Dugogodišnje lobističke aktivnosti vlasti Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama mogle bi se suočiti s ozbiljnim političkim preprekama nakon pobjede Demokratske stranke na američkim međuizborima. Adnan Hadrović, viši savjetnik za diplomatiju i međunarodne odnose pri Institutu za razvojni uticaj u Washingtonu, upozorava da će demokrate pokušati ponovo uvesti sankcije Miloradu Dodiku, dok vlasti RS-a nastavljaju graditi političke veze koje bi u budućnosti mogle poslužiti za međunarodno promovisanje ideje o otcjepljenju.
Dugogodišnje lobiranje
U razgovoru za Fenu Hadrović je ukazao na kontinuitet lobističkih aktivnosti Republike Srpske u Washingtonu, podsjećajući da su one započele mnogo prije posljednjih političkih promjena u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao važan trenutak izdvojio je 2013. godinu, kada je otvoren Ured Republike Srpske u američkoj prijestonici.
Već tada su, prema njegovim riječima, angažovane pravne i lobističke kompanije koje su radile na uspostavljanju kontakata s američkim političkim krugovima. Hadrović smatra da takve aktivnosti treba posmatrati kao dugoročnu strategiju, a ne kao pokušaj ostvarivanja neposrednih političkih rezultata.
– Već tada su angažovane pravne i lobističke kuće. Trenutno ne postoje uslovi da otcjepljenje Republike Srpske dobije američku podršku, ali je jasno da vlasti u RS-u neće odustati od pokušaja da kroz dugoročan rad stvaraju prostor za takve ideje – kazao je Hadrović.
Njegova procjena ukazuje na mogućnost da vlasti Republike Srpske nastoje održavati kontakte s političarima i organizacijama koje bi u drugačijim međunarodnim okolnostima mogle pokazati razumijevanje za njihove zahtjeve. Ipak, riječ je o Hadrovićevom tumačenju ciljeva lobiranja, a ne o potvrdi da Washington razmatra podršku otcjepljenju.
Mreža političkih saveznika
Hadrović objašnjava da je osnovni cilj takvog djelovanja postepeno stvaranje političkih veza koje bi mogle dobiti značaj u slučaju velikih geopolitičkih promjena. Prema njegovoj ocjeni, vlasti RS-a računaju na mogućnost da se međunarodni odnosi u budućnosti promijene dovoljno da otvore prostor za pitanja koja trenutno nemaju podršku.
– To je prije svega dugoročno stvaranje mreže saveznika i prijatelja koji bi, u slučaju ozbiljnih geopolitičkih poremećaja i promjene odnosa snaga na međunarodnoj sceni, mogli otvoriti prostor za razmatranje takvih rješenja. Cilj je da ta pitanja ostanu prisutna u političkim krugovima i da unutar Washingtona postoji dovoljno široka podrška za njihovo eventualno razmatranje ukoliko se okolnosti promijene – rekao je Hadrović.
Naglasio je da takav scenario nije bio izgledan tokom prethodne dvije godine. Međutim, smatra da bi dugotrajnije promjene međunarodnih okolnosti mogle povećati broj političkih aktera spremnih da razmatraju drugačije pristupe.
Njegova upozorenja zato nisu zasnovana na tvrdnji da je otcjepljenje Republike Srpske trenutno realna mogućnost, nego na procjeni da se lobističkim aktivnostima pokušavaju stvoriti pretpostavke za eventualne buduće političke promjene.
Preokret u Kongresu
Pobjeda Demokratske stranke na američkim međuizborima 3. novembra značajno je promijenila odnos snaga u Washingtonu. Demokrate su osvojile kontrolu nad Predstavničkim domom i Senatom, čime su dobile mogućnost snažnijeg parlamentarnog nadzora nad administracijom Donalda Trumpa.
Hadrović, međutim, upozorava da takav rezultat neće automatski dovesti do promjene američke vanjske politike prema Bosni i Hercegovini. Predsjednik Trump i njegova administracija zadržavaju izvršnu vlast, dok Kongres raspolaže drugačijim ustavnim nadležnostima.
– Zakonodavna tijela nemaju ovlasti da na brz način mijenjaju vanjsku politiku izvršnog dijela vlasti koju predstavlja predsjednik Donald Trump. On sa svojom administracijom ostaje na vlasti još dvije godine i zato je nerealno očekivati brzu promjenu politike, ne samo prema BiH, već i prema Balkanu – kazao je Hadrović.
Prema njegovoj procjeni, značajniji pomaci mogli bi uslijediti nakon što novoizabrani kongresmeni preuzmu mandate i počnu koristiti parlamentarne mehanizme za nadzor nad izvršnom vlašću.
Pritisak na administraciju
Hadrović očekuje da će demokrate posebnu pažnju posvetiti radu vanjskopolitičkih odbora oba doma Kongresa. Njihova kontrola nad tim tijelima omogućit će organizovanje saslušanja, traženje dokumentacije i javno preispitivanje određenih poteza administracije.
Među pitanjima koja bi mogla izazvati interesovanje nalazi se i lobiranje stranih političkih aktera u Washingtonu. Hadrović smatra da bi eventualne nepravilnosti i sumnje na koruptivne aktivnosti mogle postati predmet kongresnog nadzora.
– Pozivaće različite aktere na saslušanja i na taj način vršiti pritisak na Bijelu kuću i State Department. Upravo su pitanja lobiranja i moguća involviranost koruptivnih radnji u takve procese nešto što bi im moglo biti posebno interesantno – kazao je Hadrović.
Takav razvoj događaja mogao bi povećati politički pritisak na administraciju da preispita pojedine odluke povezane sa Zapadnim Balkanom. Ipak, sama mogućnost kongresnih saslušanja ne znači da su nezakonitosti utvrđene ili da su protiv određenih osoba već pokrenuti postupci.
Povratak sankcija
Posebno važan dio Hadrovićevog upozorenja odnosi se na mogućnost ponovnog uvođenja američkih sankcija Miloradu Dodiku. On smatra da će demokrate pokušati iskoristiti postojeće zakonodavne mehanizme kako bi otvorile pitanje odgovornosti političara koji ugrožavaju stabilnost Zapadnog Balkana.
Podsjetio je na američki zakonodavni okvir koji predviđa sankcije osobama odgovornim za podrivanje mira, sigurnosti, demokratskih institucija i teritorijalnog integriteta država regije. Prema njegovom tumačenju, takvi mehanizmi mogu biti korišteni i u slučajevima djelovanja suprotnog Dejtonskom mirovnom sporazumu.
– Štaviše, po tom Zakonu, to je i obaveza. Demokrate će definitivno pokušati vratiti sankcije Miloradu Dodiku. Biće različitih vrsta pritisaka, uključujući i aktivnosti Amerikanaca bosanskohercegovačkog porijekla koji će od kongresmena čijem su izboru doprinijeli tražiti da otvaraju ta pitanja – smatra Hadrović.
Njegova izjava predstavlja političku prognozu, a ne potvrdu da je donesena nova odluka o sankcionisanju Dodika. Eventualno ponovno uvođenje mjera zavisilo bi od nadležnih američkih institucija i primjene odgovarajućih zakonskih odredbi.
Promjene tek na proljeće
Hadrović ne očekuje da će se pitanje Bosne i Hercegovine naći među prvim prioritetima novog saziva Kongresa. Novoizabrani članovi preuzimaju mandate 3. januara 2027. godine, nakon čega slijedi organizovanje parlamentarnih tijela i rješavanje brojnih unutrašnjih pitanja.
– U međuvremenu će se morati formirati institucije, riješiti pitanje budžeta i brojna druga unutrašnja pitanja koja su za SAD mnogo važnija od Bosne i Hercegovine. BiH nije među prioritetima američke politike i zato će trebati određeno vrijeme da se ova pitanja ozbiljnije otvore – naveo je.
Zbog toga prve značajnije aktivnosti povezane s Bosnom i Hercegovinom očekuje tek tokom proljeća naredne godine. Takva procjena pokazuje da bi eventualni politički pritisci na Dodika mogli biti postepeni, a ne neposredna posljedica izbornog rezultata.
Podjele među republikancima
Govoreći o američkoj unutrašnjoj politici, Hadrović smatra da je demokratska pobjeda ozbiljno uzdrmala pokret MAGA. Prema njegovoj ocjeni, unutar Republikanske stranke sve su izraženije razlike između Trumpovih pristalica i tradicionalnih republikanaca.
– Zbog toga očekujem ozbiljna unutrašnja trvenja. Marco Rubio je, naprimjer, klasični tradicionalista i već sada pokušava da se politički distancira od Trumpa – rekao je.
Hadrović smatra da je izborni rezultat demokratama vratio samopouzdanje i otvorio prostor za pripreme narednih predsjedničkih izbora. Očekuje veliki broj kandidata za demokratsku nominaciju i jačanje nove generacije političkih lidera.
Istovremeno naglašava da je pobjeda važna i zbog njenog utjecaja na raspoloženje američkih birača koji su zabrinuti zbog budućnosti demokratskih vrijednosti i političkih sloboda.
Poruka vlastima BiH
Hadrović je poseban dio razgovora posvetio odnosima Bosne i Hercegovine sa Sjedinjenim Američkim Državama. Smatra da novoizabrani predstavnici vlasti moraju razvijati dugoročnu saradnju s Washingtonom, bez obzira na to koja stranka kontroliše američke institucije.
– Jačanje veza sa SAD-om na bilateralnom i multilateralnom nivou od strateškog je interesa za BiH. Moj prvi savjet novom Vijeću ministara i novim parlamentarcima bio bi da grade nova prijateljstva u Washingtonu jer stara generacija političara polako odlazi, a dolaze novi ljudi s kojima treba uspostaviti odnose – kazao je.
Prema njegovom mišljenju, Bosna i Hercegovina ne smije svoju diplomatsku strategiju vezivati isključivo za demokrate ili republikance. Američki politički sistem podrazumijeva redovne promjene vlasti, zbog čega je važno održavati odnose s predstavnicima obje stranke.
– Uvijek sam govorio da BiH mora imati jednak broj prijatelja među demokratama i republikancima. To je realnost američkog političkog sistema. Danas pobjeđuju demokrate, sutra republikanci. Zato ovako mala zemlja kao što je BiH mora voditi vrlo mudru politiku i ozbiljno razmisliti o potrebi snažnijeg lobiranja u Washingtonu radi zaštite vlastitih interesa – zaključio je Fenin sagovornik.
Neizvjestan politički rasplet
Hadrovićeva analiza pokazuje da bi promjena odnosa snaga u američkom Kongresu mogla otvoriti nova pitanja o lobističkim aktivnostima vlasti Republike Srpske i eventualnom vraćanju sankcija Miloradu Dodiku. Međutim, on istovremeno upozorava da ne treba očekivati trenutne promjene američke politike prema Bosni i Hercegovini.
Prema njegovoj procjeni, vlasti RS-a nastavit će dugoročno graditi mrežu političkih kontakata u Washingtonu, iako ideja otcjepljenja trenutno nema izglednu američku podršku. S druge strane, demokrate bi mogle koristiti kongresni nadzor kako bi pojačale pritisak zbog aktivnosti koje smatraju prijetnjom stabilnosti regije.
Hoće li takvi pritisci dovesti do konkretnih sankcija ili drugih političkih odluka, zavisit će od budućih poteza američkih institucija. Za Bosnu i Hercegovinu, prema Hadrovićevom upozorenju, najvažnije ostaje aktivno diplomatsko djelovanje i izgradnja političkih savezništava koja neće zavisiti od rezultata pojedinačnih američkih izbora.

