Politički program Studentske liste, koja je na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji porazila Srpsku naprednu stranku Aleksandra Vučića, izazvao je oštre reakcije u Bosni i Hercegovini zbog najavljenog odnosa prema Republici Srpskoj i ovlastima visokog predstavnika. Među najkritičnijima je Dragan Mioković iz Naše stranke, koji je sadržaj predstavljenog plana doveo u vezu s političkim idejama Vojislava Šešelja, ali je istovremeno naglasio da želi vidjeti kompletan dokument prije konačne ocjene.
Razočaranje nakon izbora
Pobjeda Studentske liste na izborima održanim 25. oktobra u Srbiji otvorila je očekivanja da bi promjena vlasti u Beogradu mogla donijeti drugačiji pristup odnosima s Bosnom i Hercegovinom. Međutim, pojedini dijelovi programa pobjedničke političke opcije izazvali su zabrinutost zbog najavljene podrške nadležnostima Republike Srpske i preispitivanja međunarodnih mehanizama u BiH.
Posebnu pažnju privukle su odredbe koje se odnose na državnu imovinu, pravo veta i djelovanje visokog predstavnika. Upravo ta pitanja godinama su predmet političkih sporova između institucija Bosne i Hercegovine i vlasti Republike Srpske.
Dragan Mioković, političar Naše stranke, izjavio je da mu je bilo drago zbog izbornog poraza Aleksandra Vučića, ali da nije bio oduševljen rezultatima. Objasnio je da njegov odnos prema političkim promjenama u Srbiji zavisi i od spremnosti novih vlasti da se suoče s otvorenim pitanjima iz prošlosti.
Prema njegovoj procjeni, odlazak dosadašnje vlasti predstavlja mogućnost za drugačije političke odnose. Ipak, smatra da sama promjena političkih aktera nije dovoljna ukoliko se zadrže stavovi koji su ranije izazivali nesuglasice između dvije države.
Sporni politički plan
Studentska lista predstavila je dokument u kojem iznosi svoje vanjskopolitičke prioritete, uključujući odnose sa susjednim državama. U dijelu posvećenom Bosni i Hercegovini najavljuje zaštitu ustavnog položaja Republike Srpske, njenih nadležnosti i imovinskih pitanja.
Program predviđa i preispitivanje dosadašnje primjene bonskih ovlasti visokog predstavnika. Studentska lista smatra da bi se taj proces trebao provoditi u saradnji s međunarodnom zajednicom, uz insistiranje na procedurama koje smatra zakonitim i legitimnim.
– U saradnji s međunarodnom zajednicom, preispitat ćemo dosadašnju praksu primjene tzv. bonskih ovlasti visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, i insistirati na legalnom i legitimnom izboru visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, u skladu s potpisanim sporazumima i potrebnom saglasnošću Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija – navodi se u programu Studentske liste.
U dokumentu se također najavljuje korištenje diplomatskih i pravnih mehanizama u slučajevima za koje Studentska lista procijeni da predstavljaju prekoračenje mandata visokog predstavnika. Posebno se izdvajaju odluke koje bi, prema njihovom tumačenju, mogle zadirati u ustavna prava entiteta.
Ovakve najave otvaraju pitanje budućeg pristupa Srbije unutrašnjim političkim i ustavnim sporovima u Bosni i Hercegovini. Mioković smatra da predstavljeni stavovi ne pružaju dovoljno razloga za optimizam.
Pitanje državne imovine
Jedan od najvažnijih dijelova programa odnosi se na imovinu Republike Srpske. Studentska lista najavljuje podršku očuvanju entitetskih nadležnosti, uključujući pravo veta u državnim institucijama te pokretnu i nepokretnu imovinu.
– Čuvat ćemo ustavni položaj i utvrđene nadležnosti Republike Srpske, uključujući njeno pravo veta u okviru zajedničkih institucija, kao i njenu pokretnu i nepokretnu imovinu – navodi se u programu.
Upravo je izdvajanje imovine izazvalo posebno oštru reakciju Dragana Miokovića. On smatra da se ovim pitanjem zadire u jedno od najosjetljivijih ustavnopravnih pitanja u Bosni i Hercegovini.
Mioković je upozorio da Dejtonski mirovni sporazum nije državnu imovinu dodijelio entitetima. Zbog toga mu je, kako je objasnio, posebno problematično što je Studentska lista ovo pitanje izdvojila među svojim prioritetima.
Prema njegovom stavu, imovina predstavlja ključno pitanje za funkcionisanje države i odnose između različitih nivoa vlasti. Ipak, naglasio je da bi konačnu ocjenu programa želio iznijeti tek nakon što pročita njegovu cjelovitu verziju.
Poređenje sa Šešeljem
Mioković je posebno oštro reagovao na političke poruke Studentske liste, dovodeći ih u vezu s idejama koje su obilježavale ranije nacionalističke političke programe u Srbiji. Njegova reakcija uslijedila je nakon upoznavanja s dijelovima dokumenta objavljenim u medijima.
Na društvenim mrežama postavio je pitanje koje je privuklo pažnju javnosti: da li je program za Bosnu i Hercegovinu pisao Vojislav Šešelj. Time je izrazio nezadovoljstvo sadržajem predstavljenih prijedloga, a ne iznio dokaz da je Šešelj učestvovao u njihovoj izradi.
Mioković je kasnije potvrdio da ostaje pri takvoj kritici, ali je istovremeno upozorio da ne želi donositi konačne zaključke bez uvida u cijeli dokument. Takav pristup obrazložio je potrebom da se ozbiljna politička analiza zasniva na potpunim informacijama.
Njegovo poređenje predstavlja političku ocjenu sadržaja programa, a ne utvrđenu činjenicu o autorima dokumenta. Suština njegove kritike odnosi se na mogućnost da promjena vlasti u Srbiji ne donese očekivanu promjenu politike prema Bosni i Hercegovini.
Odnosi sa Dodikom
Mioković smatra da će se stvarni odnos nove srbijanske vlasti prema Bosni i Hercegovini najbolje vidjeti kroz njeno postupanje prema predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku. Prema njegovom mišljenju, upravo će odnos prema Dodiku pokazati koliko su političke promjene u Beogradu suštinske.
Posebno je ukazao na sumnje koje ima u vezi s Dodikovom imovinom i poslovnim aktivnostima u Srbiji. Naglasio je da smatra važnim da se nova vlast odredi prema tim pitanjima, umjesto da odnose s Dodikom posmatra isključivo kroz političku saradnju.
Miokovićeve tvrdnje o mogućem porijeklu Dodikove imovine predstavljaju njegove sumnje, a ne pravosnažno utvrđene činjenice. U dostupnom razgovoru nisu predstavljeni dokazi koji bi potvrdili počinjenje krivičnih djela.
Ipak, Mioković smatra da će odnos prema Dodiku biti pokazatelj spremnosti nove vlasti u Srbiji da napravi otklon od dosadašnje politike. Za njega će upravo konkretni postupci imati veću težinu od deklarativnih poruka o saradnji.
Saradnja Srbije i RS-a
Studentska lista u svom programu predviđa i jačanje saradnje Srbije s Republikom Srpskom kroz Sporazum o specijalnim i paralelnim odnosima. Među oblastima koje su izdvojene nalaze se privreda, industrija, saobraćaj, energetika, poljoprivreda, turizam, obrazovanje i kultura.
Takva saradnja predviđena je Dejtonskim mirovnim sporazumom, ali se mora ostvarivati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine. Zbog toga je važno razlikovati dozvoljene oblike međuentitetske i regionalne saradnje od pitanja koja spadaju u nadležnost državnih institucija.
Upravo se u toj razlici nalazi dio političkih nesuglasica koje je otvorio predstavljeni program. Dok Studentska lista naglašava zaštitu entitetskih nadležnosti, Mioković upozorava na potrebu poštovanja ustavnog položaja Bosne i Hercegovine kao države.
Otvorena pitanja
Reakcija Dragana Miokovića pokazuje da izborna pobjeda Studentske liste nije uklonila političke razlike između pojedinih predstavnika Bosne i Hercegovine i nove vlasti u Srbiji. Posebno su osjetljiva pitanja državne imovine, ovlasti visokog predstavnika i odnosa prema Miloradu Dodiku.
Mioković nije odbacio mogućnost poboljšanja odnosa između dvije države, ali smatra da se takva promjena mora potvrditi konkretnim političkim potezima. Zbog toga je naglasio potrebu da se detaljno prouči cjelokupan program prije donošenja konačnih zaključaka.
Studentska lista najavljuje nastavak saradnje s Republikom Srpskom, dok njeni kritičari u Bosni i Hercegovini traže jasniji odnos prema državnom suverenitetu i ustavnim nadležnostima. Ostaje da se vidi kako će predstavljena programska opredjeljenja biti pretočena u konkretne odluke i kakav će utjecaj imati na buduće odnose Sarajeva i Beograda.