Potpredsjednik SDP-a Bosne i Hercegovine Vojin Mijatović najavio je otvaranje niza osjetljivih pitanja unutar stranke, uključujući njen politički pravac, vanjsku politiku države i odnose s pojedinim istaknutim funkcionerima. Posebnu pažnju izazvala je njegova poruka Denisu Bećiroviću, kojem namjerava postaviti pitanja o Zlatku Lagumdžiji, ambasadorima i obavještajcima, ali i o tome kakav politički identitet SDP želi zastupati.
Najava unutarstranačke rasprave
Mijatović se oglasio na društvenim mrežama uoči sjednice Glavnog odbora SDP-a BiH, koja je najavljena za narednu sedmicu. Poručio je da pred članove ovog stranačkog tijela namjerava iznijeti pitanja i dileme za koje smatra da zaslužuju otvorenu raspravu.
Njegova objava privukla je pažnju jer nije riječ samo o uobičajenim organizacionim pitanjima, već i o temama koje se odnose na političko djelovanje stranke. Mijatović je najavio da želi razgovarati o odnosima unutar SDP-a, njegovoj ideološkoj orijentaciji i ulozi pojedinih funkcionera u državnoj politici.
– Radujem se sjednici Glavnog odbora SDP-a BiH, koja slijedi sljedeće sedmice. Imam niz pitanja i dilema koje ću uputiti članovima Glavnog odbora – poručio je Mijatović.
Ovakva najava dolazi uoči važnih stranačkih okupljanja na kojima će se razgovarati o budućem djelovanju SDP-a. Mijatović nije unaprijed iznio sve pojedinosti svojih pitanja, ali je jasno naznačio teme koje namjerava otvoriti.
Pitanja za Bećirovića
Posebno mjesto u Mijatovićevoj objavi zauzima član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović. Potpredsjednik SDP-a naveo je da očekuje njegov dolazak na sjednicu Glavnog odbora, ističući da bi to bilo prvo Bećirovićevo pojavljivanje nakon gotovo pet godina.
Mijatović je najavio da će ga pitati o vanjskoj politici Bosne i Hercegovine, odnosu prema SDP-u i pojedinim osobama koje obavljaju važne diplomatske funkcije. Među imenima koja je izdvojio nalazi se i Zlatko Lagumdžija, nekadašnji predsjednik SDP-a i dugogodišnji politički funkcioner.
– Raduje me i najava da će se pojaviti i Denis Bećirović nakon skoro pet godina. Za njega imam puno pitanja, od spoljne politike, do odnosa prema SDP-u BiH, do Lagumdžije i ostalih ambasadora, do obavještajaca. Da vidim jesmo li Bosanci i Hercegovci ili Srbi, Bošnjaci i Hrvati – naveo je Mijatović.
Ovom porukom otvorio je nekoliko različitih pitanja, ali nije precizirao kakve konkretne zamjerke ima na Bećirovićev rad. Također nije objasnio na koje se postupke ambasadora ili obavještajnih struktura njegova najava odnosi.
Lagumdžija i ambasadori
Spominjanje Zlatka Lagumdžije posebno je zanimljivo zbog njegove dugogodišnje povezanosti sa SDP-om i uloge u političkom životu Bosne i Hercegovine. Mijatović ga je izdvojio u kontekstu pitanja koja namjerava postaviti Bećiroviću, zajedno s drugim ambasadorima.
Ipak, iz njegove objave nije moguće zaključiti da je riječ o konkretnim optužbama protiv Lagumdžije ili drugih diplomatskih predstavnika. Potpredsjednik SDP-a nije naveo pojedinačne odluke, događaje ili postupke koje namjerava problematizirati.
Zbog toga će tek eventualna rasprava na sjednici Glavnog odbora pokazati šta Mijatović smatra spornim u vezi s diplomatskim djelovanjem. Za sada je poznato samo da želi otvoriti pitanje odnosa između vanjske politike države i političkih stavova vlastite stranke.
Slično je i sa spominjanjem obavještajaca, koje je Mijatović uključio među teme za razgovor. Njegova objava ne sadrži detalje koji bi omogućili utvrđivanje na koje osobe ili aktivnosti konkretno misli.
Politički identitet SDP-a
Jedan od najvažnijih dijelova Mijatovićeve poruke odnosi se na pitanje nacionalnog i građanskog identiteta. Njegova formulacija o tome jesu li članovi SDP-a Bosanci i Hercegovci ili Srbi, Bošnjaci i Hrvati otvara raspravu o načinu na koji stranka razumije vlastitu političku orijentaciju.
SDP se u svom političkom djelovanju predstavlja kao socijaldemokratska i multietnička stranka. Zbog toga Mijatovićevo pitanje može biti značajno za unutrašnju raspravu o odnosu građanskih principa i nacionalnih identiteta u Bosni i Hercegovini.
Međutim, on nije detaljnije objasnio zbog kojih konkretnih postupaka smatra potrebnim otvoriti takvu temu. Njegove riječi zasad predstavljaju najavu rasprave, a ne zaključak o tome da je stranka promijenila svoju politiku.
Odgovori na ova pitanja mogli bi pokazati kako različiti članovi rukovodstva SDP-a vide budući politički pravac stranke. Za sada nije poznato hoće li Mijatović predložiti konkretne zaključke ili će insistirati prvenstveno na otvorenom razgovoru.
Lijevo ili desno
Osim sjednice Glavnog odbora, Mijatović je najavio da s velikim interesovanjem očekuje i Kongres SDP-a BiH. Prema dostupnim informacijama, Kongres je zakazan za 6. decembar, a na njemu bi se trebalo razgovarati o budućem političkom djelovanju stranke.
Posebno ga zanima hoće li SDP nastaviti djelovati u skladu sa svojom tradicionalnom ljevičarskom orijentacijom ili će se politički pomjerati prema desnici. To pitanje povezao je s vlastitim očekivanjima od predstojećih stranačkih okupljanja.
– Radujem se i Kongresu, da vidim gdje idemo dalje, ka lijevo ili desno? – poručio je Mijatović.
Ova izjava pokazuje da potpredsjednik SDP-a želi dobiti jasniju sliku o ideološkom smjeru stranke. Ipak, nije naveo konkretne programske odluke koje smatra pokazateljima mogućeg pomjeranja ulijevo ili udesno.
Rasprava o političkoj orijentaciji može obuhvatiti različita pitanja, od ekonomskih i socijalnih politika do odnosa prema nacionalnim temama. Međutim, Mijatović nije precizirao koja će od tih pitanja posebno izdvojiti na Kongresu.
Preispitivanje vlastitih odluka
Mijatović je predstojeća stranačka okupljanja povezao i s vlastitim političkim djelovanjem tokom prethodnih godina. Naveo je da će mu sjednica Glavnog odbora i Kongres pomoći da procijeni jesu li njegove ranije odluke bile ispravne.
Posebno je izdvojio 2017. godinu kao početnu tačku perioda koji želi preispitati. Nije objasnio na koje se konkretne odluke odnosi njegova dilema niti je najavio povlačenje s neke funkcije.
– Sjednica Glavnog odbora i Kongres će meni lično pomoći da vidim da li sam griješio od 2017. godine do danas ili nisam – naveo je Mijatović.
Njegova izjava može se razumjeti kao najava političkog preispitivanja, ali ne i kao potvrda da namjerava napustiti SDP. Takav zaključak ne proizlazi iz objavljenih poruka, u kojima je naglasak stavljen na potrebu razgovora unutar stranke.
Mijatović je time otvorio i pitanje vlastite odgovornosti za političke stavove koje je zastupao tokom proteklih godina. Hoće li ta rasprava dovesti do promjene njegovog djelovanja, ostaje nepoznato.
Teška pitanja
Na kraju objave potpredsjednik SDP-a naglasio je da ne namjerava izbjegavati teme koje smatra neugodnim ili osjetljivim. Prema njegovoj ocjeni, unutar stranke postoje pitanja koja drugi ne žele javno pokrenuti.
Ipak, nije naveo ko konkretno izbjegava takve razgovore niti je iznio dokaze o eventualnom sprečavanju rasprave. Njegova poruka prvenstveno predstavlja najavu da će sam insistirati na otvaranju tih tema.
– Sve u svemu, radujem se jer ću otvoriti sva pitanja, i ona lakša, ali i ona teška, jer vidim da niko ne želi da ih otvara – zaključio je Mijatović.
Ovakav nastup može otvoriti širu raspravu o odnosima među istaknutim članovima SDP-a, ali zasad nema potvrde da je došlo do formalnog sukoba unutar rukovodstva. Nisu poznati ni stavovi Denisa Bećirovića o pitanjima koja mu Mijatović namjerava postaviti.
Predstojeći stranački skupovi
Sjednica Glavnog odbora i Kongres SDP-a predstavljaju priliku da se razjasne dileme koje je Mijatović javno iznio. Posebnu pažnju privlače pitanja o Bećirovićevom odnosu prema stranci, diplomatskim predstavnicima i budućem političkom identitetu SDP-a.
Za sada nije poznato hoće li najavljene rasprave rezultirati konkretnim zaključcima ili promjenama u političkom djelovanju stranke. Mijatović je, međutim, jasno poručio da želi odgovore i da ne namjerava prešutjeti pitanja koja smatra važnim.
Njegova objava pokazuje da predstojeća okupljanja neće biti značajna samo zbog organizacionih odluka, nego i zbog mogućnosti otvorene rasprave o političkom pravcu SDP-a. Hoće li se njegove dileme pretvoriti u širu unutarstranačku polemiku, zavisit će od odgovora članova Glavnog odbora i rasprava na Kongresu.

