Razgovori o formiranju nove vlasti u Bosni i Hercegovini već su započeli, iako zvanični pregovori stranačkih delegacija još nisu održani, potvrdio je Marinko Čavara, član Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i visoki funkcioner HDZ-a. U razgovoru za N1 otkrio je da će njegova stranka prvenstveno razgovarati sa SDA i SNSD-om, dok je Demokratsku frontu označio nepoželjnim partnerom, uz poruku da konačni sastav buduće parlamentarne većine još nije dogovoren.
Pregovori iza kulisa
Političke stranke u Bosni i Hercegovini već razmatraju moguće kombinacije za uspostavljanje vlasti nakon izbora, a HDZ BiH nastoji zauzeti poziciju iz koje će pregovarati s potencijalnim partnerima. Marinko Čavara potvrdio je da se razgovori odvijaju, ali je naglasio da oni još nisu prerasli u zvanične pregovore o raspodjeli ministarskih funkcija i drugih pozicija.
Njegovo objašnjenje dolazi nakon što su se pojavila pitanja o mogućem odugovlačenju formiranja Vijeća ministara BiH, posebno zbog odluke Borjane Krišto da ne preuzme osvojeni zastupnički mandat. Čavara odbacuje tvrdnje da HDZ takvim postupcima pokušava usporiti uspostavljanje novih institucija.
– Nije cilj odugovlačiti izbor Vijeća ministara, nego je jednostavno slaganje pozicija unutar HDZ-a BiH i osvojenih mandata – rekao je Čavara.
Prema njegovom objašnjenju, procedure propisane Izbornim zakonom i poslovnicima parlamentarnih domova zahtijevaju određeno vrijeme. Očekuje da će proces trajati nekoliko mjeseci, ali insistira da se to ne može automatski tumačiti kao namjerna politička blokada.
– Pregovori su počeli, pregovori se odvijaju stalno. Oni nisu zvanični pregovori delegacija, nisu pregovori oko raspodjele odgovornosti, ali su pregovori o odnosima i o tome ko će činiti buduću parlamentarnu većinu na svim razinama vlasti u BiH – kazao je.
SDA i SNSD
Jedno od najvažnijih pitanja odnosi se na izbor partnera s kojima HDZ namjerava formirati novu vlast. Čavara je potvrdio da njegova stranka prednost daje političkim organizacijama koje smatra izbornim pobjednicima među konstitutivnim narodima.
– Unutar srpskog naroda to je SNSD nedvojbeno, unutar bošnjačkog naroda SDA i HDZ BiH unutar hrvatskog naroda – naveo je Čavara.
Takav stav otvara mogućnost ponovnog političkog povezivanja HDZ-a s dvije stranke koje predvode Milorad Dodik i Bakir Izetbegović. Ipak, Čavara nije potvrdio da je konačan koalicioni dogovor postignut niti da su druge političke kombinacije isključene.
Naglasio je da je HDZ spreman na kompromis i da izjave pojedinih političara trenutno treba posmatrati kao zauzimanje početnih pregovaračkih pozicija. Konkretnije razgovore očekuje nakon konstituiranja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, kada će biti poznatiji odnos političkih snaga.
Nepoželjan partner
Za razliku od SDA i SNSD-a, Demokratska fronta nema isti status u političkim planovima HDZ-a. Čavara je otvoreno poručio da DF nije poželjan partner njegove stranke, ali je ostavio mogućnost određenih kontakata i saradnje.
– Nisu oni poželjan partner. To ne znači da nećemo nigdje nikakvog kontakta imati – rekao je Čavara.
Podsjetio je da su HDZ i DF 2015. godine zajedno učestvovali u Vladi Federacije BiH, čime je ukazao da političke razlike nisu uvijek predstavljale nepremostivu prepreku za zajedničko djelovanje. Ipak, DF je optužio za provođenje politike koju smatra suprotnom interesima hrvatskog naroda i postojećem ustavnom uređenju.
Njegove ocjene predstavljaju politički stav HDZ-a, a ne utvrđenu činjenicu o djelovanju Demokratske fronte. One, međutim, jasno pokazuju da bi eventualni pregovori između ove dvije stranke bili opterećeni ozbiljnim neslaganjima.
Drugačiji odnos pokazao je prema SDP-u, s kojim je HDZ, prema njegovim riječima, imao korektnu saradnju. Čavara smatra da će budući odnosi zavisiti od rukovodstva SDP-a, ali i rasporeda delegata u Domu naroda Federacije BiH.
Ukoliko SDP bude imao dominantnu većinu u Klubu Srba, smatra da će njegovu ulogu biti teško zaobići prilikom formiranja vlasti.
Bez podjele funkcija
Iako se u političkoj javnosti već spominju mogući kandidati za pojedina ministarstva, Čavara tvrdi da HDZ još nije odlučivao o raspodjeli resora. Prema njegovim riječima, stranačka tijela nisu utvrdila ni prioritete u pogledu ministarskih pozicija.
– Mi u Hrvatskoj demokratskoj zajednici nismo određivali nikakve prioritete, nismo određivali bilo koji resor – izjavio je.
Na pitanje o mogućim imenima budućih ministara odgovorio je kratko i odlučno.
– Ni ime, ni resor, ni bilo šta drugo – rekao je Čavara.
Time je odbacio mogućnost da su unutar HDZ-a već završeni dogovori o konkretnim funkcijama. Njegove izjave ukazuju da su razgovori zasad usmjereni prvenstveno na političke odnose i stvaranje parlamentarne većine.
Izborni zakon
Jedan od najvažnijih političkih zahtjeva HDZ-a i dalje ostaju izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Čavara je posebno naglasio pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, koje njegova stranka godinama povezuje s principom legitimnog predstavljanja.
Pozvao se na odluke Ustavnog suda BiH i Mostarski sporazum, tvrdeći da bi drugačije uređenje izbornog sistema doprinijelo stabilnosti i međusobnom povjerenju. Odbacio je kritike prema kojima bi takve izmjene predstavljale ugrožavanje državnih interesa.
– Svi oni spinovi koji govore da je to izdaja države, da je to izdaja Bosne i Hercegovine, čista su laž i čisti spin – poručio je.
Prema njegovom stavu, legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i nastavak evropskih i NATO integracija trebaju biti važni temelji budućeg razvoja Bosne i Hercegovine. Istovremeno, upravo pitanje izmjena Izbornog zakona ostaje jedno od područja na kojima političke stranke imaju značajno različite stavove.
Odnos sa SNSD-om
Čavara se osvrnuo i na dugogodišnju saradnju HDZ-a i SNSD-a, odbacujući tvrdnje da njegova stranka slijedi političke odluke Milorada Dodika. Naglasio je da HDZ ima vlastite ciljeve, koji se ne podudaraju uvijek sa stavovima SNSD-a.
Posebno je govorio o pokušajima uklanjanja SNSD-a iz državne vlasti tokom prethodnog mandata. Prema njegovom tumačenju, takvi pokušaji nisu mogli uspjeti zbog odnosa snaga u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
– Ne može biti izbačen kad imaju tri delegata u Domu naroda, u Klubu Srba. Bez njih nema sjednica Doma naroda – kazao je Čavara.
Smatra da odbijanje razgovora sa strankom koja raspolaže većinom delegata u određenom klubu može dodatno otežati funkcionisanje parlamentarnih institucija. Time je odgovornost za dio političkih zastoja pripisao i akterima koji nisu željeli pregovarati sa SNSD-om.
– Vi ste blokirali kada ne želite dogovarati ili razgovarati sa strankom koja je osvojila većinu delegata u Domu naroda, u klubu jednog od konstitutivnih naroda – poručio je.
Ipak, istakao je važnu razliku između dvije stranke kada je riječ o međunarodnim integracijama.
– Nama je evropski put jedan od najvažnijih puteva, pa i NATO put, za razliku od SNSD-a – naglasio je.
Južna interkonekcija
Govoreći o energetskim projektima, Čavara je potvrdio da je, prema informacijama kojima raspolaže, došlo do usporavanja aktivnosti na realizaciji Južne plinske interkonekcije. Zastoj povezuje s izborima i procesom formiranja novih institucija.
– Ja pretpostavljam da je do zastoja malo došlo. Koliko imam informacija, stalo se s aktivnostima po tom pitanju. Vjerovatno zbog izbora, konstituiranja vlasti – rekao je.
Ipak, očekuje nastavak projekta, naglašavajući njegov značaj za energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine. Posebno je istakao interes američkih investitora i potrebu smanjenja zavisnosti od ruskog plina.
– To mi daje jednu nadu da će taj proces ići bez problema, da će imati jasne investitore i da ćemo to u najbržem roku moći završiti i ostvariti jednu nezavisnost od ruskog plina – kazao je.
Čavara je upozorio da bi buduće usklađivanje Bosne i Hercegovine s evropskom politikom sankcija moglo dodatno povećati značaj alternativnih pravaca snabdijevanja energentima.
Ustavni sud BiH
Jedna od tema razgovora bilo je i prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. Čavara smatra da domaći politički i pravosudni sistem treba preuzeti veću odgovornost za funkcionisanje državnih institucija.
– Nedopustivo je da tri stranca sa bilo koja dva domaća suca mogu preglasati preostala četiri. To apsolutno nije dopustivo – ocijenio je.
Prema njegovom mišljenju, država koja želi napredovati prema članstvu u Evropskoj uniji mora biti spremna samostalno upravljati svojim institucijama. Takav pristup povezuje s potrebom jačanja domaće političke odgovornosti.
– Trebamo završiti s erom upravljanja izvan države BiH – poručio je Čavara.
Ipak, pitanje stranih sudija ostaje dio šire rasprave o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine i različitim političkim pogledima na budućnost njenih institucija.
Ko će formirati vlast?
Čavarine izjave pokazuju da HDZ BiH ulazi u pregovarački proces s jasno izraženim političkim prioritetima, ali bez konačno utvrđenog sastava buduće koalicije. SDA i SNSD imaju prednost kao potencijalni partneri, dok je saradnja s Demokratskom frontom znatno manje poželjna.
Istovremeno, Čavara ne isključuje druge političke kombinacije, posebno ukoliko odnos snaga u parlamentarnim domovima pokaže da su za stabilnu većinu potrebni dodatni partneri. Pitanja Izbornog zakona, evropskih integracija i funkcionisanja državnih institucija mogla bi imati važnu ulogu u predstojećim razgovorima.
Na kraju je ponovio da HDZ ostaje spreman razgovarati sa svim političkim akterima, ali da postoje ozbiljne prepreke za saradnju sa strankama čije politike smatra suprotnim vlastitim ciljevima.
– Mi smo otvoreni za razgovore sa svima. Nisu nam poželjni oni koji su se dokazali antihrvatskom politikom, totalno suprotnom našoj – zaključio je Čavara.
Njegove poruke potvrđuju da političko pozicioniranje za novu vlast već traje, dok će konačni dogovori zavisiti od rasporeda mandata, međustranačkih kompromisa i spremnosti potencijalnih partnera da usaglase ključne političke zahtjeve.

