Nova pravila za sastanke s registrovanim lobistima u Bijeloj kući mogla bi otežati pristup američkoj administraciji kompanijama koje za velike novčane iznose zastupaju interese vlasti Republike Srpske. Promjene povezane s dolaskom Stephena Millera na čelo kabineta predsjednika Donalda Trumpa posebno su zanimljive zbog višemilionskih lobističkih aranžmana koje je rukovodstvo RS-a, predvođeno Miloradom Dodikom, razvijalo u Washingtonu.
Nova pravila
Prema memorandumu koji je potpisala Alina Bulazel, zamjenica pomoćnika američkog predsjednika i direktorica Ureda šefa kabineta, zaposlenici Bijele kuće morat će dobiti prethodno odobrenje pravnog savjetnika prije sastanaka s registrovanim lobistima koji se odnose na vladinu politiku. Ograničenje se odnosi na sastanke unutar kompleksa Bijele kuće, što znači da ne predstavlja potpunu zabranu lobiranja niti svih kontakata s američkim zvaničnicima. Ipak, uvodi dodatnu proceduru za pristup administraciji u pitanjima koja se tiču državne politike.
U memorandumu se posebno naglašava da osoblje Bijele kuće mora biti usmjereno na provođenje predsjednikovih prioriteta i interese američkih građana. Za pitanja koja se odnose na komunikaciju s predstavnicima različitih industrija zaposlenici se upućuju na Ured za odnose s javnošću, koji ostaje glavna kontaktna tačka za vanjske zainteresovane strane. Ovakva pravila mogla bi promijeniti način na koji lobističke kompanije organizuju susrete s predstavnicima izvršne vlasti, ali će njihov stvarni utjecaj zavisiti od načina provođenja.
Promjena u Washingtonu
Dolazak Stephena Millera na čelo Trumpovog kabineta povezuje se s drugačijim pristupom odnosima između predsjedničke administracije i lobističkih krugova. Za razliku od njegove prethodnice Susie Wiles, koja je održavala kontakte s donatorima, lobistima i drugim utjecajnim pojedincima, Miller se predstavlja kao politički operativac usmjeren na provođenje predsjednikove agende. Prema navodima iz američkih političkih krugova, Miller nije naročito otvoren za tradicionalne metode lobiranja zasnovane na ličnim poznanstvima.
Njegov politički pristup prvenstveno se povezuje s ideološkim prioritetima administracije i programom Donalda Trumpa. Za kompanije koje su pristup Bijeloj kući gradile kroz poslovne i političke veze, takva promjena mogla bi predstavljati dodatni izazov. Međutim, nije potvrđeno da su novi propisi usmjereni protiv bilo koje konkretne lobističke firme ili stranog klijenta.
Upravo zbog toga ne može se tvrditi da je riječ o mjeri donesenoj protiv Republike Srpske. Njena važnost za vlasti ovog entiteta proizlazi iz činjenice da su godinama ulagale značajna sredstva u uspostavljanje kontakata s američkim političkim strukturama. Svako dodatno ograničenje pristupa najvišim zvaničnicima moglo bi utjecati na način provođenja njihovih lobističkih aktivnosti.
Milioni za lobiranje
Prema analizi dokumentacije američkog Ministarstva pravde, vlasti Republike Srpske intenzivirale su lobističke aktivnosti nakon početka drugog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa. Angažovane su kompanije i pojedinci s vezama u republikanskim političkim krugovima, a aktivnosti su obuhvatale kontakte s izvršnom i zakonodavnom vlašću SAD-a. Cilj takvih angažmana bio je predstavljanje političkih interesa rukovodstva RS-a američkim institucijama.
U analizi se navodi da su izdaci za lobiranje od 2022. godine iznosili približno 5,64 miliona dolara. Taj podatak odnosi se na troškove obuhvaćene konkretnom analizom i ne mora predstavljati konačnu vrijednost svih ugovora koje su institucije Republike Srpske zaključile. Također je potrebno razlikovati ugovorene iznose od sredstava koja su stvarno isplaćena lobističkim kompanijama.
Među ciljevima lobiranja navode se poboljšanje političkog položaja rukovodstva RS-a, ukidanje američkih sankcija Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima te osporavanje uloge visokog predstavnika Christiana Schmidta. Dio aktivnosti bio je usmjeren i na predstavljanje političkih zahtjeva vlasti Republike Srpske američkim institucijama. Takvi aranžmani otvaraju pitanje njihove cijene, opravdanosti i konkretnih rezultata.
Veze s Trumpom
Jedan od značajnijih primjera lobističkih aktivnosti Republike Srpske predstavlja angažman kompanije Continental Strategy iz Washingtona. Prema dokumentaciji dostavljenoj američkom Ministarstvu pravde, dogovorena je mjesečna naknada od 35.000 dolara za usluge povezivanja s predstavnicima američke vlasti. Ugovor obuhvata organizovanje sastanaka, uspostavljanje političkih kontakata i komunikaciju s osobama koje imaju utjecaj u izvršnim i zakonodavnim institucijama.
Prema objavljenim informacijama, Continental Strategy pomogao je i u organizovanju posjete dvojice političkih savjetnika povezanih s Trumpovim krugom Bosni i Hercegovini. Takvi kontakti predstavljaju dio šire strategije vlasti RS-a da svoje političke interese predstave američkim sagovornicima. Međutim, sama organizacija susreta ne znači da su politički zahtjevi automatski prihvaćeni ili da će dovesti do konkretnih odluka administracije.
Posebnu pažnju izaziva činjenica da je kćerka Susie Wiles, nekadašnje šefice Trumpovog kabineta, partnerica u ovoj kompaniji. Ta povezanost sama po sebi ne dokazuje neprimjeren utjecaj na odluke američke administracije, ali objašnjava zbog čega se promjene u rukovodstvu Bijele kuće pažljivo prate u lobističkim krugovima. Dolaskom Millera mijenjaju se okolnosti u kojima kompanije nastoje ostvariti pristup najvišim američkim zvaničnicima.
Millerov pristup
Stephen Miller poznat je po čvrstim stavovima o imigracionoj politici, deportacijama i političkom programu MAGA. Njegova uloga u Trumpovoj administraciji povezuje se s insistiranjem na provođenju predsjednikovih političkih prioriteta, što bi moglo smanjiti prostor za utjecaj pojedinih lobističkih posrednika. Prema ocjenama republikanskih lobista, Miller nije osoba na koju se lako može utjecati tradicionalnim metodama političkog povezivanja.
Zbog toga bi kompanije koje zastupaju strane klijente mogle biti primorane prilagoditi način komunikacije s Bijelom kućom. Ipak, američki sistem omogućava lobističko djelovanje kroz različite institucije i kanale, uključujući Kongres, političke savjetnike i druge predstavnike administracije. Kontakti izvan kompleksa Bijele kuće nisu automatski obuhvaćeni novim pravilima.
To znači da kompanije angažovane za zastupanje Republike Srpske mogu nastaviti aktivnosti izvan neposrednog kompleksa Bijele kuće. Nova procedura prvenstveno otežava organizovanje određenih sastanaka, ali ne ukida mogućnost političkog zastupanja. Njene posljedice zavisit će od toga koliko su pojedine lobističke aktivnosti bile usmjerene upravo na direktne kontakte s osobljem predsjedničke administracije.
Dodikova strategija
Milorad Dodik i rukovodstvo Republike Srpske godinama nastoje ostvariti direktnije kontakte s američkim političarima, posebno onima povezanim s Donaldom Trumpom. Lobistički angažmani predstavljaju jedan od instrumenata kojima pokušavaju utjecati na način na koji se politička pitanja Bosne i Hercegovine predstavljaju u Washingtonu. Posebno mjesto u tim aktivnostima zauzimala su pitanja američkih sankcija, položaja Republike Srpske i djelovanja međunarodnih institucija u Bosni i Hercegovini.
Angažovanje konsultantskih kompanija trebalo je omogućiti pristup političkim krugovima koji učestvuju u oblikovanju američke vanjske politike. Nova pravila zato mogu imati praktične posljedice za pojedine planirane susrete, naročito ako zahtijevaju direktan pristup osoblju Bijele kuće. Međutim, zasad nema potvrde da je bilo koji sastanak povezan s Republikom Srpskom otkazan ili da je nekoj angažovanoj kompaniji odbijen pristup.
Pitanje javnog novca
Osim mogućih posljedica novih američkih pravila, ostaje otvoreno pitanje finansiranja lobističkih aktivnosti Republike Srpske. Riječ je o poslovima za koje se izdvajaju značajna sredstva, zbog čega je važno da javnost ima uvid u ugovorene obaveze i ostvarene rezultate. Mjesečna naknada od 35.000 dolara za Continental Strategy pokazuje koliko pojedinačni aranžmani mogu koštati.
Međutim, ugovorena vrijednost ne znači nužno da je svaki predviđeni iznos već isplaćen. Za potpunu procjenu opravdanosti takvih troškova potrebni su podaci o izvršenim uslugama, održanim sastancima i konkretnim rezultatima lobiranja. Bez tih informacija teško je utvrditi koliko su javna ulaganja doprinijela ostvarivanju deklarisanih političkih ciljeva.
Neizvjesni rezultati
Memorandum Bijele kuće predstavlja promjenu procedure za sastanke s registrovanim lobistima, ali ne i dokaz da se višemilionska lobistička mreža Republike Srpske raspada. Kompanije koje zastupaju interese entitetskih vlasti i dalje imaju mogućnost djelovanja kroz druge političke i institucionalne kanale. Ipak, promjena rukovodstva i strožija pravila pristupa predsjedničkoj administraciji mogla bi utjecati na dosadašnje metode uspostavljanja kontakata.
Posebno će biti značajno pratiti hoće li kompanije koje posluju s Republikom Srpskom uspjeti organizovati planirane razgovore pod novim uslovima. Za sada je izvjesno da će pojedini sastanci u Bijeloj kući zahtijevati prethodno pravno odobrenje. Hoće li to otežati ostvarivanje političkih ciljeva Milorada Dodika i vlasti Republike Srpske, pokazat će konkretna primjena novih pravila.
Pogledajte foto:
