Promjena vlasti u Srbiji i pobjeda Studentske liste otvorile su očekivanja da bi Beograd mogao uspostaviti drugačije odnose sa susjednim državama, posebno Bosnom i Hercegovinom. Međutim, objavljeni vanjskopolitički program nove političke snage izazvao je polemike jer u odnosima prema BiH naglašava položaj Republike Srpske, njene nadležnosti i imovinu, dok pojedine izjave studentskih predstavnika otvaraju pitanje odnosa prema međunarodno priznatim granicama.
Kontinuitet politike
Dokument pod nazivom „Studentski plan“, objavljen na platformi „Studenti pobeđuju“, predviđa reformu diplomatije, suzbijanje stranačkog zapošljavanja i jačanje saradnje s Evropskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama. Ipak, dio posvećen Bosni i Hercegovini izaziva posebnu pažnju zbog prioriteta koji se odnose na Republiku Srpsku.
Studentska lista najavljuje zaštitu ustavnog položaja RS-a, entitetskih nadležnosti, prava odlučivanja i pokretne i nepokretne imovine. Istovremeno zagovara preispitivanje primjene bonskih ovlasti visokog predstavnika te jačanje posebnih odnosa Srbije i Republike Srpske.
Takve formulacije podsjećaju na zahtjeve koje su godinama iznosili politički predstavnici vlasti u Banjoj Luci. Iako program načelno podržava dobrosusjedske odnose, konkretni prijedlozi saradnje s državnim institucijama Bosne i Hercegovine nisu jednako detaljno predstavljeni.
Fokus na entitet
U planu se predviđa intenziviranje saradnje Srbije i Republike Srpske u privredi, energetici, infrastrukturi, obrazovanju, kulturi, turizmu i javnoj sigurnosti. Takvi oblici saradnje nisu sami po sebi sporni, ali njihova politička i pravna osnova mora biti usklađena s ustavnim poretkom Bosne i Hercegovine.
Ustav BiH dopušta entitetima uspostavljanje posebnih paralelnih odnosa sa susjednim državama, pod uslovom da su u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom države. Istovremeno, vođenje vanjske politike pripada institucijama Bosne i Hercegovine.
Zbog toga se otvara pitanje kako će Studentska lista uskladiti podršku entitetskim nadležnostima s obavezom poštovanja državnih institucija. Njen program ne sadrži jednako razrađene prijedloge direktne saradnje Beograda i Sarajeva.
Reakcije iz Sarajeva
Među kritičarima programa našao se Nihad Aličković iz AntiDayton pokreta, koji smatra da politička smjena u Srbiji ne mora donijeti promjenu odnosa prema Bosni i Hercegovini. Njegova reakcija uslijedila je nakon objavljivanja vanjskopolitičkih prioriteta Studentske liste.
– Znali smo mi sadržaj i kako izgleda i da nam niste saopštili taj plan – poručio je u objavi na Facebooku.
Aličković smatra da se nova politička platforma vraća poznatim pitanjima Republike Srpske, visokog predstavnika i Dejtonskog sporazuma. Njegova kritika prvenstveno se odnosi na izostanak jasnije razrađene politike prema Bosni i Hercegovini kao cjelovitoj državi.
Takve ocjene predstavljaju političko tumačenje programa, ali ukazuju na očekivanja dijela javnosti koji je promjenu vlasti u Beogradu povezivao s mogućnošću drugačije regionalne politike.
Sporna državna imovina
Posebnu pažnju izaziva najava zaštite pokretne i nepokretne imovine Republike Srpske. Pitanje državne imovine već godinama predstavlja jedan od najvažnijih ustavnopravnih sporova u Bosni i Hercegovini.
Ustavni sud BiH u više odluka utvrdio je da entiteti nemaju nadležnost samostalno uređivati pitanje državne imovine. To ne znači da Republika Srpska, općine ili drugi pravni subjekti ne mogu posjedovati imovinu koja im zakonito pripada.
Međutim, činjenica da se određena nekretnina nalazi na teritoriji Republike Srpske ne znači automatski da predstavlja entitetsko vlasništvo. Studentski plan ne objašnjava kako bi se najavljena zaštita imovine uskladila s relevantnim odlukama Ustavnog suda BiH.
Upravo zato ostaje otvoreno pitanje hoće li nova vlast Srbije poštovati postojeći pravni okvir ili podržavati političke zahtjeve koji su ranije izazivali institucionalne sporove.
Bonske ovlasti
Druga osjetljiva tema odnosi se na položaj visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Studentska lista zagovara preispitivanje primjene bonskih ovlasti i insistira na saglasnosti Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija prilikom njegovog imenovanja.
Takav stav podudara se sa zahtjevima koje su ranije iznosili predstavnici vlasti Republike Srpske i Rusije. Međutim, OHR zastupa drugačije pravno tumačenje.
Prema stavu OHR-a, potvrda Vijeća sigurnosti UN-a nije neophodna za stupanje na dužnost visokog predstavnika kojeg imenuje Upravni odbor Vijeća za provedbu mira. U tom kontekstu poziva se i na odgovor generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa iz 2023. godine.
Rasprava o ovlastima visokog predstavnika legitimno je političko i pravno pitanje. Ipak, Studentska lista svojim prijedlogom ulazi u postojeći spor, umjesto da predstavi potpuno novi pristup međunarodnom nadzoru u Bosni i Hercegovini.
Fiktivna granica
Dodatne reakcije izazvala je ranija izjava akademika Radomira Saičića, predstavnika Studentske liste, koji je tokom gostovanja na Radio-televiziji Srbije govorio o vezama Srbije i Republike Srpske. Ističući zajednički nacionalni identitet, granicu između njih opisao je kao „fiktivnu“.
Takva formulacija izaziva posebnu pažnju jer Drina na odgovarajućem dijelu toka predstavlja međunarodno priznatu granicu Srbije i Bosne i Hercegovine. Republika Srpska nije samostalna država, nego jedan od dva entiteta unutar BiH.
Saičićeva izjava ne predstavlja sama po sebi dokaz namjere promjene državnih granica. U drugom razgovoru govorio je o pripadnicima istog naroda koji žive s različitih strana granice, čime je priznao njeno postojanje.
Ipak, opisivanje međunarodne granice kao fiktivne otvara pitanje političke preciznosti i odnosa prema suverenitetu susjedne države.
Podrška iz Banje Luke
Za razliku od kritičkih reakcija iz dijela javnosti u Federaciji BiH, Savo Minić pozdravio je vanjskopolitičke prioritete Studentske liste. Posebno je istakao podršku očuvanju ustavnog položaja, nadležnosti i imovine Republike Srpske.
Minić je pozitivno ocijenio i najavljeno jačanje saradnje Srbije i RS-a. Njegova reakcija pokazuje da su pojedini predstavnici entitetskog rukovodstva program doživjeli kao potvrdu važnih političkih zahtjeva.
Ipak, podrška ustavnom položaju Republike Srpske nije isto što i podrška njenom otcjepljenju. U programu Studentske liste nije predstavljen izričit zahtjev za promjenu međunarodno priznatih granica Bosne i Hercegovine.
Ključno pitanje ostaje kako će se najavljena politika provoditi i hoće li saradnja s entitetom biti usklađena s nadležnostima države.
Rusija i Evropa
Kontinuitet s ranijom politikom Srbije prepoznaje se i u odnosima prema međunarodnim partnerima. Studentska lista Evropsku uniju označava najvažnijim ekonomskim partnerom i najavljuje reforme povezane s evropskim integracijama.
Posebno se spominju pregovaračka poglavlja 23 i 24, jačanje institucija i saradnja s evropskim finansijskim organizacijama. Istovremeno, program predviđa nastavak tradicionalnog partnerstva s Rusijom.
Studentska lista izričito navodi da Srbija neće uvoditi restriktivne mjere Ruskoj Federaciji, uz istovremenu podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine. Takav pristup zadržava elemente politike balansiranja između zapadnih partnera i Moskve.
Iako najavljuje unutrašnje institucionalne reforme, nova politička snaga zasad ne predstavlja potpuni zaokret u pojedinim važnim vanjskopolitičkim pitanjima.
Test novih odnosa
Studentska lista politički je nastala na protivljenju dotadašnjem načinu upravljanja Srbijom, uključujući kritike korupcije i stranačkog utjecaja na institucije. Njen program zato sadrži i prijedloge koji se razlikuju od ranije prakse.
Međutim, promjena unutrašnje politike ne mora automatski značiti promjenu odnosa prema susjednim državama. Upravo tu razliku naglašavaju kritičari koji upozoravaju na kontinuitet pojedinih nacionalnih i regionalnih prioriteta.
Nekadašnji predsjednik Skupštine Republike BiH Miro Lazović ranije je izrazio nadu da bi politička promjena u Beogradu mogla otvoriti prostor za drugačije odnose u regionu. Istovremeno je upozorio da nema razloga za preuranjeni optimizam.
Za Bosnu i Hercegovinu ključni pokazatelji buduće politike Srbije bit će odnos prema njenom suverenitetu, međunarodno priznatim granicama, državnim institucijama i odlukama Ustavnog suda.
Objavljeni Studentski plan pokazuje značajno preklapanje s ranijim političkim stavovima Beograda u pitanjima Republike Srpske, Rusije i međunarodnog položaja Srbije. Hoće li takav programski kontinuitet značiti i nastavak iste prakse, zavisit će od konkretnih odluka nove vlasti.