Uprkos angažovanju tri lobističke kompanije i pokušajima uspostavljanja kontakata s visokim britanskim zvaničnicima, Milorad Dodik i Željka Cvijanović i dalje se nalaze pod sankcijama Ujedinjenog Kraljevstva. Prema informacijama koje je objavio Raport, lobistička operacija finansirana iz Republike Srpske nije donijela željeni rezultat, dok aktivne britanske sankcije predstavljaju moguću prepreku Dodikovim pokušajima da normalizuje odnose s bankama i drugim finansijskim institucijama.
Lobiranje u Londonu
Dok su u javnosti veliku pažnju privlačili milionski ugovori Vlade Republike Srpske s američkim lobističkim kompanijama, vlasti u Banjoj Luci istovremeno su razvijale zasebnu strategiju prema Velikoj Britaniji. Cilj tih aktivnosti bio je uspostavljanje političkih kontakata koji bi mogli doprinijeti ukidanju sankcija Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović.
Za razliku od američkog slučaja, gdje su Dodik, članovi njegove porodice i saradnici krajem 2025. godine uklonjeni sa sankcijske liste OFAC-a, britanske mjere ostale su na snazi. Upravo zbog toga aktivnosti lobista u Londonu dobile su dodatni značaj.
Raport je objavio detalje o kontaktima koje su angažovane kompanije ostvarile s predstavnicima britanskih institucija. Ti podaci pokazuju da su sastanci održani, ali ne potvrđuju da je London prihvatio zahtjeve koji se odnose na sankcije.
Tri angažovane kompanije
Prema objavljenim informacijama, za zastupanje interesa povezanih s ukidanjem britanskih sankcija angažovane su kompanije CGC reSolutions Ltd i Groze Consulting Limited.
Prvu vodi Charles Crawford, nekadašnji britanski ambasador u Bosni i Hercegovini, dok je na čelu druge Sir Dominick Chilcott, bivši ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u Turskoj, Irskoj i Iranu.
Ugovori s ovim kompanijama prvobitno su zaključeni u julu 2025. godine, s ciljem otvaranja komunikacijskih kanala prema britanskom Ministarstvu vanjskih poslova i Parlamentu. Prema saznanjima Raporta, naknadno su produženi do kraja 2026. godine.
Treća angažovana kompanija je Morris de Corve & Associates Limited iz Birminghama, koju vodi Kenneth Morris, politički aktivista stranke Reform UK.
S tom kompanijom Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske zaključilo je ugovor na neodređeno vrijeme. Njegova svrha, prema objavljenim informacijama, obuhvata krizno komuniciranje i predstavljanje stavova vlasti Republike Srpske u britanskim medijima.
Sastanci sa diplomatama
Detalji o aktivnostima lobista otkriveni su kroz zvaničnu dokumentaciju Donjeg doma britanskog Parlamenta. Zastupnica Alicia Kearns, poznata po kritikama Dodikove politike, zatražila je od britanske vlade informacije o kontaktima njenih predstavnika s kompanijama koje finansira Republika Srpska.
Odgovor je dostavio Stephen Doughty, ministar u britanskom Ministarstvu vanjskih poslova, potvrdivši da su određeni sastanci zaista održani.
Prema tom odgovoru, Charles Crawford i Sir Dominick Chilcott sastali su se s britanskom specijalnom izaslanicom za Zapadni Balkan Dame Karen Pierce.
Međutim, iz parlamentarnog odgovora proizlazi da je Pierce tokom susreta predstavila zvaničnu britansku politiku prema Zapadnom Balkanu. Nema potvrde da je sastanak rezultirao promjenom stava Londona prema Dodiku i Cvijanović.
Potvrđen je i kontakt Kennetha Morrisa s Ambasadom Ujedinjenog Kraljevstva u Sarajevu, nakon kojeg se sastao s jednim nižerangiranim britanskim diplomatom.
Sadržaj tog razgovora nije objavljen, zbog čega nije moguće precizno utvrditi o kojim se pitanjima razgovaralo.
Sankcije nisu ukinute
Uprkos ostvarenim kontaktima, britanska sankcijska lista nastavila je sadržavati imena Milorada Dodika i Željke Cvijanović. Prema Raportovoj analizi, to pokazuje da lobiranje nije ostvarilo svoj najvažniji cilj.
Britanske vlasti nisu objavile odluku kojom bi sankcije bile povučene, niti je iz dostupnih parlamentarnih odgovora vidljivo da je London promijenio svoju politiku.
Posebno je zanimljiva razlika između Dodikovih ranijih javnih poruka i sadašnjih aktivnosti koje se finansiraju iz Republike Srpske.
Dodik je u aprilu 2022. godine ismijavao britanske sankcije, poručujući da ga one ne zabrinjavaju. Godinu kasnije najavio je prekid kontakata Republike Srpske s britanskom ambasadom.
Sada, međutim, vlasti Republike Srpske finansiraju kompanije čiji je zadatak upravo uspostavljanje komunikacije s britanskim institucijama.
Problemi sa bankama
Britanske sankcije dobile su dodatnu važnost nakon što je Dodik, zajedno sa sinom Igorom i bliskim saradnicima, pokrenuo pravni postupak protiv američkih institucija.
Prema informacijama koje prenosi Raport, nakon uklanjanja s američke liste OFAC-a zatražili su trajno uklanjanje svojih imena iz registara i komercijalnih baza podataka koje koriste banke.
Njihov argument jeste da ukidanje američkih sankcija nije automatski otklonilo probleme u poslovanju s finansijskim institucijama. Pojedine banke, prema tim navodima, i dalje odbijaju uspostavljanje ili nastavak poslovnih odnosa.
Američko Ministarstvo pravde u svom odgovoru podsjetilo je da se Dodik od aprila 2022. godine nalazi pod britanskim sankcijama.
Prema stavu američkih vlasti, odbijanje pojedinih banaka da sarađuju s Dodikom i osobama iz njegovog okruženja može biti povezano upravo s aktivnim britanskim mjerama, a ne s ranije ukinutim američkim sankcijama.
To objašnjenje ukazuje na činjenicu da uklanjanje s jedne međunarodne sankcijske liste ne mora automatski značiti prestanak svih finansijskih ograničenja.
Razlozi britanskih mjera
Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo je sankcije Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović 11. aprila 2022. godine, kada su obavljali funkcije člana Predsjedništva BiH i predsjednice Republike Srpske.
Britanska vlada tada je saopćila da su mjere uvedene zbog aktivnosti koje je ocijenila kao podrivanje mira, stabilnosti i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
U obrazloženju su navedeni narušavanje funkcionalnosti državnih institucija, postupci suprotni Dejtonskom mirovnom sporazumu i retorika koja podstiče etničke podjele.
Sankcije obuhvataju zabranu putovanja u Ujedinjeno Kraljevstvo i zamrzavanje eventualne imovine koja potpada pod britansku jurisdikciju.
Njihovo trajanje pokazuje da London, uprkos promjenama američke sankcijske politike, nije donio odgovarajuću odluku o ukidanju vlastitih mjera.
Sporna priča o migrantima
Raport podsjeća i na Dodikove tvrdnje da su britanske sankcije povezane s njegovim navodnim protivljenjem planovima Londona da migrante premjesti u Bosnu i Hercegovinu.
Dodik je tokom 2025. i 2026. godine iznosio tvrdnje da je odbio određene britanske zahtjeve u vezi s prihvatom migranata.
Međutim, britanske sankcije uvedene su još u aprilu 2022. godine, tri godine prije događaja koje je Dodik povezivao s njihovim uvođenjem.
Takav vremenski slijed predstavlja ozbiljan problem za njegovo objašnjenje razloga sankcionisanja.
Britanska ambasada u Sarajevu u julu 2025. godine demantovala je postojanje plana o slanju migranata u Bosnu i Hercegovinu.
Prema dostupnim informacijama, nisu predstavljeni dokumenti koji bi potvrdili Dodikove tvrdnje o takvom dogovoru.
Finansiranje iz budžeta
Jedno od pitanja koje otvaraju objavljeni podaci odnosi se na troškove međunarodnog lobiranja finansiranog sredstvima Republike Srpske.
Za razliku od američkog sistema registracije stranih agenata, britanski registar stranog utjecaja ne omogućava jednako detaljan javni uvid u sve finansijske podatke i kontakte lobističkih kompanija.
Zbog toga iz dostupnih informacija nije moguće utvrditi ukupnu vrijednost svih ugovora niti precizno izračunati koliko je javnog novca izdvojeno za pokušaje ukidanja sankcija.
Ipak, potvrđeno produžavanje ugovora pokazuje da su vlasti Republike Srpske nastavile finansirati aktivnosti prema britanskim institucijama i nakon što sankcije nisu povučene.
Time se otvara pitanje rezultata takvih angažmana, posebno imajući u vidu da su kontakti ostvareni, ali da nije došlo do promjene sankcijskog statusa.
Neizvjestan ishod
Slučaj britanskog lobiranja pokazuje da Dodikovo uklanjanje s američke sankcijske liste nije riješilo sve međunarodne i finansijske probleme s kojima se suočava.
Britanske mjere ostaju na snazi, dok banke i druge finansijske institucije mogu uzimati u obzir različite sankcijske režime prilikom procjene poslovnih rizika.
Iako su angažovani lobisti uspjeli uspostaviti kontakte s britanskim diplomatama, nema potvrde da su ti razgovori doveli do bilo kakvog ublažavanja zvanične politike Londona.
Za sada je najvažnija činjenica da Dodik i Cvijanović ostaju na britanskoj sankcijskoj listi, uprkos produženim lobističkim ugovorima.
Hoće li nastavak diplomatskih aktivnosti promijeniti takav odnos, zavisit će od budućih odluka britanskih vlasti, dok trenutni podaci pokazuju da osnovni cilj angažovanih lobističkih kompanija još nije ostvaren.

