Aleksandar Vučić, bivši predsjednik Srbije i lider Srpske napredne stranke, objavio je da je iz zgrade Predsjedništva ponio državnu zastavu kojom se ogrnuo tokom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na kojem je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici. Njegova odluka uslijedila je nakon izbornog poraza SNS-a i političkih promjena u Srbiji, a obrazložio ju je tvrdnjama da nova politička struktura ne pokazuje dovoljno poštovanja prema nacionalnim simbolima i historijskom naslijeđu.
Zastava iz Predsjedništva
Nakon što je Srpska napredna stranka izgubila parlamentarne izbore održane 25. oktobra, Vučić je na društvenim mrežama objavio video u kojem pokazuje zastavu Srbije koju je odlučio zadržati. Riječ je o zastavi koju je koristio tokom zasjedanja Generalne skupštine UN-a u maju 2024. godine, kada se raspravljalo o uspostavljanju Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici.
Vučić je objasnio da zastavu smatra posebno važnim predmetom zbog događaja s kojima je povezana. Prema njegovim riječima, odlučio ju je ponijeti jer nije siguran kako bi se prema njoj odnosili predstavnici novih vlasti.
U objavi je naveo da će zastavu vratiti u državne institucije kada bude uvjeren da će se prema njoj postupati s odgovarajućim poštovanjem. Takvo obrazloženje povezao je s optužbama na račun učesnika studentskog pokreta i njihovog odnosa prema pojedinim muralima u Srbiji.
– Odlučio sam da sa sobom ponesem zastavu Srbije koju sam ogrnuo tokom borbe u Ujedinjenim nacijama, kada smo uspjeli da pobijedimo inicijativu najmoćnijih zemalja svijeta da proglase naš narod genocidnim. Vratit ću zastavu u naše institucije onda kada budem siguran da će se prema njoj odnositi s poštovanjem koje zaslužuje i da je neće uništiti, kao što uništavaju murale naših svetaca širom Srbije – napisao je Vučić.
Njegova izjava sadrži i tvrdnju da je u Ujedinjenim nacijama spriječeno proglašavanje srpskog naroda genocidnim. Međutim, usvojena rezolucija nije sadržavala odredbu kojom se bilo koji narod proglašava genocidnim, nego se odnosila na obilježavanje i sjećanje na genocid počinjen u Srebrenici.
Optužbe o muralima
U videoobraćanju Vučić je govorio i o aktivnostima osoba koje naziva blokaderima, povezujući ih s uklanjanjem murala u različitim dijelovima Srbije. Taj izraz koriste Vučić i njegove pristalice za učesnike pokreta koji je nastao iz studentskih protesta.
Prema njegovim tvrdnjama, tokom akcije pod nazivom „Čistimo Srbiju“ uklanjani su murali posvećeni vjerskim i historijskim ličnostima. Posebno je spomenuo Svetog Savu, Svetog Petra Cetinjskog i Svetog Đorđa, navodeći da takvi postupci pokazuju odnos učesnika akcije prema srpskom naslijeđu.
– To je čišćenje. Čišćenje od onoga što, kako kažu, Srbiji ne bi trebalo da pripadne – rekao je Vučić.
Ovim riječima pokušao je povezati uklanjanje pojedinih murala s mogućim odnosom prema državnoj zastavi koju je ponio iz Predsjedništva. Prema njegovom tumačenju, isti politički krugovi koji uklanjaju murale mogli bi se neprimjereno odnositi i prema predmetima koje on smatra važnim nacionalnim simbolima.
Međutim, u dostavljenim informacijama nisu predstavljeni nezavisni dokazi koji bi potvrdili da je neko namjeravao oštetiti ili uništiti zastavu. Nije razjašnjeno ni ko je konkretno učestvovao u uklanjanju spomenutih murala, niti kakve su bile okolnosti pojedinačnih događaja.
Zbog toga se Vučićeve tvrdnje o mogućem uništavanju zastave mogu posmatrati kao njegovo obrazloženje odluke, ali ne i kao potvrđena namjera novih vlasti.
Glasanje u UN-u
Poseban dio videozapisa Vučić je posvetio samoj zastavi, na kojoj su, prema njegovom objašnjenju, ispisani podaci o glasanju u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Pokazivanjem tih podataka podsjetio je na diplomatske aktivnosti Srbije tokom rasprave o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici.
Generalna skupština UN-a usvojila je rezoluciju 23. maja 2024. godine. Dokumentom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, čime je uspostavljeno međunarodno obilježavanje godišnjice zločina počinjenog u julu 1995. godine.
Za usvajanje rezolucije glasale su 84 države, protiv je bilo 19, dok je 68 država bilo suzdržano. Rezolucija je usvojena uprkos protivljenju Srbije i dijela drugih država koje su tokom rasprave iznosile primjedbe na njen sadržaj i političke posljedice.
Vučić je nakon glasanja u sali Generalne skupštine UN-a bio ogrnut zastavom Srbije. Taj prizor privukao je značajnu pažnju javnosti i postao jedan od prepoznatljivih trenutaka njegovog nastupa tokom rasprave o rezoluciji.
Zastava koju je ponio iz Predsjedništva, prema njegovom objašnjenju, upravo je ona koju je tada koristio. Zbog toga joj pridaje posebno simboličko značenje i povezuje je sa svojim diplomatskim djelovanjem.
– I ova zastava je za istoriju. Sad mi je jasno da bi bila očišćena da je nisam prenio ovdje – rekao je Vučić.
Njegova tvrdnja da bi zastava bila uklonjena ili uništena predstavlja pretpostavku koju nije potkrijepio konkretnim dokazima. U dostupnom tekstu nema informacija da su nove vlasti donijele odluku o uklanjanju tog predmeta.
Šta piše u rezoluciji?
Rezolucija Generalne skupštine UN-a odnosi se na genocid počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici u julu 1995. godine. Njeno usvajanje povezano je s međunarodnim nastojanjima da se očuva sjećanje na žrtve i spriječi negiranje genocida.
U dokumentu se ne navodi da je srpski narod kolektivno odgovoran za genocid. Pitanje individualne krivične odgovornosti za zločine utvrđuje se pred nadležnim sudovima, a ne pripisivanjem krivice cijelim narodima.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde ranije su utvrdili da je u Srebrenici počinjen genocid. Ti sudski zaključci predstavljaju važan pravni okvir za razumijevanje rezolucije i događaja na koje se ona odnosi.
Vučić je tokom diplomatskih aktivnosti protiv usvajanja dokumenta tvrdio da bi rezolucija mogla biti iskorištena za političko označavanje srpskog naroda. Takvo tumačenje bilo je dio argumentacije kojom je Srbija pokušavala pridobiti podršku država koje su se protivile usvajanju.
Međutim, tekst usvojene rezolucije ne proglašava nijedan narod genocidnim. Upravo je razlikovanje individualne odgovornosti od kolektivne krivice važno za tačno predstavljanje sadržaja dokumenta.
Vučićevo ponovno spominjanje glasanja u UN-u pokazuje da taj događaj ostaje značajan dio njegovog političkog predstavljanja. Zastava iz Generalne skupštine za njega ima simboličku vrijednost povezanu s tadašnjim diplomatskim nastupom Srbije.
Odlazak nakon izbora
Vučićeva objava dolazi nakon značajnih političkih promjena u Srbiji. Prema informacijama iz izvornog teksta, krajem septembra podnio je ostavku na funkciju predsjednika države kako bi se kandidovao za premijera na vanrednim parlamentarnim izborima.
Izbori su održani 25. oktobra, a Srpska napredna stranka izgubila je vlast nakon četrnaest godina. Takav rezultat označio je promjenu političkih odnosa i otvorio proces preuzimanja odgovornosti za upravljanje državnim institucijama.
U tom kontekstu Vučićeva odluka da iz Predsjedništva ponese zastavu dobila je dodatnu pažnju. Njegova objava nije predstavljena samo kao lična uspomena na događaj u Ujedinjenim nacijama nego i kao politička poruka upućena novim vlastima.
Posebno je naglasio da zastavu namjerava vratiti kada bude uvjeren da se institucijama upravlja na način koji, prema njegovom mišljenju, osigurava poštovanje srpskih vrijednosti. Takva formulacija pokazuje da povratak predmeta povezuje s vlastitom procjenom političkih okolnosti.
Ipak, iz dostupnih informacija nije jasno kakav je formalni status zastave niti postoje li službena pravila koja uređuju njeno čuvanje. Zbog toga se ne može unaprijed zaključiti da li je njeno iznošenje iz Predsjedništva bilo u skladu s odgovarajućim administrativnim procedurama.
Simbolika državne zastave
Državna zastava predstavlja jedan od najvažnijih simbola svake države i pripada svim njenim građanima, bez obzira na politička opredjeljenja. Njeno korištenje u javnim institucijama i tokom međunarodnih događaja ima službeni i simbolički značaj.
U Vučićevom slučaju riječ je o zastavi koja je povezana s konkretnim diplomatskim događajem. On je predstavlja kao predmet historijske vrijednosti, zbog čega smatra da zaslužuje poseban tretman.
Međutim, pitanje njenog čuvanja odvojeno je od političkih neslaganja između prethodne i nove vlasti. Ako je riječ o predmetu koji pripada državnoj instituciji, njegov status trebalo bi utvrditi na osnovu odgovarajućih pravila i evidencija.
Vučić je svoju odluku obrazložio zabrinutošću da zastava ne bi bila sačuvana. Takva tvrdnja, međutim, ne potvrđuje da je postojala stvarna opasnost od njenog oštećenja.
Upravo zbog toga ostaje otvoreno pitanje hoće li se nadležne institucije oglasiti o statusu zastave i eventualnom načinu njenog vraćanja. Za sada je poznato samo ono što je Vučić saopćio u vlastitoj objavi.
Poruka novim vlastima
Vučićevo obraćanje predstavlja i nastavak njegovih javnih kritika političkih protivnika nakon izbornog poraza SNS-a. U prethodnim istupima komentarisao je uklanjanje svojih fotografija iz pojedinih institucija, a sada je pažnju usmjerio na državnu zastavu i murale.
U oba slučaja političke promjene povezuje s pitanjem odnosa prema simbolima i naslijeđu. Njegove izjave ukazuju na to da postupke dijela pristalica nove političke većine posmatra kao osporavanje vrijednosti koje smatra važnim za Srbiju.
S druge strane, iz dostupnih informacija nije moguće utvrditi da su nove vlasti usvojile bilo kakvu politiku usmjerenu protiv državne zastave ili vjerskih simbola. Vučićeve optužbe zato ostaju predmet političke rasprave, a ne potvrđene činjenice.
Promjena vlasti može otvoriti pitanja o načinu predstavljanja države, upotrebi službenih prostorija i čuvanju predmeta povezanih s ranijim državnim funkcionerima. Međutim, takva pitanja trebala bi se rješavati kroz institucionalne procedure, nezavisno od stranačkih odnosa.
Zastava čeka povratak
Objavom videozapisa Vučić je pokazao da zastavu iz Generalne skupštine UN-a namjerava zadržati do trenutka kada procijeni da su ispunjeni uslovi za njen povratak. Njegova odluka povezana je s političkim promjenama u Srbiji i tvrdnjama o mogućem nepoštovanju nacionalnih simbola.
Istovremeno je ponovo otvorio raspravu o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, čije je usvajanje 2024. godine izazvalo snažne političke reakcije. Iako Vučić taj događaj predstavlja kao uspješnu odbranu srpskog naroda, činjenica je da je Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju kojom je ustanovljen međunarodni dan sjećanja na genocid.
Za sada nije poznato kada će zastava biti vraćena u Predsjedništvo niti hoće li se nadležne institucije izjasniti o njenom statusu. Vučić je jasno poručio da povratak povezuje s vlastitom procjenom odnosa novih vlasti prema državnim simbolima.
Njegov potez tako je postao još jedna tema političkih rasprava nakon izbornog poraza SNS-a, dok pitanje čuvanja zastave ostaje otvoreno do eventualnog službenog razjašnjenja.
