Američki lobistički ugovori povezani s vlastima Republike Srpske otkrivaju višemilionske finansijske obaveze i političke ciljeve koji uključuju zatvaranje OHR-a, povlačenje EUFOR-a i zagovaranje nezavisnosti RS-a. Dok Milorad Dodik pokušava proširiti kontakte u Washingtonu nakon promjena na američkoj političkoj sceni, Transparency International BiH zahtijeva odgovore o tome koliko je javnog novca potrošeno i kakve su usluge za njega pružene.
Milioni za lobiranje
Prema analizi Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini, ugovori evidentirani u američkom registru stranih agenata (FARA) tokom 2025. i 2026. godine pokazuju da poznate osnovne naknade u osam analiziranih aranžmana iznose ukupno 9,37 miliona dolara.
Međutim, taj iznos ne predstavlja potvrdu da je sav novac već isplaćen. Pojedini ugovori odnose se na višegodišnje angažmane, dok su određene finansijske stavke izostavljene iz javno dostupne dokumentacije.
Posebnu pažnju izazivaju politički ciljevi navedeni u ugovorima. Pored nastojanja da se uklone američke sankcije Miloradu Dodiku i članovima njegove porodice, pojedini aranžmani predviđaju aktivnosti povezane s međunarodnim položajem Republike Srpske i budućnošću međunarodnih institucija u BiH.
Transparency International upozorava da građani imaju pravo znati na šta se troši budžetski novac, posebno kada su predmet lobiranja pitanja koja se direktno odnose na ustavni poredak države.
Plan za EUFOR
Među dokumentima koje je analizirala ova organizacija nalazi se ugovor kompanije Zell & Associates za 2026. godinu. Prema objavljenim informacijama, u njemu se spominje preispitivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, posebno njegovog Aneksa 10.
Ugovor predviđa lobističke aktivnosti usmjerene na ukidanje bonskih ovlasti visokog predstavnika, određivanje roka za zatvaranje OHR-a i postepeno povlačenje EUFOR-a iz Bosne i Hercegovine.
To pokazuje da se lobistički ciljevi ne ograničavaju na sankcije pojedinim političarima, nego obuhvataju i međunarodno sigurnosno prisustvo u državi.
Ipak, dokument ne potvrđuje da je povlačenje EUFOR-a dogovoreno niti da su američke institucije prihvatile takav zahtjev. Riječ je o ciljevima koje angažovana kompanija treba zagovarati, a ne o donesenim međunarodnim odlukama.
Nezavisnost Republike Srpske
Još jedan ugovor privukao je pažnju zbog eksplicitnog spominjanja nezavisnosti Republike Srpske. Riječ je o aranžmanu s kompanijom Dickens & Madson, zaključenom u septembru 2025. godine.
Prema Transparency Internationalu, vrijednost ovog ugovora naknadnim aneksima povećana je na četiri miliona dolara. U dokumentaciji se kao krajnji politički cilj navodi nezavisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.
Pored toga, spominju se uklanjanje američkih sankcija Dodiku i članovima njegove porodice, osporavanje visokog predstavnika i pridobijanje međunarodne podrške političkim ciljevima vlasti RS-a.
Prema objavljenoj analizi, do oktobra 2025. godine u okviru ovog aranžmana isplaćena su tri miliona dolara. Nije poznato je li preostali dio ugovorene naknade naknadno isplaćen.
Ovakvi ciljevi otvaraju pitanje zakonitosti finansiranja lobističkih aktivnosti javnim sredstvima. Transparency International ukazuje na odluke Ustavnog suda BiH kojima je zabranjeno budžetsko finansiranje aktivnosti usmjerenih protiv ustavnog poretka i odluka državnih institucija.
Skriveni ugovori
Posebnu kontroverzu izazvalo je odbijanje Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske da objavi dokumentaciju o angažmanu američkih političkih savjetnika.
Transparency International BiH saopćio je 12. novembra da je od Ministarstva zatražio ugovor s Jamesom Blairom i Chrisom LaCivitom, kao i podatke o troškovima njihovog angažmana.
Ministarstvo je odbilo dostaviti tražene informacije, pozivajući se na povjerljivost dokumentacije. Prema navodima organizacije, odgovor je potpisao ministar Zlatan Klokić.
Transparency International smatra da nisu dovoljno obrazloženi pravni razlozi za uskraćivanje informacija niti je objašnjeno kakvu bi konkretnu štetu izazvalo njihovo objavljivanje.
Zbog toga ostaje nepoznato koliko su savjetnici tačno plaćeni, koje su usluge pružali i jesu li njihovi angažmani bili povezani isključivo s institucijama Republike Srpske ili i s političkim aktivnostima SNSD-a.
Trumpovi savjetnici
U središtu pažnje našli su se James Blair i Chris LaCivita, poznati po angažmanima u predsjedničkim kampanjama Donalda Trumpa. Prema izvještavanju New York Timesa, za konsultantske poslove povezane s Republikom Srpskom primali su naknade od po nekoliko stotina hiljada dolara.
Istraživački portal Detektor objavio je fotografije i snimke s predizbornog skupa SNSD-a održanog 2. oktobra u banjalučkoj dvorani Borik.
Na njima su identificirani Alejandro Garcia iz kompanije Continental Strategy, James Blair i američki advokat Andrew H. Smith. Identitet osobe koja je ličila na LaCivitu nije mogao biti pouzdano potvrđen na tim snimcima, iako su američki mediji zasebno izvijestili o njegovom boravku u BiH.
Prisustvo američkih savjetnika na stranačkom skupu otvorilo je pitanje jesu li javno finansirani angažmani korišteni i za političku kampanju.
Samo prisustvo na skupu ne dokazuje nezakonitost, ali bez uvida u ugovore i račune nije moguće utvrditi jesu li javna sredstva korištena isključivo za predviđene institucionalne potrebe.
Veze sa Bijelom kućom
Među kompanijama koje zastupaju interese Republike Srpske nalazi se i Continental Strategy. Prema američkim registracijama, početkom 2026. godine ugovorena je mjesečna naknada od 35.000 dolara, odnosno 420.000 dolara godišnje.
Partnerica u kompaniji je Katie Wiles, kćerka Susie Wiles, koja je do nedavno obavljala funkciju šefice kabineta Bijele kuće.
Kompanija je saopćila da Katie Wiles nije razgovarala s predstavnicima američke vlade o Republici Srpskoj te da je relevantne kontakte vodio Alejandro Garcia.
Bijela kuća također je navela da Susie Wiles sa svojim kćerkama ne razgovara o njihovim poslovnim obavezama.
Porodična povezanost sama po sebi ne dokazuje pogodovanje ili sukob interesa. Ipak, odlazak Susie Wiles s rukovodeće funkcije predstavlja promjenu političkog okruženja u kojem djeluju lobističke kompanije povezane s Trumpovim krugom.
Nova pravila Washingtona
Nakon američkih međuizbora održanih 3. novembra, prema navodima izvornog izvještaja, demokrati su preuzeli kontrolu nad oba doma Kongresa, dok je Donald Trump ostao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
Tri dana kasnije objavljeno je da Stephen Miller preuzima funkciju šefa kabineta Bijele kuće, a Susie Wiles prelazi u Trumpovu političku organizaciju.
Ubrzo je uvedena i nova procedura za određene sastanke s registrovanim lobistima. Prema memorandumu o kojem je izvijestio POLITICO, zaposlenici Bijele kuće moraju prethodno dobiti odobrenje pravne službe za sastanke unutar predsjedničkog kompleksa koji se odnose na vladinu politiku.
Takva pravila ne predstavljaju zabranu lobiranja, ali uvode dodatnu kontrolu nad pojedinim kontaktima s administracijom.
Nije objavljeno da su mjere uvedene zbog Republike Srpske ili njenih lobističkih aktivnosti. Ipak, one mijenjaju uslove rada kompanija čija se djelatnost oslanja na pristup visokim američkim zvaničnicima.
Dodik mijenja pristup
U takvim okolnostima Milorad Dodik ponovo je otputovao u Sjedinjene Američke Države. Njegovo odredište je Chicago, gdje je najavio posjetu srpskoj zajednici i prisustvovanje vjerskoj svečanosti u manastiru u Libertyvilleu.
Međutim, putovanje ima i političku dimenziju. Dodik je u razgovoru za Provjereno.info 12. novembra najavio mogućnost susreta s ljudima povezanim s Demokratskom strankom.
„Zna se da je Illinois, odnosno Chicago, epicentar demokrata u SAD-u“, kazao je Dodik.
Istovremeno je naglasio da njegova primarna saradnja ostaje usmjerena prema administraciji Donalda Trumpa.
Takav pristup pokazuje nastojanje da se politički kontakti prošire i izvan republikanskog kruga. Ipak, Dodik nije objavio imena demokratskih političara s kojima planira razgovarati niti je potvrđeno da su najavljeni sastanci održani.
Širenje kontakata ne predstavlja dokaz da Demokratska stranka podržava njegove političke ciljeve.
Blagojevich i Giuliani
U dokumentaciji o američkom lobiranju pojavljuje se i Rod Blagojevich, bivši guverner Illinoisa, koji je političku karijeru gradio kao demokrata, a kasnije se približio Trumpovom okruženju.
Prema FARA dokumentaciji, kompanija RRB Strategies povezana s Blagojevichem zaključila je u martu 2025. ugovor s predstavnicima vlasti Republike Srpske.
Među ciljevima navode se uklanjanje sankcija Dodiku i njegovoj porodici, promocija prava RS-a na samoopredjeljenje, zatvaranje OHR-a i pokretanje postupaka protiv Christiana Schmidta.
Javno dostupna verzija ugovora ne otkriva iznos naknade.
U širem krugu Dodikovih američkih kontakata spominje se i Rudy Giuliani, bivši gradonačelnik New Yorka i Trumpov nekadašnji advokat.
Međutim, dostupne informacije ne potvrđuju da Giuliani trenutno ima aktivan lobistički ugovor s vlastima RS-a niti otkrivaju eventualnu vrijednost njegovog angažmana.
Mineralna bogatstva
Pored političkih ciljeva, pojedini lobistički dokumenti uključuju i pitanja ekonomske saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama.
U ugovoru kompanije Zell & Associates spominje se mogućnost saradnje u istraživanju mineralnih resursa, što pokazuje da se ekonomske teme pojavljuju uz zahtjeve povezane s međunarodnim položajem Republike Srpske.
Ipak, dokumentacija ne potvrđuje da su dodijeljene koncesije ili da postoji konkretan sporazum o eksploataciji prirodnih bogatstava.
Takvi podaci dodatno otvaraju pitanje transparentnosti pregovora, posebno kada su u njih uključene javne institucije i potencijalno vrijedni prirodni resursi.
Odgovornost za novac
Američki registar FARA omogućava javnosti uvid u dio ugovora, finansijskih obaveza i aktivnosti stranih agenata. Međutim, vlasti Republike Srpske raspolažu potpunijom dokumentacijom o vlastitim ugovorima i izvršenim plaćanjima.
Zbog toga zahtjevi Transparency Internationala nisu ograničeni na pitanje političkih odnosa s Washingtonom. Organizacija traži transparentnost trošenja javnog novca i objašnjenje stvarne svrhe angažovanja američkih savjetnika.
Posebno je važno razlikovati ugovorene iznose od stvarno izvršenih isplata, kao i institucionalno zastupanje od eventualnog pružanja usluga političkim strankama.
Objavljeni dokumenti pokazuju da su među lobističkim ciljevima bili zatvaranje OHR-a, povlačenje EUFOR-a, uklanjanje sankcija i zagovaranje nezavisnosti Republike Srpske. Međutim, oni ne dokazuju da su takvi ciljevi ostvareni.
Dok Dodik pokušava uspostaviti nove političke kontakte u Americi, ključna pitanja ostaju otvorena: koliko je novca zaista isplaćeno, ko je odobravao ugovore i kakve su konkretne rezultate građani Republike Srpske dobili za višemilionske finansijske obaveze.
Odgovori na ta pitanja ne zavise samo od političkih promjena u Washingtonu, nego prvenstveno od spremnosti institucija u Banjoj Luci da javnosti predoče potpunu dokumentaciju.
Prvi PRILOG!
Drugi PRILOG!