojkom Spajićem, prvobitno je dala saglasnost za uspostavljanje založnog prava, ali je naknadno povukla svoju odluku. Detaljno obrazloženje takvog poteza nije objavljeno.
Ljevnaić u središtu priče
Jedna od osoba koja povezuje poslove na Jahorini i u Crnoj Gori jeste Dejan Ljevnaić, bivši direktor Olimpijskog centra Jahorina. Nakon odlaska s te funkcije preuzeo je rukovodeću poziciju u kompaniji Luštica Bay, gdje je bio zadužen za strateške projekte.
U augustu 2026. godine smijenjen je s te funkcije, a crnogorska Agencija za nacionalnu bezbjednost nije mu odobrila produženje boravka. Njegov odlazak povezivan je s pokušajem realizacije kredita od 15 miliona eura, iako nije službeno potvrđeno da je upravo taj aranžman bio razlog smjene.
Ljevnaić je ranije obavljao funkciju počasnog konzula Srbije na Palama i javno podržavao politički koncept poznat kao „srpski svet“. Njegovo imenovanje na rukovodeću poziciju u Crnoj Gori zbog toga je izazvalo i političke reakcije.
Dodatna pitanja otvorena su zbog njegovog ranijeg upravljanja Olimpijskim centrom Jahorina. To javno preduzeće suočavalo se s velikim dugovanjima, problemima u izmirivanju finansijskih obaveza i povremenim blokadama računa.
Krediti i luksuzne nekretnine
U novembru 2023. godine Olimpijski centar Jahorina zadužio se kod Alta banke za 4,6 miliona eura, uz kamatnu stopu od 10,75 posto. Kredit je bio namijenjen kapitalnim investicijama, a rok otplate iznosio je šest mjeseci.
Za izmirivanje obaveza garantovala je Vlada Republike Srpske. Visina kamatne stope i kratak rok otplate posebno su privukli pažnju zbog finansijskih problema javnog preduzeća.
U istom periodu Ljevnaić je gradio veliko privatno zdanje u selu Nikolići na Jahorini. Kasnije je na crnogorskom primorju otvorio luksuzni hotel Santa Boka, što je dodatno podstaklo pitanja o njegovim privatnim ulaganjima.
U julu 2025. godine predstavio je hotel u Boki, dok se Olimpijski centar Jahorina i dalje suočavao s finansijskim poteškoćama. Prema objavljenim informacijama, dugovanja ovog preduzeća premašivala su 200 miliona konvertibilnih maraka.
Neposredno prije otvaranja hotela tadašnji premijer Republike Srpske Radovan Višković dao je saglasnost za novu garanciju kreditnog zaduženja Olimpijskog centra. Riječ je o iznosu od 2,6 miliona KM, potrebnom za deblokadu računa nakon problema s otplatom ranijeg kredita.
Ovakav slijed događaja izazvao je pitanja o finansijskom upravljanju javnim preduzećem, ali sam po sebi ne dokazuje da su privatne investicije finansirane javnim novcem.
Elekove poslovne veze
U priči o poslovanju Olimpijskog centra Jahorina značajno mjesto zauzima i Nedeljko Elek, predsjednik njegovog Nadzornog odbora. Njegovo ime godinama se pojavljuje u kontekstu poslovnih aktivnosti na Jahorini i političkih odnosa između Republike Srpske i Srbije.
Prema ranijim istraživanjima, kompanija Nedomex logistika, povezana s Elekovom porodicom, ostvarivala je prihode iz poslova s Olimpijskim centrom. Objavljene informacije otvorile su pitanja o načinu zaključivanja ugovora i mogućem sukobu interesa.
Elek je javno govorio o svojim vezama s predstavnicima Srbije, a obavljao je i funkciju počasnog konzula Bjelorusije u Bosni i Hercegovini. Njegovi kontakti s političkim i poslovnim krugovima u regionu dodatno su privukli pažnju nakon propasti Alta banke.
U javnosti su se pojavljivale i informacije o nesuglasicama između Eleka i pojedinih članova porodice Dodik. Međutim, takvi odnosi ne predstavljaju dokaz nezakonitih finansijskih aktivnosti.
Posebno je važno razlikovati dokumentovane poslovne ugovore od političkih optužbi i tvrdnji o neformalnim mrežama utjecaja. Za utvrđivanje eventualnih nepravilnosti potrebni su konkretni dokazi i postupanje nadležnih institucija.
Veze sa političkim vrhom
Propast Alta banke ponovo je otvorila pitanja o odnosima politički utjecajnih osoba iz Srbije i Republike Srpske. U tom kontekstu spominju se Aleksandar Vučić, Milorad Dodik i Nedeljko Elek, ali i drugi poslovni ljudi čije su kompanije učestvovale u velikim finansijskim aranžmanima.
Dodatnu pažnju izazvale su informacije o mogućim vezama pojedinih aktera s obavještajnim strukturama. Takve tvrdnje iznošene su u javnosti, ali njihova tačnost nije potvrđena nezavisnim institucionalnim nalazima.
Nakon hapšenja Davora Macure, crnogorski premijer Milojko Spajić govorio je o pokušajima ugrožavanja stabilnosti Crne Gore i njenog evropskog puta djelovanjem neformalnih centara moći iz drugih država.
U Crnoj Gori su pokrenuta i pitanja mogućeg stranog utjecaja na medijski i politički prostor. Istovremeno je Centralna banka Crne Gore oduzela kompaniji Alta Pay Group dozvolu za pružanje platnih usluga, uz obrazloženje da više nisu ispunjavani zakonski uslovi.
Ovi događaji dodatno su proširili raspravu o poslovanju povezanih kompanija i njihovom regionalnom utjecaju.
Šta će biti istraženo?
Najveća nepoznanica ostaje hoće li nadležne institucije pokrenuti dodatne provjere finansijskih aranžmana povezanih s Alta bankom. Posebno se izdvajaju kredit Vlade Republike Srpske od 22 miliona eura, zaduženja Olimpijskog centra Jahorina i poslovni aranžmani u Crnoj Gori.
Pitanja se odnose na uslove kreditiranja, korištenje sredstava, javne garancije i eventualni utjecaj političkih veza na zaključivanje ugovora. Međutim, za sada nisu predstavljeni dokazi koji bi potvrdili zajedničko nezakonito djelovanje svih osoba koje se spominju u ovoj priči.
Odgovor Tužilaštva Bosne i Hercegovine pokazuje da u njegovom upisniku nije evidentiran predmet koji se odnosi na Alta banku. To ne isključuje mogućnost naknadnog postupanja, ali ne predstavlja ni potvrdu da će istraga biti pokrenuta.
Finansijski poslovi koji povezuju Jahorinu, Beograd i crnogorsko primorje tako ostaju predmet ozbiljnih javnih pitanja. Nakon propasti Alta banke posebno će biti važno utvrditi kako su zaključivani višemilionski ugovori i jesu li javna sredstva korištena u skladu sa zakonom.
